Romanos 9

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Najamatabëcuenecopatajë Cristojavabelia. Nexata apo najumetsënëtsinë. Pexaniajailivaisi cajena pacatoyaquinatsi. Palivaisi pacatoyaquinatsi pexaniajailivaisicuene tayapëtaenexa, Espíritu Santo tajamatabëëthëtota neyapëtaeyaexana.
1 Digo-lhes a verdade, tendo Cristo como testemunha, e minha consciência e o Espírito Santo a confirmam.
2 Bitso sivanajamatabëxainajë tavëna judíovi, Israel nacuapijivi. Belia betaajamatabëtane tasivanajamatabëxainaejava bajarapamonae.
2 Meu coração está cheio de amarga tristeza e angústia sem fim
3 Bajarapamonae apo pejumecovënëtsixae Cristo, bitso sivanajamatabëxainajë. Bajaraxuata bajarapamonae yabara jamatabëjumaitsinë: “Itsa xanë Dioso netocopatsipa tanaxuabinexa Cristovecua, bajarapamonae juya pecapanepaenexatsi, nexata bajarapacuenia exanaejitsipajë bajarapamonae Dioso pecapanepaenexatsi,” jamatabëjanë belia tavëna judíovi yabara.
3 por meu povo, meus irmãos judeus. Eu estaria disposto a ser amaldiçoado para sempre, separado de Cristo, se isso pudesse salvá-los.
4 Bajarapamonae judíovi, Israelpijinë pemomoxi. Bajarapamonae pijasalinaivimijavabelia bajayata picani Dioso ayaicuenia yavenonabiaba. Itsiata bajarapamonaemi Dioso apo jumecovënëtsi. Dioso picani itapeta bajarapamonaemi Dioso pexi pexanaenexa. Bajarapamonaemi tanenua baja picani Dioso pijapenivenivenaecotia. Dioso baja picani najumecapanepaeya jumaitsinua bajarapamonaemijavabelia peyavenonabiabinexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, rajuta picani bajarapamonaemi pejumecovënëtavanapaenexa. Dioso picani itorobanua bajarapamonaemi pexanaenexa templobo, bajarapabota pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Dioso picani najumecapanepaeya jumaitsinua petoitorobinexatsica Cristo bajarapamonaemi picani pecapanepaenënexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua.
4 Eles são o povo de Israel, escolhidos para serem filhos adotivos de Deus. Ele lhes revelou sua glória, fez uma aliança com eles e lhes deu sua lei e o privilégio de adorá-lo e receber suas promessas.
5 Bajarapamonaemi pijasalinaivimi, pevënëjonevimi Dioso pejumecovënëtsijava. Cristo itsa naexana mapanacuataje, judíonëcuenia naexana. Cristo nexata pijamonae judíovi. Bajaraponë Cristo, Diosonë baja cajena, daxitacuene pevetsinë. Nexata bajaraponëjavabelia jivi jumai tsabiabi tsane: “Xamë Cristomë, bitso baja cajena ayaijamatabëcuenenëmë,” jai tsabiabi tsane daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.
5 Do povo de Israel vêm os patriarcas, e o próprio Cristo, quanto à sua natureza humana, era israelita. E ele é Deus, aquele que governa sobre todas as coisas e é digno de louvor eterno! Amém.
6 Itsiata daxita judíovi apo jumecovënëtsi pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata Dioso apo toexanae daxita judíovijavabelia pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi. Nexata Dioso yabara vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya apo bejumaitsitsi mapacueniaje: “Pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi judíovijavabelia petoexanaenexa, bajarapacuenia itsiata Dioso apo toexanae daxita judíovijavabelia,” apo bejaitsi vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Dioso yabara. Bajarapacuenia Dioso yabara vaxaitsi jamatabëcuenenavëxaniabiaya apo bejumaitsitsi. Tsipaji Dioso tajëvelia apo itapetsi daxita judíovi pijajivinexa. Bajaraxuata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, apo toexanae daxita judíovijavabelia.
6 Acaso Deus deixou de cumprir sua promessa a Israel? Não, pois nem todos os descendentes de Israel pertencem, de fato, ao povo de Deus.
