Romanos 8

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs BKJ

Sair da comparação
1 Pamonae baja Jesucristo yajavajinavanapa, bajarapamonae Dioso baja apo naneconitsiaexanaetsi tsane. Bajarapamonae penatojitsipaecuenia, pibisiacuene apo exanavanapae. Biji rajane exanavanapa pacuenia Espíritu Santo tojitsipatsi.
1 Portanto, agora nenhuma condenação há para os que estão em Cristo Jesus, que não andam segundo a carne, mas segundo o Espírito.
2 Nexata bajarapacuenia xanë ata Jesucristo itsa yajavaponaponajë, nexata Espíritu Santo pesaëta neyavenonabiaba xaniavaetsia taponaponaenexa. Nexata baja apo exanaponaenë pibisiacuene. Papibisiajamatabëcuene picani nenaneconitsiaexanabiaba daxitamatacabijavabelianexa picani tananeconitsiaponaponaenexa, bajarapajamatabëcuenemi Espíritu Santo baja nevecuaajibiaexana.
2 Porque a lei do Espírito de vida, em Cristo Jesus, me livrou da lei do pecado e da morte.
3 Vaxaitsi vajacuata apo nacajamatabëcuenecaëjëpae vajajumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajaraxuata apo nacacaëjëpae vajacuata vajanacapanepaenexa Diosojavabelia. Itsiata Dioso caëjëpatsi vajanacacapanepaenexa. Athëbëvetsica Dioso itorobica pepo caenë pexënato. Nexata mapanacuata Dioso pexënato itsa naexana, nacaperabëjëpa picani pibisiacuene vajaexanaevi. Bajaraponë vaxaitsi pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara, nacasivatëpa. Nexata baja nacavecuaajibiaexana papibisiajamatabëcuene picani xainatsi, pajamatabëcuene picani nacaexanaeyaexanabiaba pibisiacuene.
3 Porquanto, o que a lei não podia fazer, visto como estava fraca pela carne, Deus, enviando seu próprio Filho em semelhança da carne pecaminosa, e pelo pecado, condenou o pecado na carne;
4 Bajarapacuenia Dioso nacatoexana vajanacajamatabëcuenecaëjëpaenexa pexaniacuene vajaexanaejava pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi. Nexata nacacaëjëpa vajaexanaenexa pexaniacuene. Tsipaji apo exanavanapaetsi pacuenia vajacuata natojitsipatsi. Biji rajane exanavanapatsi pacuenia Espíritu Santo nacatojitsipa.
4 para que a justiça da lei fosse cumprida em nós, que não andamos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Pamonae exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcueneenabiabatsi ëpibisiacuene pexanaenexa. Pamonae pijinia exanavanapa Espíritu Santo pejitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcueneenabiabatsi Espíritu Santo pejitsipaecuenia pexanavanapaenexa.
5 Porque os que são segundo a carne, têm a mente nas coisas da carne; mas os que são segundo o Espírito para as coisas do Espírito.
6 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae bepejamatabëcuenetëpaevi Dioso pitabarata. Nexata Diosovecua naxuabiaya jinavanapa. Pamonae pijinia exanavanapa Espíritu Santo pejitsipaecuenia, bajarapamonae jamatabëcuenebarëyaya jinavanapa Dioso pitabarata. Bajarapamonae itsamatacabi xainaenanua matacabi apo pevereverecaejava.
6 Porque a mentalidade carnal é morte; mas a mentalidade espiritual é vida e paz.
7 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae itoya Dioso. Tsipaji apo exanae pacuenia Dioso penajumecopatsilivaisi itorobatsi. Apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi.
7 Porquanto, a mentalidade carnal é inimizade contra Deus, pois não é sujeita à lei de Deus, nem de fato, pode ser.
8 Pamonae saya exanavanapa pijacuata penatojitsipaecuenia, bajarapamonae apo jamatabëcuenecaëjëpaetsi pexanaenexa Dioso pejitsipaecuenia.
