Romanos 7
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Tajamonae, payapëtaneme rabaja Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata baja pijinia payapëtaneme pacuenia jivi bajarapalivaisi bejumecovënëtavanapa itsa abaxë asaë tsavanapae mapanacuataje. Itsiata baitsi jane itsa baja tëpa, acuenebi baja pematatsënëa bajarapalivaisi pejumecovënëtavanapaenexa.
1 Agora, irmãos, vocês que conhecem a lei, não sabem que ela se aplica apenas enquanto a pessoa vive?
2 Pova baja pamona pexainaeva, acuenebi pevecuanaviatsinexa pamona, penacojiobinexa icatsia itsanëjavabelia. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itaveta bajarapacuene. Itsiata baitsi jane pova baja pamona vecuatëpatsi, nexata matapania tocopatatsi penacojiobinexa icatsia itsanëjavabelia itsa jitsipa penacojiobijava.
2 Por exemplo, quando uma mulher se casa, a lei a une a seu marido enquanto ele estiver vivo. No entanto, se ele morrer, as leis do casamento já não se aplicarão à mulher.
3 Pova pamona pexainaeva, itsa nacojiobijitsipa itsanëjavabelia, pamona abaxë itsa asaë tsaponaponae, nexata bajarapova ayaineconi natsiexanaejitsipa Diosojavabelia. Tsipaji pamonavecua itsanëjavabelia naperabëquenetsiatae ponaponaejitsipa. Itsiata baitsi jane baja pova baja pamona vecuatëpatsi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi apo itavetsitsi penacojiobijava itsanëjavabelia. Nexata pova baja pamona vecuatëpatsi, nacojiobi ata icatsia itsanëjavabelia, ayaineconi apo natsiexanae tsipae Diosojavabelia.
3 Portanto, enquanto o marido estiver vivo, se ela se casar com outro homem, cometerá adultério. Mas, se o marido morrer, ela ficará livre dessa lei e não cometerá adultério ao se casar novamente.
4 Tajamonae, bajara pijinia paitsimë paxamë ata. Pacuenia petiriva pamona pitorobabiabicueniatsi, jumecovënëtabiaba, bajara pijinia pacuenia pajumecovënëtabiabame picani Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi papecaitorobicuenia. Jesucristo bepaneyajavatëpaexae, nexata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi bepanevecuatëpae. Nexata baja icatsia apo pajumecovënëtavanapaemë bajarapalivaisi papecaitorobicuenia. Maparucaeje Cristo baja papijajivimë, ponë icatsia Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Cristo icatsia Dioso bepapecayajavaasaëyaexanae pacuenia Dioso pacatojitsipa paneexanavanapaenexa.
4 Assim, meus irmãos, vocês morreram para o poder da lei quando morreram com Cristo, e agora estão unidos com aquele que foi ressuscitado dos mortos. Como resultado, podemos produzir uma colheita de boas obras para Deus.
5 Pamatacabi abaxë Cristo pelivaisi apo jumecovënëtsitsi, pibisiacuene exanavanapatsi vajacuata vajanatojitsipaecuenia. Nexata bajarapamatacabi itsa nacaitaveta Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pibisiacuene vajaexanaeyaniva, caranata saya bevajanacaitorobi pibisiacuene vajaexanaenexa. Nexata bitso pibisiacuene exanavanapatsi. Bajaraxua yabara picani Diosovecua naxuabiajinavanapatsi.
5 Quando éramos controlados pela natureza humana, desejos pecaminosos atuavam dentro de nós, e a lei despertava esses desejos maus, que produziam uma colheita de obras pecaminosas cujo resultado era a morte.
6 Itsiata baja maparucaeje palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, bajarapalivaisi vajajumecovënëtsijavami, Dioso baja nacacopabiaexana Cristo bevajanacayajavatëpaexae. Nexata papexaniacuene aeconoxae exanavanapatsi, apo exanavanapaetsi saya vajanacaitorobixae bajayata peyaquinaelivaisimi, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Jume baja cajena. Espíritu Santo raja pejanajamatabëcueneta vajanacaitorobixae, exanavanapatsi bajarapapexaniacuene.
6 Agora, porém, fomos libertos da lei, pois morremos para ela e já não estamos presos a seu poder. Podemos servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à letra da lei, mas da maneira nova, vivendo no Espírito.