7 Tsipaji bajayata Abrahampijinë pemomoxi ayaibitsaëto xainae ata, daxita itsiata Dioso apo totaetsi Abrahampijinë pepo pemomoxicuenia. Dioso tajëvelia jumaitsi Abrahampijinëjavabelia mapacueniaje: “Anijanëbeje nexënatobeje xainae atamë tsane, taitapetsinëxae, caenë nexënato, Isaac, pexi catotaenatsi pepo nemomoxicuenia,” jai Dioso.
7 Só porque são descendentes de Abraão não significa que são, verdadeiramente, filhos de Abraão. Pois as Escrituras dizem: “Isaque é o filho de quem depende a sua descendência”.
8 Bajaraxuata yapëtanetsi mapacueneje. Pajivi naexanae ata Abrahampijinë pemomoxiyajuvënëjivi, itsiata bajarapajivi Dioso apo taetsi Abrahampijinë pepo pemomojivicuenia. Matapania pajivi jumecovënëta pacuenia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi, bajarapajivi jane baja Abrahampijinë pepo pemomojivicuenia tanetsi Dioso.
8 Isso significa que os descendentes físicos de Abraão não são, necessariamente, filhos de Deus. Apenas os filhos da promessa são considerados filhos de Abraão.
9 Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Abrahampijinëjavabelia mapacueniaje: “Icatsia caevaicujinae patsianajë. Nexata nijava, Sara, xainaena pexënatonacueto,” jai Dioso Abrahampijinëjavabelia Isaacpijinënexa yabara.
9 Pois Deus havia prometido: “Voltarei por esta época, e Sara terá um filho”.
10 Nexata jane baja xuacujinae Isaacpijinë naexana. Bajaraxuacujinae icatsia bexëa Isaacpijinë baja pepuanacojiobi, Dioso icatsia tajëvelia jumaitsi vajasalinainë Isaacpijinë pijava Rebecapijivajavabelia, Rebecapijiva baja pepuayacotaponaponae sapalanëbejenexa.
10 Esse fato não é único. Também Rebeca ficou grávida de nosso antepassado Isaque e deu à luz gêmeos.
11 — ausente —
11 Antes de eles nascerem, porém, antes mesmo de terem feito qualquer coisa boa ou má, ela recebeu uma mensagem de Deus. (Essa mensagem mostra que Deus escolhe as pessoas conforme os propósitos dele
12 — ausente —
12 e as chama sem levar em conta as obras que praticam.) Foi dito a Rebeca: “Seu filho mais velho servirá a seu filho mais novo”.
13 — ausente —
13 Nas palavras das Escrituras: “Amei Jacó, mas rejeitei Esaú”.
14 Pajivi Dioso jitsipa pitapetsinexa, nexata itsa itapeta, bajaraxua yabara vaxaitsi apo bejumaitsitsi mapacueniaje: “Dioso baja pacuenia exana, apo xanepanae,” apo bejaitsi vaxaitsi.
14 Estamos dizendo, então, que Deus foi injusto? Claro que não!
15 Tsipaji cajena Dioso bajayata jumaitsi Moiséspijinëjavabelia: “Pajivi jamatabëitaxutotsoniataniji, itaxutotsoniataenajë,” jai Dioso.
15 Pois Deus disse a Moisés: “Terei misericórdia de quem eu quiser, e mostrarei compaixão a quem eu quiser”.
16 Nexata pajivi Dioso jamatabëitaxutotsoniatane, itaxutotsoniatane. Nexata itsajivi apo jamatabëjumaitsi ata: “Jitsipajë xanë Dioso taneitaxutotsoniataejava,” apo jamatabëjai ata, itsiata Dioso itaxutotsoniatanetsi. Bajarapajivi itsacuenejavayo ata Dioso pejitsipaecuenia apo exanabiabi ata, itsiata Dioso itaxutotsoniatanetsi.
