Romanos 11

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 ¿Dioso tsabaja pijajivi judíovi, Israel nacuapijivi, daxita Dioso navecuaxuaba? Jume raja. Apo navecuaxuabi. Xanë ata raja judíonënë, Israel nacuapijinënë. Tajasalinainë cajena Abrahampijinë. Benjamínpijinë ata pemomoxiyajuvënënë.
1 Então pergunto: Deus rejeitou seu povo, a nação de Israel? Claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Bajayata baja cajena vajavajënaeyami, Dioso pijajivinexa itapeta judíovi, Israel nacuapijivi. Nexata Dioso apo navecuaxuabi tsane bajarapamonae. Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi profeta Elíaspijinë yabara. Profeta Elíaspijinë pina pevajëtsijavata Diosojavabelia, neconitsiaya jumaitsi Israel nacuapijivi yabara mapacueniaje:
2 Não, Deus não rejeitou seu povo, que conheceu de antemão. Vocês sabem o que as Escrituras dizem a esse respeito? O profeta Elias se queixou a Deus sobre o povo de Israel, dizendo:
3 “Tajatuxanenë, mapamonaeje, Israel nacuapijivi, catobepona daxita pecajumelivaisipaebivimi profetavi. Toxobabianua altarvënëjavanë, itsajota tajuitabiaba dajubivi pecarajutsinexa ofrendacuenia. Nexata baja xanë caenënë, nijajivitonënë, nacopatajë. Xanë ata baja jamatabënebeyaxuaba,” jai pina profeta Elíaspijinë Diosojavabelia Israel nacuapijivi yabara.
3 “Senhor, eles mataram teus profetas e derrubaram teus altares. Sou o único que restou, e agora também procuram me matar”.
4 Itsiata baitsi jane Dioso pina jumaitsi profeta Elíaspijinëjavabelia mapacueniaje: “Apo caenëmë raja. Xainajë baja tajajivi, siete mil ponëbeje, Israel nacuapijiviyajuvënëvi. Bajarapamonae xaniavaetia nejumecovënëtavanapa. Pematabacabëta apo tonubenae penavajëcaenexa Baalvënënë, jumapecaetaeya pexanaenëtsi, pitabarata,” jai pina Dioso bajayata profeta Elíaspijinëjavabelia.
4 E vocês se lembram da resposta de Deus? Ele disse: “Ainda tenho outros sete mil que jamais se prostraram diante de Baal”.
5 Bajara pijinia itsi maparucae ataje. Caejiviyobeje pijinia Dioso itapetatsi pijajivinexa pitaxutotsoniataexaetsi.
5 O mesmo acontece hoje, pois uns poucos do povo de Israel permaneceram fiéis, escolhidos pela graça de Deus.
6 Bajarapamonae Dioso pexaniacuene petoexanavanapaejava yabara, apo itapetsitsi. Bajarapamonae Dioso itsa itapetsipatsi ëpexaniacuene Dioso petoexanavanapaejava yabara, nexata saya bajarapamonae Dioso itapetsipatsi ëpexaniacuene petoexanavanapaejava yabara. Nexata bajarapamonae saya Dioso pitaxutotsoniataexaetsi, apo itapetsitsi tsipae.
6 E, se a escolha se dá pela graça de Deus, então não se baseia nas obras deles, pois nesse caso a graça deixaria de ser o que verdadeiramente é, ou seja, gratuita e imerecida.
7 Mara pacuenia itsi Israel nacuapijivije, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajarapamonae apo jumecovënëtsi Dioso pecapanepaejavanexatsi. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi, caejiviyobeje, Dioso itapetatsi pijajivinexa. Bajarapamonae jumecovënëta pexaniajailivaisi, Dioso pejumelivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Itsamonae apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Tsipaji ajamatabëcuenetaja. Apo jumecovënëtsi Dioso pejumelivaisi, pexaniajailivaisi, pecapanepaelivaisinexatsi picani Diosojavabelia.
7 Portanto, a situação é esta: a maioria do povo de Israel não encontrou o que tanto buscava, mas uns poucos, aqueles que Deus havia escolhido, o encontraram, enquanto o coração dos demais foi endurecido.