7 Itsajivi meta jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi tsane: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsacuenejavayonexa ata apo xanepanae,” jamatabëjai meta tsane. ¡Jume raja! Itsa ajibi tsipae bajarapalivaisi, nexata apo nacueneyapëtaenë tsipae pibisiacuene taexanaejava. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisita, itsalivaisianë yajava, jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa cobecaëbame itsajivi pexainaejava,” jai. Nexata itsa apo yapëtaenë tsipae bajarapalivaisi, xanë apo nacueneyapëtaenë tsipae pibisiacuene taexanaejava, itsajivi pexainaejava cobecaëbi atanë.
7 Por acaso estou dizendo que a lei de Deus é pecaminosa? Claro que não! Na verdade, foi a lei que me mostrou meu pecado. Eu jamais saberia que cobiçar é errado se a lei não dissesse: “Não cobice”.
8 Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsa nitaveta itsamonae pexainaejava tacobecaëbiyaniva, nexata caranata bitso betanitorobi tacobecaëbinexa itsamonae pexainaejava. Pamatacabi abaxë apo yapëtaenë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, apo jitsipaenë picani taexanaenexa bajarapacuene.
8 Mas o pecado usou esse mandamento para despertar dentro de mim todo tipo de desejo cobiçoso. Se não houvesse lei, o pecado não teria esse poder.
9 Bajayata abaxë itsa apo yapëtaenë bajarapalivaisi, jamatejemanë saya. Itsiata pamatacabi xaniavaetsia yapëtaniji xua yabara Dioso nitaveta, nexata jitsipajë bitso pibisiacuene taexanaenexa. Bitso najamatabëxainajë. Bajarapalivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji pibisiacuene taexanaexae, Diosovecua naxuabiaya tatëpaejavanexa picani.
9 Houve um tempo em que eu vivia sem a lei. No entanto, quando tomei conhecimento do mandamento, o pecado ganhou vida,
10 Bajarapalivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta jivi picani jamatabëcuenebarëyaya xaniavaetsia pejinavanapaenexa. Itsiata xanë bajarapalivaisi pejamatabëcueneta apo jamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji pibisiacuene taexanaexae, bajarapalivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji Diosovecua tanaxuabijavanexa picani. Nexata bitso najamatabëxainajë.
10 e eu morri. Assim, descobri que os mandamentos da lei, que deveriam trazer vida, trouxeram, em vez disso, morte.
11 Papibisiajamatabëcuene xainajë tajamatabëëthëtota, pibisiacuene neexanaeyaexanabiaba. Nexata pacuenia jumaitsi bajarapalivaisi, naneconitajë picani Diosovecua tanaxuabinexa.
11 O pecado se aproveitou desses mandamentos e me enganou, e fez uso deles para me matar.
12 Palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, pexanialivaisi cajena.
12 Isso, porém, só demonstra que a lei em si é santa, e santos, justos e bons são seus mandamentos.
13 Nexata bajarapapexanialivaisi pejamatabëcueneta yapëtaniji Diosovecua tanaxuabijavanexa picani. Tsipaji xanë tajamatabëëthëtota papibisiajamatabëcuene xainajë pejamatabëcueneta, exanabiabajë pibisiacuene. Bajaraxuata Diosovecua naxuabijitsianë picani. Bajarapacuenia daxitajivi bajarapalivaisi pejamatabëcueneta, nacueneyapëtaena pibisiacuene pexanaejava. Taexanaexae xua bajarapalivaisita itaveta, naneconitajë Diosojavabelia. Bajarapalivaisi itsa yapëtaniji, nexata tajamatabëëthëtota papibisiajamatabëcuene xainajë, nitorobapona bitsoyo pibisiacuene taexanaponaenexa.
13 Mas, então, a lei, que é boa, foi responsável por minha morte? Claro que não! O pecado usou o que era bom para me condenar à morte. Vemos, com isso, como o pecado é terrível, usando os bons mandamentos de Deus para seus próprios fins perversos.
14 Palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata jivi pejumecovënëtsinexa, yapëtanetsi bajarapalivaisi Dioso penajumecopatsijava. Bajarapalivaisi jivi pejumecovënëtsinexa, bexaina pejanajamatabëcuene. Itsiata baitsi jane xanë bajara apo jamatabëcueneitsinë. Tajacuata saya ëtanatojitsipaecuenia exanaponaponajë. Caranata saya najamatabëxainabiabajë ëpibisiacuene taexanabiabinexa, papibisiajamatabëcuene tajamatabëëthëtota xainajë taneitorobabiabicuenia.
14 O problema não está na lei, pois ela é espiritual e boa. O problema está em mim, pois sou humano, escravo do pecado.
15 Xua pexaniacuene, jamatabëexanabiabajë picani. Itsiata bajaraxua apo exanabiabinë. Biji papibisiacuene apo jitsipaenë picani taexanabiabinexa, bajaraxua caranata exanabiabajë. “¿De tsaeta xuajitsia bajarapacuenia exanabiabajë?” jamatabëjanë belia.
