Romanos 1

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Xanë Pablonë, Jesucristo pijajivitonënë. Dioso nejunata. Nexata nitoroba apóstolenënexanë tatsipaebaponaenexa jivi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, Diosojavabelia pecapanepaelivaisinexatsi.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Bajayata vajavajënaeya, Dioso bajarapalivaisi tajëvelia yapëtaeyaexana profetavijavabelia. Nexata bajayata Diosojumepaebivi profetavi itsa yaquina Dioso pejumelivaisibaxutonexa, bajarapamonae yaquina pacuenia Dioso tajëvelia yapëtaeyaexanatsi bajarapapexanialivaisi.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Bajarapalivaisi vajatuxanenë Jesucristo, Dioso pexënato pelivaisi. Jesucristo itsa naexana mapanacuataje, Davidpijinë pemomoxiyajuvënëvata naexana. Bajaraponë, Davidpijinë, bajayata Israelnacua pepo pevetsinëmi.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Vajatuxanenë Jesucristo petëpaecujinae, Espíritu Santo icatsia asaëyaexanatsi. Bajarapacuenia piasaëyaexanaexaetsi petëpaecujinae, jivi yapëtanetsi Dioso pexënatocuene. Yapëtanetsinua piasaënëcuene ata.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Jesucristo pejamatabëcueneta Dioso paneitoroba saicaya paapóstolevinexanë, Dioso patatonacuenebinexa. Bajarapacuenia Dioso paneitoroba Dioso pejumelivaisi patatsipaebaponaenexa pamonae apo judíovijava, apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa Dioso.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Nexata paxamë ata Roma tomarata panejinavanapaevi pajumecovënëtame baja Dioso. Tsipaji paxamë ata Dioso pacajunata Jesucristo papijajivinexamë.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Daxita paxamë, Roma tomarata panejinavanapaevi, pacatoyaquinatsi mapabaxutoje. Dioso pacajitsipa. Nexata pacajunata papijajivinexamë. Pacatovajëtatsi vaxa Diosojavabelia, vajatuxanenë Jesucristojavabelia ata, papecaitaxutotsoniataenexa jamatabëcuenexanepanaeya panejinavanapaenexanua.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Namataxainaeya pacatoyaquinarutatsi pacuenia jumaitsinë tsabiabi paxamë yabara Diosojavabelia. Diosojavabelia jumaitsinë tsabiabi mapacueniaje: “Sivajamatabëcuenebarëyanë bitso bajarapamonae Jesucristo pejumecovënëtsixae,” janë tsabiabi Diosojavabelia paxamë yabara. Bajarapacuenia Diosojavabelia jumaitsinë tsabiabi tsipaji daxitanacuanëpijivi pacavajunupaeba xaniavaetsia panejumecovënëtavanapaejava Dioso.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Xanë daxita tajamatabëcuenesaëta Dioso pijacuene tonacuenebaponaponajë jivi itsa tsipaebabiabajë pexanialivaisi, Dioso pexënato pelivaisi. Dioso yapëtane patacatovajëtabiabijava itsa pacanajamatabënapitabiabatsi tavajëtsijavata Diosojavabelia.