8 Então, os que estão na carne não podem agradar a Deus.
9 Maparucaeje paxamë apo paexanavanapaemë pacuenia panijacuata panatojitsipame. Espíritu Santo, ponë Cristo itorobica, pepacuene pacatsijamatabëeca. Nexata Espíritu Santo pejitsipaecuenia, paexanavanapame. Pajivi Espíritu Santo apo tsijamatabëecaetsi, bajarapajivi Cristo apo pijajivitonë.
9 Mas, vós não estais na carne, mas no Espírito, se é que o Espírito de Deus habita em vós. Ora, se algum homem não tem o Espírito de Cristo, esse não é dele.
10 Paneperabëto tëpaena pibisiacuene paneexanaejamatabëcuene. Itsiata Cristo papijajivixaemë, nexata pepo panejamatabëcuene athëbëtatsia jinavanapaena daxitamatacabijavabelianexa. Tsipaji Dioso aneconijibia pacatane.
10 E, se Cristo está em vós, o corpo está morto por causa do pecado, mas o Espírito é vida por causa da justiça.
11 Dioso asaëyaexanatsi Jesús petëpaecujinae. Nexata paxamë Espíritu Santo itsa pacatsijamatabëeca, pacuenia Jesús Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaasaëyaexanaena panetëpaecujinae. Nexata panetëpaecujinae Dioso pacaperabëasaëyaexanaena Espíritu Santo papecatsijamatabëecaexae.
11 Mas se o Espírito daquele que ressuscitou a Jesus dentre os mortos habita em vós, aquele que ressuscitou a Cristo dentre os mortos também vivificará os vossos corpos mortais, pelo seu Espírito que habita em vós.
12 Tajamonae, bajarapacuenia Dioso nacaexanaena. Bajaraxuata xanepana vajaexanavanapaenexa pacuenia Dioso nacatojitsipa. Copatatsi baja vajacuata vajanatojitsipaecuenia vajaexanabiabijavami.
12 Portanto, irmãos, nós somos devedores, não à carne para vivermos segundo a carne.
13 Tsipaji pibisiacuene itsa paexanavanapaejitsipame panijacuata panenatojitsipaecuenia, nexata itsa patëpame, Diosovecua panaxuabijitsipame daxitamatacabijavabelianexa. Itsiata baitsi jane Espíritu Santo papecayavenonaejamatabëcueneta itsa pacopatame panijacuata panenatojitsipaecuenia pibisiacuene paneexanabiabijavami, nexata itsamatacabi paxainaename matacabi apo pevereverecaejava.
13 Porque, se viverdes segundo a carne, morrereis; mas se através do Espírito mortificardes as obras do corpo, vivereis.
14 Pamonae exanavanapa Espíritu Santo pitorobicueniatsi, bajarapamonae Dioso pexi.
14 Porque todos os que são guiados pelo Espírito de Deus, esses são filhos de Deus.
15 Itsa nacatsijamatabëjunua Espíritu Santo, Dioso pexitsi nacaexana. Saya bepijajivicueniatsi apo nacaexanae cujunaviaya vajatonacuenebinexa. ¡Jume baja cajena! Biji rajane pepacuene Dioso pexitsi nacaexana. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta: “¡Axa!” nacajaiyaexana vajavajëtsijavata Diosojavabelia.
15 Porque não recebestes um espírito de servidão, para novamente temerdes, mas recebestes o Espírito de adoção, pelo qual clamamos: Aba, Pai.
16 Vajajamatabëëthëtota Dioso pijaEspíritu Santo nacayapëtaeyaexana Dioso pexicuenetsi.
16 O mesmo Espírito dá testemunho com o nosso espírito, de que somos filhos de Deus.
17 Nexata Dioso pexixaetsi, itsamatacabi Jesucristo yajava Dioso nacatsicobetsanaena daxita xua Dioso toxaina pexi petsicobetsanaenexa. Nexata Dioso pexixaetsi, pacuenia Jesucristo bejiobiaexanatsi, bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata itsamonae nacabejiobiaexanaena. Nexata jane baja xuacujinae Dioso yajavajinavanapaenatsi Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia.
17 E se filhos, então herdeiros, herdeiros de Deus e herdeiros com Cristo; se então nós sofremos com ele, que também nós sejamos glorificados juntos.
