João 10
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Oveja pecajoneyabiabicorral ënëabelia saicayanë pejonenexa, apo jone corral baupajava. Junaya saya peyenepanatsia pejonenexalia. Bajaraponë penacobetoxotsinënexa oveja.
1 Jesus disse:
2 Ponë peneta joneya corral baupayalia, bajaraponë cajena oveja pevetsinë.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Nexata corral baupa pevetsinë tobaupatatsi pijaoveja pecapitsapaenexa. Itsa baja pijaoveja capitsapa corralvecua, pijaoveja jumeyapëtanetsi. Tsipaji junatapona pijaoveja caenë canacujitsia pevënëta.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Pecapitsapaecujinae daxita pijaoveja, bajaraponë oveja pevajënaeya namataxainanajetaruca. Nexata pijaoveja pënaponatsi. Tsipaji jumeyapëtanetsi pijaoveja.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Oveja apo pënaponae tsipae saicayanë. Tsipaji apo jumeyapëtae. Vecuarëcëpecaejitsipa saya, nayabarajai Jesús fariseovijavabelia.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Bajarapacuenia Jesús oveja pevetsinëcuenia nataeya comparacióncuenia nalivaisipaeba fariseovijavabelia. Itsiata fariseovi apo jumeyapëtaetsi Jesús comparacióncuenia penalivaisipaebijava.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pacuenia oveja junua corral baupajava, pepanepaenexa corral ënëaberena, bajara xanë itsinë jivi pejonenexa xanëjava, pepanepaenexa Dioso pijatomarabetsia.
7 Então Jesus continuou:
8 Itsamonae xanë tavajënaeya penajumetsënëtsilivaisi jivi tsipaebapona. Bajarapamonae oveja bepenacobetoxotsivi. Jamatabëneyacajërëta tajajivi. Itsiata baitsi jane tajajivi apo jumecovënëtsi bajarapamonae.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Xanë rabaja cajena baupanë. Pajivi nesivanajamatabëcopatsiana, jonena xanëjava pepatsinexa Dioso pijatomarabetsia. Bajarapajivi capanepaenatsi Diosojavabelia. Pijaoveja xaniavaetsia pevetsinë, caebajayacunua canacujitsia capitsapa corralvecua oveja pexaejava pejaitsinexa. Icatsia caecaniviyo canacujitsia cajunua corraljavaberena. Bajara pijinia pacuenia xanë ata xaniavaetsia evetsianajë pajivi nesivanajamatabëcopatsiana, jai Jesús fariseovijavabelia.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Penacobetoxotsinë bapata oveja penacobetoxotsinexa, pebeyaxuababiabinexanua. Bajarapacuenia oveja peveretaponaenexa bapata. Bajara pijinia jamatabëcueneitsi pamonae pata penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebaponaenexa. Itsiata baitsi jane xanë patajopaicajë mapanacuayabetsicaje xanë tajamatabëcueneta jivi pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava, bitso jamatabëcuenebarëyaya pejinavanapaenexanua.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 Pacuenia itsi xaniavaetsia pevetsinë pijaoveja, bajara pijinia xanë itsinë taevetsinexa tajajivi. Xaniavaetsia pevetsinë pijaoveja jamatabëjumaitsi: “Itsanë netobeyaxuabijitsia ata tsane tajaoveja, apo copatsinë tsane tanetoyajuvënëbeyaxuabiyaniva tajaoveja. Nexata xanë tajaoveja yapijivinacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa,” jamatabëjai. Bajara pijinia xanë ata jamatabëitsinë tajajivi yabara.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Itsiata ponë saya toevetsipa itsanë pijaoveja, bajaraponë apo xainae tsipae bajarapaovejabitsaëto. Saya toevetaponaponaejitsipa pematamotsinexatsi. Nexata nevëthë oveja itsa tsimaxënajetarucaejitsipa, bajaraponë xuabatabajiravijitsipa ovejabitsaëtomi. Nexata oveja nevëthë itsa yajuvënëvaetabijitsipatsi, nacayajatecaejitsipa ovejabitsaëtomi.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Oveja pevetsinë najetabajiravijitsipa. Tsipaji saya pematamotsinexatsi nacuenebaponaponaejitsipa. Nexata apo jamatabëbëjai tsipae oveja yabara, jai Jesús fariseovijavabelia.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 Icatsia Jesús jumaitsi: —Pacuenia itsi xaniavaetsia pevetsinë pijaoveja, bajara pijinia itsinë xanë ata taevetsinexa tajajivi, pamonae taniji beovejacuenia. Pacuenia taxa neyapëtane, bajara pijinia pacuenia xanë ata yapëtaniji taxa. Pacuenia pijinia xaniavaetsia yapëtaniji tajajivi, bajara pijinia pacuenia tajajivi ata neyapëtane. Xanë sivatëpaenajë tajajivi.