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 Vajëtabiabajë Diosojavabelia taponaenexa paxamëjavabelia. Nexata Dioso itsa netocopatsiana taponaenexa, ponaenajë paxamëjavabelia. Bajayajebi picani bitso jamatabëponabiabajë patacataenexa.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Nexata jitsipajë patacataenexa, patacatsipaebinexanua palivaisi Espíritu Santo neyapëtaeyaexana. Bajarapacuenia itsa pacayapëtaeyaexanaenatsi, pajamatabëcuenesaëmë tsaponae tsane orijibia Diosojavabelia.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Namataenetsia najamatabëcueneyavenonaenatsi Dioso pejumelivaisi vajajumecovënëtsijava. Pacayavenonaenatsi paneajamatabëcuenesaënexa Diosojavabelia. Paxamë ata juya paneyavenonaename bajarapacuenia.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Tajamonae, pacatojitsipatsi paneyapëtaenexa mapacueneje. Bajayajebi picani bajayajebi jamatabëponabiabajë patacataenexa. Itsiata apo necuenecaëjëpabiabi taponaenexa. Jitsipajë patacatsipaebinexa Jesucristo pelivaisi paxamëyajuvënëvi, pamonae abaxë apo jumecovënëtsi, pejumecovënëtsinexa Jesucristo. Pamonae ata baja jumecovënëta, Jesucristo piajamatabëcuenesaënexa pevajënaeyabelia. Pacuenia apo judíovi ata jumecovënëtapona pevajënaeyabelia itsaxuayo tsipaebanajetarucajë, bajara paneitsinexa paxamë ata.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Dioso nitoroba tatsipaebaponaenexa Dioso pejumelivaisi daxitajivijava. Nexata Dioso pejumelivaisi jivi tsipaebaponajë pinijitomaranëjava, sasavia penaevijava ata. Tsipaebaponajë mapanacuapijilivaisi bitso peyaëtaevijava ata, apo peyapëtaevijava ata.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Bajaraxuata bitso jitsipajë paxamë, Roma tomarata panejinavanapaevi ata, patacatsipaebinexa pexanialivaisi.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Apo ajumeuranë tsabiabi jivi tatsipaebabiabijava pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Tsipaji bajarapalivaisi pejamatabëcueneta pijaneconi vecuaajibiaexanaenatsi pajivi jumecovënëta bajarapalivaisi. Copiaya patsipaebaponajë bajarapalivaisi judíovi. Bajaraxuacujinae icatsia cotocaevi patsipaebaponajë apo judíovi.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Bajarapalivaisi nacayapëtaeyaexana pacuenia Dioso nacatoexana aneconijibia Dioso vajanacataenexa. Aneconijibia baja Dioso nacatane Jesucristojavabelia vajavajënaeyabelia vajanajamatabëcuene copataponaexae. Dioso ra pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi jamatabëjumaitsi: ‘Xanë pepacuene Dioso neyavenonaena pacuenia najumecapanepaeya jumaitsi,’ jamatabëjai, bajarapajivi Dioso aneconijibia tanetsi. Bajarapajivi xainaena matacabi pevereverecaejava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota.
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Dioso, athëbëtatsia peecaenë, vaxaitsi jamatabëcueneyapëtanetsi. Yapëtanetsi mapacueniaje. Dioso baraanaepanapona daxita pibisiacuene pexanaevijavabelia. Bajarapamonae pevajënaeyabelia pibisiacuene pejamatabëexanaexae, apo jitsipae pejumecovënëtsinexa pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Bajarapamonae xaniavaetsia beyapëtane picani pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Tsipaji baja picani Dioso tsitanajamatabëcueneitajëta bajarapamonaejavabelia.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Jivi apo caëjëpaetsi pitaxutota petaenexa Dioso. Nexata jivi apo yapëtae pacuenia itsi Dioso. Itsiata baitsi jane picani caëjëpatsi peyapëtaenexa pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi. Caëjëpatsi picani peyapëtaenexanua daxitamatacabijavabelianexa Dioso bitso piasaëtsaponaponaejava. Bajaraxua picani jivi caëjëpatsi pijacuata peyapëtaenexa, itsa canaëjëtsipa Dioso pexanaejavanë mapanacuataje. Nexata bajarapamonae acuenebi pejumaitsinexa: “Apo payapëtaenë cajena pacuenia Dioso jamatabëcueneitsi,” pejainexa.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Bajarapamonae yapëtae ata Dioso peponaponaejava, itsiata apo yaiyatae. Caeto ata cajena Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene apo rajutsi. “Pexaniacuene rabaja panetoexaname,” apo jai. Biji saya caranata ënatsiquejemajava yabara najamatabëxainabiaba. Nexata pevajënaeyabelia apo peyapëtaexae pexanialivaisi, ajamatabëcueneitaquiri tsaponae.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Vaxaitsi cajena bitso vajayapëtaevi daxitacuene,” jamatabëjai tsabiabi bajarapamonae. Itsiata baitsi jane cajena apo yapëtae.