18 Xaniajai. Maparucaeje itsamonae nacabejiobiaexanapona mapanacuataje. Itsiata bajaraxua yabara apo najamatabëxainaetsi. Tsipaji baja yapëtanetsi itsamatacabi bitso vajajamatabëcuenebarëyajavanexa Dioso pijanacuatatsia.
18 Porque eu considero que os sofrimentos deste tempo presente não são dignos de serem comparados com a glória que há de ser revelada em nós.
19 Daxita mapanacuapijivi itatsacajinaeya vajënaeevetavanapa petocopiapatsinexatsi pamatacabi Dioso nacaitajëtsijitsia bajarapamonaejavabelia Dioso pexitsi vajanacaexanaecuene. Bajarapamonae vajanacayapëtaenexa Dioso pexicuenetsi, Dioso nacaitajëtsijitsia bajarapamonaejavabelia. Vaxaitsi baja Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso baja nacajamatabëcuenexaniavaeta.
19 Porque a ardente expectativa da criatura espera pela manifestação dos filhos de Deus.
20 Daxitacuene Dioso pexanaejava mapanacuataje vereverecaponaena. Tsipaji bajarapacuenia Dioso copata pevereverecaponaenexa. Bajaraxua apo naneconitsi ata Diosojavabelia, itsiata vereverecaena. Tsipaji baja Dioso copata bajarapacuenia daxitacuene pevereverecaponaenexa Adánpijinë pibisiacuene pexanaejava pejamatabëcueneta. Itsiata baitsi jane itsamatacabi Dioso copiarucaeyaexanaena daxitacuene pevereverecaponaejava.
20 Porque a criatura ficou sujeita à vaidade, não voluntariamente, mas por causa do que a sujeitou em esperança,
21 Dioso pexitsi nacaasaëyaexanaena vajatëpaecujinae, pacuenia copiaya Cristo ata Dioso asaëyaexanatsi. Bajarapamatacabi, daxitacuene Dioso pexanaejava mapanacuataje pevereverecaponaejava, Dioso copiarucaeyaexanaena.
21 porque a própria criatura também será libertada da servidão da corrupção, para a gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Yapëtanetsi baja cajena pacuenia itsi daxitacuene mapanacuataje. Pacuenia itsi unupijivi, pejuvijavanë ata, bejiobi abaxë. Tsipaji xaina piavitanecuene, petëpaecuene ata. Nexata abaxë tsitecapona bajarapabejiobicuene mapamatacabijavaberena ataje.
22 Porque nós sabemos que toda a criação geme, e uníssono sofre dores de parto até agora.
23 Daxita xua tanetsi mapanacuataje, bajaraëxua bajarapacuenia apo bejiobi piavitanecuene yabara. Vaxaitsi ata cajena bejiobitsi tsavanapae. Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae, yapëtanetsi mapacueneje. Dioso pexixaetsi itsamatacabi nacaperabëitothianaena pacuenia Cristo perabëitothianatsi. Nexata bitso jitsipatsi vajajamatabëëthëtovetsina Dioso vajanacaperabëitothianaenexa vajaperabëvereverecaejavavecua.
23 E não só ela, mas nós mesmos também, que temos as primícias do Espírito, também gememos em nós mesmos, esperando a adoção, a saber, a redenção do nosso corpo.
24 Jumecovënëtatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava pibisiacuene vajaexanaeneconi yabara. Nexata yapëtanetsi Dioso vajanacaperabëitothianaejavanexa. Bajarapacuene nexata abaxë copiaevetavanapatsi. Itsa baja Dioso nacarajutsipa xua nacarajutsiapaeba, nexata baja apo copiaevetavanapaetsi tsipae vajanacarajutsinexa. Tsipaji baja ajibi tsipae vajayabaracopiaevetavanapaejava itsa baja nacarajutsipa.
24 Porque somos salvos pela esperança. Mas a esperança que se vê não é esperança; como pois esperançar o que um homem vê?
25 Nexata abaxë evetavanapatsi xua Dioso nacarajutsiapaeba vajanacarajutsinexa. Nexata abaxë copiaevetavanapatsi bajayajebi ata itsajamatabëcuene vecuaxainaenejevatsi.