14 — ausente —
16 Xainajë baja itsabitsaëto tajajivi. Itsiata abaxë bajarapamonae apo yajavajinavanapae mapabitsaëtojavataje. Itsiata itsamatacabi capatsianajë bajarapamonae mapabitsaëtojavaberenaje. Nexata daxita bajarapamonae nejumecovënëtsiana taitorobicuenia. Caebitsaëtoxaneto jane baja tajajivi netonaexanaena. Bajarapamonae xanë caenënë evetsianajë, jai Jesús.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 Icatsia Jesús jumaitsi: —Taxa niasiva. Tsipaji tajajivi yabara nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa. Itsiata icatsia tatëpaecujinae asaënë tsane.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Itsa apo nacaevetsinë tsipae tanebeyaxuabinexa, itsajivi ata apo caëjëpaetsi tsipae tanebeyaxuabinexa. Itsiata tajacuata nacaevetsianajë tanebeyaxuabinexa. Necaëjëpa tatëpaenexa. Necaëjëpanua icatsia tasaënexa tatëpaecujinae. Bajarapacuenia taxa netocopata, jai Jesús.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Judíovi itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, judíovi apo najamatabëcuenejëpae.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Judíovi ayaibitsaëto najumaitsi Jesús yabara: —Dovathi raja bajaraponë yajavaponaponatsi. Matajemabatsi ra saya. ¿Detsa xuajitsia bajaraponë panamuxunaevetame? najai bajarapamonae.
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Itsiata bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae najumaitsi: —Ponë dovathi yajavaponaponatsi, apo caëjëpaetsi tsipae cajena pecuaicuaijainexa mapacueniaje. Apo caëjëpaetsinua tsipae pitaxutoxanepanaeyaexanaenexa bitso pitaxutotsëcënaenëmi, najai bajarapamonaeyajuvënëvi Jesús yabara.
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Emarapaeta Jerusalén tomarata fiesta exana. Bajarapafiesta exana judíovi penajamatabënapitsinexa bajayata judíovi pijasalinaivi templobo pexanebetsijava.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Nexata pamatacabi fiesta exana, Jesús ponapona bajarapatemplobojavata, Portal de Salomónvënëjavata.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Nexata Jesús judíovi matatoyorotsia nacaetuatatsi. Judíovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Apo payapëtaenë pacuenia panajamatabëxainaejitsianë xamë yabara. ¿Detsa pacujinae paneyapëtaeyaexanaename patacayapëtaenexa pepacuene ponëmë? Itsa pepacuene Cristomë, Dioso athëbëvetsica pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa, panetsipaebare cajena rovialia, jai judíovi.
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Jesús nexata jumaitsi judíovijavabelia: —Pacatsipaebatsi rabaja picani rovialia. Itsiata apo panejumecovënëtsimë. Taxa Dioso pesaëta pinijicuene exanajë. Bajara papinijicuene exanajë taxa taneitorobicuenia. Nexata itsa exanajë bajarapapinijicuene, pacatsitaexanatsi picani taxa taneitorobicuene.