16 Portanto, a misericórdia depende apenas de Deus, e não de nosso desejo nem de nossos esforços.
17 Palivaisi bajayata Dioso jumaitsi Egiptonacua pevetsinëjavabelia, bajarapalivaisi Dioso pejumelivaisibaxutota ruca. Jumai tsarucae mapacueniaje: “Xanë catocopatatsi nevetsinexa nijaira. Pinijicuene taexanaejava exanaenajë paxamë tuatuajëta. Itsiata baitsi jane apo nejumecovënëtsimë tsane. Nexata daxita nacuapijivi neyapëtaena tasaënëcuene,” jai tsarucae Dioso pejumelivaisibaxutota Egiptonacua pevetsinëjavabelia Dioso pejumaitsijava.
17 Pois as Escrituras afirmam que Deus disse ao faraó: “Eu o coloquei em posição de autoridade com o propósito de mostrar em você meu poder e propagar meu nome por toda a terra”.
18 Nexata pajivi Dioso jamatabëitaxutotsoniatane, itaxutotsoniatane. Pajivi pijinia Dioso jamatabëajamatabëcuenetajayaexana pejumecovënëtsiyanivatsi, ajamatabëcuenetajayaexana.
18 Como podem ver, ele escolhe ter misericórdia de alguns e endurecer o coração de outros.
19 Nexata meta Dioso yabara pajumaitsimë tsane: “Bajarapacuenia Dioso jivi itsa ajamatabëcuenetajayaexana pejumecovënëtsiyanivatsi, nexata bajarapajivi Dioso apo benaneconitsia exanae. Tsipaji bajarapajivi apo jumecovënëtsi Dioso piajamatabëcuenetajaya exanaexaetsi” pajamë meta tsane Dioso yabara.
19 Mas algum de vocês dirá: “Então por que Deus os culpa? Não estão apenas cumprindo a vontade dele?”.
20 Tajamonae, pëtsa bajarapacuenia pajumaitsimë. Dioso yabara cajena bajarapacuenia apo bepajumaitsimë. Tsipaji Dioso pacaexana. Canalito itsa caëjëpaejitsipatsi pecuaicuaijainexa, itsacanalitovecua saicayacuenia faratsi atatsi, pefaratsivatsijavabelia apo jumaitsi tsipae: “¿Detsa xuajitsia itsacanalitovecua saicayacuenia nefaratame?” apo jai tsipae pefaratsivatsijavabelia.
20 Ora, quem é você, mero ser humano, para discutir com Deus? Acaso o objeto criado pode dizer àquele que o criou: “Por que você me fez assim?”
21 Tsipaji atsananitota canalito pefaratsiva caëjëpatsi canalito pefaratsinexa pacuenia jamatabëfarata. Nexata caëjëpatsi pefaratsinexa copiaya pexaniacanalito bo tuatuajëta itabëtsiaya peetsinexa. Bajaraxuacujinae bajara paatsananitoyajuvënëjavata caëjëpatsi pefaratsinexa itsacanalito, beveliacanalito, pecajayababiabinexa saya.
21 O oleiro não tem o direito de usar o mesmo barro para fazer um vaso para uso especial e outro para uso comum?
22 Bajara pijinia pacuenia Dioso baja exana jivijavabelia pacuenia tsitaxanepanatsi. Ayaicuenia Dioso jamatabënaneconitsiaexana daxita pamonae naneconita bajaraponëjavabelia. Jamatabëtsitajëtanua pesaë bajarapamonaejavabelia. Itsiata baitsi jane abaxë bajayajebi Dioso najamatabëcuenecataita peverebiabivijavabelianexa.
22 Da mesma forma, Deus tem o direito de mostrar sua ira e seu poder, suportando com muita paciência aqueles que são objeto de sua ira, preparados para a destruição.
23 Biji rajane pamonae Dioso jamatabëcapanepa, bajarapamonae capanepaena. Bajarapacuenia Dioso jamatabëexana vaxaitsi vajanacaitaxutotsoniataevijavaberena, vajanacatsitanajamatabëcuene itajëtsinexa ayaijamatabëcuene pexainaejava. Tsipaji baja cajena vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacaitapeta vajayajavajinavanapaenexa athëbëtatsia.
23 Ele age desse modo para que as riquezas de sua glória brilhem com esplendor ainda maior sobre aqueles dos quais ele tem misericórdia, aqueles que ele preparou previamente para a glória.