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Bajarapamonae apo najamatabëcuenecopabi ayaijamatabëcuenenë Diosojavabelia, ponë apo petëpaenënexa daxitamatacabijavabelianexa. Caranata saya jivi pecobeta jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia najamatabëcuenecopaba. Bajarapamonae navajëcabiaba itsamonae pecobeta jivi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta pepunaevi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta jomo jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata. Navajëcabiabanua itsamonae pecobeta cuatro pataxutabeje pejinavanapaevi jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia ata.Jivi navajëcabiaba jumapecataeya pexanaenëjavabelia|src="co01473b.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Rom 1.23"
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae pibisiacuene pexanavanapaenexa. Nexata pacuenia jamatabëexana, exanavanapa. Nexata bajarapamonae pevitota pibisiacuene namataenetsia natoexanabiaba.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Bajarapacuenia Dioso tocopata pacuenia bajarapamonae jitsipa pexanavanapaenexa tsipaji bajarapamonae Dioso pejumelivaisi, pexaniajailivaisi, apo jamatabëjumecovënëtsi. Jumecovënëta saya caranata penajumetsënëtsilivaisi, jivi pecobeta jumapecataeya pexanaenëanë pelivaisi. Bajarapamonae apo yaiyatae pepo Dioso, ponë daxitacuene exana mapanacuataje. Caranata yaiyataeya navajëcabiaba Dioso pecobecovëjavanëjavabelia. Najamatabëcuenecopabanua ëbajaraxuanëjavabelia. Bajarapamonae nexata saya namuxujemata caranata pepo Dioso, ponëjavabelia jivi daxitamatacabijavabelianexa jumaitsijitsia: “Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë,” jaijitsia. Bajara itsi tsane.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae pibisiacuene pexanabiabinexa. Pacuenia jamatabëexana, exanavanapa. Mapanacuata picani Dioso tocopata petiriavi pebi pejitsipaenexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ëpetiriavi najitsipa. Nexata ëpetiriavi namataenetsia naperabëquenetsiataeyabiaba.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Bajara pijinia pacuenia Dioso tocopata pebijivi petiriva pejitsipaenexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonae ëpebijivi najitsipa. Nexata ëpebijivi namataenetsia naperabëquenetsiataeyabiaba. Bajarapacuenia pibisiacuene penatsiexanaexae, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaponatsi bajarapamonae.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Bajarapamonae apo jamatabënajinae Dioso. Pacuenia picani Dioso tojitsipatsi bajarapamonae pexanaenexa, apo exanae. Bajaraxuata Dioso tocopata bajarapamonae penajamatabëxainaenexa ëpibisiacuene pexanaejava.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Bajarapamonae exanavanapa bitso daxita pibisiacuene. Ëpibisiacuene yabara najamatabëxainabiaba penaperabëquenetsiataenexa. Daxita pibisiacuene sivanajamatabëxainabiabanua. Jamatabënaxainaeyababiabanua itsamonae pecobecovë. Pibisiacuene jamatabëexanabiabanua itsamonaejavabelia. Cuenecaëbabiabanua itsamonae pexainaejava. Jamatabëbeyaxuababiabanua jivi. Namataenetsia nabijataeya najumeanaenotabiabanua. Bitso cajena jivi yamaxëitojorobabiabanua. Ëpamonae ata bitso naitoya tsabiabinua.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 Bajarapamonae itsamonae pepëya pibisiacuenia najumetsënëtsia baracuaicuaijai tsabiabinua. Bajarapamonae apo jitsipaenua Dioso. Nexata itoya Dioso pijacuene. Apo yaiyataeyabiabinua itsamonae ata. Naitaxutojematsia naëcotabiabanua itsamonae. Bajarapamonae jumaitsi tsabiabi: “Xanë bitso ayaijamatabëcuenenënë itsamonae matatoxenetsia,” jai tsabiabi itsamonaejavabelia. Bajarapamonae najamatabëxainabiabanua itsamonae ata pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa. Bajarapamonae apo jumecovënëtabiabinua paxajivi, penajivi ata.
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Bajarapamonae apo jamatabëjumeyapëtaeyabiabinua caelivaisiyo ata, Dioso pejumelivaisi. Bajarapamonae itsajivijavabelia najumecapanepaeya pejumaitsicuenia, apo exanabiabinua. Bajarapamonae asivaya apo taeyabiabinua itsajivi ata. Bajarapamonae itsajivi itsa itsacueniabatsi, apo jitsipabiabi pexaniabinexa icatsia. Bajarapamonae apo itaxutotsoniataeyabiabinua itsajivi ata.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Bajarapamonae bitso xaniavaetsia yapëtane picani pacuenia Dioso itorobatsi pexanaenexa. Yapëtanenua picani Dioso penavecuaxuabijavanexa bajarapitsipibisiacuene pexanaevi. Itsiata baitsi jane bajarapamonae tsiteca pibisiacuene exanapona. Orijibia sivabarëya tsabiabi itsamonae ata pibisiacuene itsa exana.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.