25 Mas, se esperarmos o que não vemos, então com paciência o aguardamos.
26 Vajaajamatabëcuenesaëjibixae, Espíritu Santo nacayavenonabiaba mapamatacabi ataje abaxë bajaraxua vajacopiaevetavanapaenexa. Vaxaitsi apo yapëtaetsi xaniavaetsia vajavajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Espíritu Santo bëpënëa bitso nacasivanajamatabëxainaeya nacatovajëtabiaba asaëyata Diosojavabelia. Xua apo vënëjonecapanepaetsi, Espíritu Santo nacatovajëtabiaba.
26 Semelhantemente o Espírito também nos ajuda em nossas fraquezas; porque não sabemos o que devemos orar como convém, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos que não podem ser proferidos.
27 Dioso cajena vajanacajamatabëcueneyapëtaenë pacuenia najamatabëxainatsi. Nexata Dioso yapëtane xua Espíritu Santo nacatovajëtsijitsia. Tsipaji Dioso vajanacatojitsipaecuenia, Espíritu Santo nacatovajëtabiaba Diosojavabelia Dioso pijajivixaetsi.
27 E aquele que examina os corações sabe qual é a intenção do Espírito; porque ele faz intercessão pelos santos segundo a vontade de Deus.
28 Yapëtanetsi mapacueneje. Daxita xua apo vajajitsipaecuene, Dioso nacatocopata vajanacatocopiapatabiabinexa. Nexata bajaraxua nacatocopiapatabiaba saya vajanacajamatabëcueneëjëtsinexa. Nexata bajaraxua itsa nacajamatabëcueneëjëta, apo nacatsitapexaniacuene itajara. Itsiata Dioso vajajumecovënëtsivi yapëtanetsi bajaraxua vajanacajamatabëcueneëjëtsijava pejamatabëcueneta vajanacajamatabëcuene asaëyaexanaejavanexa Diosojavabelia. Vaxaitsi Dioso nacajunata pexitsi vajanacaexanaenexa pacuenia nacasivanajamatabëxaina.
28 E sabemos que todas as coisas trabalham juntamente para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles que são chamados de acordo com o seu propósito.
29 Vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso yapëtane pexitsi vajanacaexanaejavanexa. Nexata vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacasivanajamatabëcuenevereta vajanacaexanaenexa pacuenia pexënato jamatabëcueneitsi. Nexata vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso nacasivanajamatabëcuenevereta Dioso pexënato pejuyapijivitsi ayaibitsaëtotsi vajanacaexanaenexa.
29 Para quem ele conheceu antes, ele também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, para que ele pudesse ser o primogênito dentre muitos irmãos.
30 Bajarapacuenia vajanaexanaevajënaeya ata, Dioso vajanacasivanajamatabëcuene veretsixae, najamatabëxaina pexitsi vajanacaexanaenexa. Nexata jane baja mapamatacabitaje nacajunata pexitsi vajanacaexanaenexa. Dioso vajanacajunatsixae, nexata nacavecuaajibiaexana pibisiacuene vajaexanaeneconimi. Nexata baja aneconijibia Dioso nacatane. Nexata itsamatacabi Dioso yajavajinavanapaenatsi Dioso pijapenivenivenaenacuatatsia.
30 Além disso, aos que ele predestinou, a estes também os chamou; e aos que ele chamou, a estes também justificou; e aos que justificou, a estes também glorificou.
31 Nexata Dioso yabara bejumaitsitsi mapacueniaje: “Dioso cajena vajanacayavenonaenë. Nexata itsajivi ata apo caëjëpaetsi vajanacajamatabëcuene matatoxenetsinexa,” bejaitsi.
31 O que diremos, então, a estas coisas? Se Deus é por nós, quem pode ser contra nós?
32 Dioso baja cajena apo nacavecuaasiva pexënato. Biji rajane copata pexënato vajanacasivatëpaenexa daxita vaxaitsi vajaneconi yabara. Nexata bajarapacuenia vajanacatoexanaexae, yapëtanetsi Dioso vajanacarajutsijavanexa daxita vajanamatavenonaecuene ata.