24 Vaxaitsi judíoviyajuvënëvitsi. Itsamonae vaxaitsiyajuvënëvi apo judíovi. Itsiata Dioso nacajunata daxitatsi pijajivinexatsi.
24 E nós estamos entre os que ele chamou, tanto dentre os judeus como dentre os gentios.
25 Dioso pejumelivaisibaxutota, bajayata Oseaspijinë peyaquinaebaxutota, Dioso pejumaitsijava apo judíovi yabara, tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
25 A esse respeito, Deus diz na profecia de Oseias: “Chamarei ‘meu povo’ aqueles que não eram meu povo, e amarei aqueles que antes eu não amava”.
26 Panacuapijivijavabelia picani jumaitsinë tsane: “Paxamë raja apo patajajivimë,” janë tsane picani, itsiata bajarapanacuapijivi bexëa nejumecovënëtsiana. Nexata bajarapanacuapijivi yabara itsamonae jumai tsane: “Mara pamonaeje Dioso piasaëtsaponaponaenë pexije,” jai tsane,
26 E também: “No lugar onde lhes foi dito: ‘Vocês não são meu povo’, eles serão chamados ‘filhos do Deus vivo’”.
27 Isaíaspijinë pijinia bajayata tajëvelia judíovi yabara jumaitsi mapacueniaje: “Israelpijinë pemomoxi bitso ayaibitsaëtoxaneto tsane. Pacuenia manuamenepijitajetaboatsapërë itsi, bajara itsane. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje saya, Dioso capanepaenatsi.
27 E, a respeito de Israel, o profeta Isaías clamou: “Embora o povo de Israel seja numeroso como a areia do mar, apenas um remanescente será salvo.
28 Daxita pamonae naneconita Diosojavabelia, bajarapamonae naxanitsiayo Dioso naneconitsiaexanaena,” jai Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota.
28 Pois o Senhor executará sua sentença sobre a terra de modo rápido e decisivo”.
29 Itsabaxutota pijinia Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota, icatsia jumaitsi mapacueniaje:
29 E, como Isaías tinha dito em outra passagem: “Se o Senhor dos Exércitos não houvesse poupado alguns de nossos filhos, teríamos sido exterminados como Sodoma e destruídos como Gomorra”.
30 Vaxaitsi yapëtanetsi mapacueneje. Apo judíovi picani apo jumecovënëtsi ata Dioso aneconijibia petaenexatsi, itsiata Dioso aneconijibia tanetsi, pejumecovënëtsixae Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara.
30 Que significa tudo isso? Embora os gentios não buscassem seguir as normas de Deus, foram declarados justos, e isso aconteceu pela fé.
31 Itsiata baitsi jane judíovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata Dioso aneconijibia nacataena,” jai tsabiabi. Itsiata bajaraxua yabara Dioso aneconijibia apo taetsi. Tsipaji apo caëjëpaetsi pejumecovënëtsicapanepaenexa bajarapalivaisi.
31 Já o povo de Israel, que se esforçou tanto para cumprir a lei a fim de se tornar justo, nunca teve sucesso.
32 Apo caëjëpaetsi Dioso aneconijibia petaenexatsi. Tsipaji judíovi apo jumecovënëtsi Jesucristo pesivatëpaejavatsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Biji rajane jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi. “Itsa jumecovënëtavanapaenatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nexata Dioso aneconijibia nacataena,” jai tsabiabi. Bajaraxuata judíovi Diosovecua naxuabiajinavanapa, Cristo Dioso athëbëvetsica pitorobijavatsitsica, apo pejumecovënëtsixae. Caranata saya anaepanabiaba bajarapalivaisi yabara.
32 Por que não? Porque tentaram se tornar justos por meio de suas obras, e não pela fé. Tropeçaram na grande pedra em seu caminho,
33 Dioso tajëvelia Cristo yabara pejumaitsijava, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:
33 e a esse respeito as Escrituras afirmam: “Ponho em Sião uma pedra que os faz tropeçar, uma rocha que os faz cair. Mas quem confiar nele jamais será envergonhado”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.