25 Jesus respondeu:
26 Itsiata baitsi jane apo panejumecovënëtsimë Cristonëcuenenë. Tsipaji paxamë apo patajajivimë.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Tajajivi, pamonae taniji beovejacuenia, bajarapamonae nejumeyapëtane. Bajarapamonae pijinia yapëtaniji. Nexata nepënapona.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Bajarapamonae rajutsianajë matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapamonae taxa Diosovecua apo naxuabi tsane. Itsajivi ata apo neyacajërëtsi tsane tajajivi.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Taxa baja cajena ayaijamatabëcuenenë daxitajivi matatoxenetsia. Bajaraponë nerajuta bajarapamonae. Nexata itsajivi ata apo caëjëpaetsi tsane taxa pecobevecua pepitsinexa bajarapamonae.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Taxa, xanë, caenë rabaja panaexanajëbeje, jai Jesús judíovijavabelia.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Nexata picani bajarajota judíovi jamatabëbeyaxuabatsi Jesús. Judíovi nota ibotonë Jesús picani petseconaenexatsi ibotonëta.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Jesús nexata jumaitsi judíovijavabelia: —Ayaijava pexaniacuene taxa Dioso pesaëta exanaponajë paxamë paneitabarata. ¿Detsa nexata pitsineconi yabara panetseconaejitsiamë ibotonëta? jai Jesús judíovijavabelia.
32 E ele disse:
33 Judíovi nexata jumaitsi: —Pexaniacuene raja nexanaejava yabara apo pacatseconaejitsiatsi. Pacatseconaejitsiatsi raja nenaneconitsixae Diosojavabelia. Tsipaji pibisiacuenia, Dioso apo pejitsipaecuenia, cuaicuaijamë. Xamë saya jivitonë atamë, beDiosonëmë nataneme, jai judíovi Jesúsjavabelia.
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Jesús nexata jumaitsi judíovijavabelia: —Dioso pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Paxamë ata rabaja padiosovimë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso pejumecovënëtsivi yabara.
34 Então Jesus afirmou:
35 Nexata Dioso pejumelivaisibaxutota bajarapacuenia itsa jumaitsi Dioso pejumecovënëtsivi yabara, acuenebi bajarapamonae yabara vajajumaitsinexa: “Bajarapamonae apo diosovi,” vajajainexa.
35 Sabemos que as
36 Dioso cajena nitapeta. Nexata nitorobica mapanacuayabetsicaje. ¿Detsa nexata xuajitsia panejumaitsimë: “Xamë raja naneconitame Diosojavabelia. Pibisiacuenia cuaicuaijamë Dioso apo pejitsipaecuenia. Tsipaji jumaitsimë: ‘Xanë raja Dioso pexënatonë,’ jamë,” panejamë.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Itsa apo exanaenë tsipae pacuenia taxa nitoroba, nexata acuenebi tsipae patanesivanajamatabëcopatsinexamë.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Itsiata baitsi jane exanaponajë pacuenia taxa nitoroba. Nexata apo panesivanajamatabëcopatsi atamë, itsiata bepajumecovënëtame Dioso pesaëta taexanaejava, pacuene baja exanaponajë. Itsa pajumecovënëtsianame bajarapacuene Dioso pesaëta taexanaponaejava, nexata payapëtaename taxa Dioso taneyajavaponaponaejava. Payapëtaenamenua xanë ata pijinia taxa Dioso tayajavaponaponaejava, jai Jesús judíovijavabelia.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Bajarapacuenia Jesús jumaitsi ata, itsiata judíovi jamatabëvaetabatsi penaneconitsiaexanaenexatsi. Itsiata Jesús vecuapanepa.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Nexata Jesús navialia Jordánmene itsapanabelia, panacuatalia copiaya Juanpijinë jivi bautisababiaba. Bajarajotalia Jesús ponapona.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 Jivi ayaibitsaëtoxaneto ponalia petaenexatsi Jesús. Nexata bajarapamonae jumaitsi: —Juanpijinë Dioso pesaëta pinijicuene apo exanaponae ata, itsiata daxita pacuenia tajëvelia vajunupaeba maponë yabaraje, xaniajai cajena, jai bajarapamonae Jesús yabara.
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Nexata jane baja bajarajota jivi ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëta Jesús Dioso athëbëvetsica pitorobinëcuenetsi.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.