32 Aquele que não poupou a seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, como não nos dará gratuitamente também com ele todas as coisas?
33 Dioso baja cajena nacaitapeta. Nexata vaxaitsi yabara Dioso jumaitsi: “Bajarapamonae baja aneconijibia taniji,” jai Dioso najumecapanepaeya. Nexata cajena itsajivi ata apo caëjëpaetsi vajanacaneconitsinexa Diosojavabelia pibisiacuene vajaexanaejava yabara.
33 Quem acusará alguma coisa aos escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 Itsajivi ata cajena apo caëjëpaetsi vajanacananeconitsiaexanaenexa pibisiacuene vajaexanaejava yabara. Tsipaji baja capanepaeya Jesucristo nacasivatëpa vajanacaneconimatamotsinexa. Nexata Cristo petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanatsi. Maparucaeje Jesucristo eca athëbëtatsia, Dioso pemuxuneneta, pecujuanenia. Cristo pijajivitsi Diosojavabelia nacayajivicuaicuaijai.
34 Quem é o que condenará? É Cristo que morreu, sim, que foi ressuscitado, o qual está à direita de Deus, e também intercede por nós.
35 Cristo baja cajena vajanacaasivanë. Nexata itsajivi ata apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanavecuacopiarucaeyaexanaenexa. Nacabejiobiaexanae ata tsipae, piayapëbejecuene nacatocopiapatsi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae. Vajanacaitoyaxae, nacabarajinae ata tsipae, vajani tsabiabi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae. Bitso bejiobi atatsi tsipae, bitso nacatsiayai ata tsipae, nacabeyaxuabiapaebi ata tsipae, daxita bajarapitsicuene nacatocopiapatsi ata tsipae, itsiata vajanacaasivanë Cristo tsiteca nacaasiva tsipae.
35 Quem nos separará do amor de Cristo? Será a tribulação, ou a angústia, ou a perseguição, ou a fome, ou a nudez, ou o perigo, ou a espada?
36 Vaxaitsi yabara mapajamatabëcuenelivaisi jëpaje. Bajayata Dioso pijajivi navajunupaeba Diosojavabelia pacuenia itsamonae bejiobiaexanaponatsi. Dioso pejumelivaisibaxutota bajarapamonaemi penavajunupaebijume itanerubena. Jumaitsi mapacueniaje:
36 Como está escrito: Por causa de ti somos mortos todo o dia; somos considerados como ovelhas para o matadouro.
37 Nexata daxita xua pibisiacuene, nacatocopiapatabiabiana. Nacabejiobiaexanabiabiana. Nexata itsiata vaxaitsi bajaraxua jamatabëcuene matatoxenetabiabianatsi. Tsipaji Cristo vajanacaasivanë, nacayavenonabiabiana.
37 Mas em todas estas coisas somos mais do que vitoriosos, através daquele que nos amou.
38 Nexata yapëtaniji mapacueneje. Itsacuenejavayo ata apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Vajatëpaecuene ata, vajaasaëtsavanapaecuene ata, ángelevi ata, dovathivi penamatacaitorobivi ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Piayapëbejecuene, xua baja nacatocopiapata, xua ata abaxë nacatocopiapatsijitsia, daxita bajaraxua ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa.
38 Pois eu sou persuadido, de que nem a morte, nem a vida, nem os anjos, nem os principados, nem as potestades, nem as coisas do presente, nem as coisas porvir,
39 Athëbëabetsia vajaponaejava ata, ira bëxëpanabereca vajaponaejava ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Dioso pexanaejava, itsacuenejavayo ata, apo caëjëpaetsi Cristo vajanacaasivacuene vajanacavecuacopiarucaeya exanaenexa. Yapëtanetsi Dioso vajanacaasivajava. Tsipaji Dioso vajanacaasivaxae, vajatuxanenë Jesucristo athëbëvetsica itorobicatsi vajanacasivatëpaenexa mapanacuataje.
39 nem a altura, nem a profundidade, nem alguma outra criatura será capaz de nos separar do amor de Deus, que está em Jesus Cristo nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.