15 Não entendo a mim mesmo, pois quero fazer o que é certo, mas não o faço. Em vez disso, faço aquilo que odeio.
16 Itsa exanabiabajë papibisiacuene picani apo jitsipaenë taexanabiabinexa, nexata sivajamatabëbëjanë tsabiabi. Bajaraxuata yapëtaniji jane baja Dioso penajumecopatsilivaisi pexanialivaisicuene. Tsipaji Dioso penajumecopatsilivaisi itaveta pibisiacuene pexanaejava.
16 Mas, se eu sei que o que faço é errado, isso mostra que concordo que a lei é boa.
17 Bajarapapibisiacuene exanae atanë, itsiata apo betanatsitaexanae itajara. Papibisiajamatabëcuene abaxë xainajë tajamatabëëthëtota, nexanaeyaexanapona bajarapapibisiacuene.
17 Portanto, não sou eu quem faz o que é errado, mas o pecado que habita em mim.
18 Tajamatabëcuene cajena bitso abeje. Yapëtaniji itsacuenejavayonexa ata apo netoxanepanae daxita tajamatabëcuene. Natojitsipajë picani pexaniacuene taexanabiabinexa. Itsiata apo nejamatabëcuenecaëjëpabiabi pexaniacuene taexanabiabinexa.
18 E eu sei que em mim, isto é, em minha natureza humana, não há nada de bom, pois quero fazer o que é certo, mas não consigo.
19 Papexaniacuene jitsipajë taexanabiabinexa picani, itsiata apo exanabiabinë. Caranata saya exanabiabajë pibisiacuene, xua picani apo jitsipaenë taexanaenexa.
19 Quero fazer o bem, mas não o faço. Não quero fazer o que é errado, mas, ainda assim, o faço.
20 Nexata itsa exanabiabajë xua picani apo jitsipaenë taexanabiabinexa, nexata bajaraxua apo betanatsitaexanae itajara. Tsipaji papibisiajamatabëcuene abaxë xainajë tajamatabëëthëtota, nexanaeyaexanapona bajarapapibisiacuene.
20 Então, se faço o que não quero, na verdade não sou eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
21 Nexata jane baja yapëtaniji pacuenia jamatabëcueneitsinë tsabiabi. Paepatota picani jitsipajë pexaniacuene taexanabiabinexa, itsiata apo exanabiabinë. Tsipaji papibisiajamatabëcuene xainajë, abaxë yajavaponaponajë.
21 Assim, descobri esta lei em minha vida: quando quero fazer o que é certo, percebo que o mal está presente em mim.
22 Tajamatabëcueneta jamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Jitsipajë tajumecovënëtsinexa Dioso pejumelivaisi,” jamatabëjanë tsabiabi picani.
22 Amo a lei de Deus de todo o coração.
23 Itsiata baitsi jane belia najamatabëcueneyapëtaniji. Papibisiacuene exanabiabajë, bajarapapibisiacuene picani tajamatabëcueneta apo jitsipaenë taexanaenexa. Tajamatabëcueneta picani jitsipajë pexaniacuene taexanaenexa, Dioso tanetojitsipaecuenia. Caranata exanabiabajë ëpibisiacuene. Tajaperujujamatabëcuene saya bepijajivitonënëcuenia toponaponajë.
23 Contudo, há outra lei dentro de mim que está em guerra com minha mente e me torna escravo do pecado que permanece dentro de mim.
24 ¡Xanë bitso bejiobinë! Bajarapapibisiajamatabëcuene yabara Dioso picani nenaneconitsiaexanaejitsia tanaxuabinexa Diosovecua daxitamatacabijavabelianexa. “¿Jipatsa meta nevecuaajibiaexanaena bajarapapibisiajamatabëcuene?” jamatabëjanë belia.
24 Como sou miserável! Quem me libertará deste corpo mortal dominado pelo pecado?
25 Nexata Diosojavabelia jumaitsinë: “Pexaniacuene rabaja netoexaname,” janë. Tsipaji vajatuxanenë Jesucristo jamatabëcuenecaëjëpatsi taneyavenonaenexa. Bajaraxuata ëpibisiacuene jamatabëexanae atanë, jitsipajë daxita tajamatabëcuenevetsina tajumecovënëtsinexa pacuenia Dioso itoroba.
25 Graças a Deus, a resposta está em Jesus Cristo, nosso Senhor. Na mente, quero, de fato, obedecer à lei de Deus, mas, por causa de minha natureza humana, sou escravo do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.