8 Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Dioso ajamatabëcuenetajayaexanatsi. Bajaraxuata bajarapamonae lebabiabi ata Dioso pejumelivaisibaxuto, apo jumecovënëtsi. Bajara itsi bajarapamonae mapamatacabijavaberena ataje,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara.
8 Como dizem as Escrituras: “Deus os fez cair em sono profundo. Até hoje, fechou-lhes os olhos para que não vejam, e tapou-lhes os ouvidos para que não ouçam”.
9 Israel nacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi, yabara bajayata Davidpijinë ata jumaitsi mapacueniaje:
9 Da mesma forma, Davi disse: “Que sua mesa farta se transforme em laço, em armadilha que os faça pensar que tudo vai bem. Que seus privilégios os façam tropeçar, e que recebam o que merecem.
10 Bajarapamonae apo yapëtae pijaneconi peyajavajinavanapaejava daxitamatacabi. Pacuenia bitso piarevejava pecaponaevi, nabëxëtsutsiaya bacapona, bajara itsi bajarapamonae pejamatabëëthëtota pijaneconi yabara. Bitso yanajamatabëxaina pijaneconi,
10 Que seus olhos se escureçam para que não vejam, e que suas costas fiquem encurvadas para sempre”.
11 Judíovi apo jumecovënëtsi ata Cristo pesivatëpaejavatsi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia, itsiata abaxë Dioso apo navecuaxuabi judíovi daxitamatacabijavabelianexa. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, juya apo judíovi Dioso tocopatatsi pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata apo judíovi ata pejumecovënëtsijava Cristo pelivaisi, judíovi itsa taena, nexata judíovi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
11 Acaso o povo de Deus tropeçou e caiu sem possibilidade de se levantar? Claro que não! Foram desobedientes e, por isso, Deus tornou a salvação acessível aos gentios, para que seu próprio povo sentisse ciúme.
12 Judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Bajaraxuata juya Dioso tocopata apo judíovi ata pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata apo judíovi ata bajarapacuenia caxitajaraba baja pexaniacuene, judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Bajarapacuenia apo judíovi ata aeconoxae baja toxanepanatsi Dioso petocopatsixaetsi pejumecovënëtsinexa Cristo pelivaisi. Itsiata baitsi jane pacuenia apo judíovi ata aeconoxae toxanepanatsi, bajaraxua matatoxenetsia bitso pexaniacuene caxitajarabiana pamatacabi judíovi ayaibitsaëto jane baja jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi.
12 Se os gentios foram enriquecidos porque os israelitas fracassaram ao rejeitar a salvação que Deus lhes oferece, imaginem como será maior a bênção para o mundo quando Israel for plenamente restaurado!
13 Aeconoxae baja palivaisi pacatsipaebatsi, bajarapalivaisi paxamë apo pajudíovinexamë. Jitsipajë paneyapëtaenexa Dioso taneitorobicuene. Dioso nitoroba paxamë apo pajudíovimëjavabelia patacatsipaebinexa Dioso pejumelivaisi. Nexata jamatabëjumaitsinë: “Dioso cajena netocopata ayaijamatabëcuene pexainaelivaisi jivi tatsipaebaponaenexa,” jamatabëjanë.
13 Dirijo-me especialmente a vocês, gentios. E, uma vez que fui designado apóstolo aos gentios, enfatizo isso
14 Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisi pacatsipaebaponatsi tsipaji jitsipajë tajaviriavi ata, judíovi, Dioso petoexanaenexatsi pacuenia paxamë ata Dioso pacatoexana papecacapanepaenexa. Nexata meta bajarapacuenia judíoviyajuvënëvi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
14 porque desejo que, de algum modo, o povo de Israel sinta ciúme e assim eu possa levar alguns deles à salvação.
15 Judíoviyajuvënëvi Cristo navecuaitaveta. Nexata juya pamonae apo judíovi, Dioso barajamatabëcuenexanepanaeyatane. Pamatacabi judíovi jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, Dioso pitsianatsi pijajivinexa. Bajaraxua bitso pinijicuene tsane. Judíovi aeconoxae bepetëpaevi Dioso tanetsi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Nexata pamatacabi judíovi jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, Dioso taenatsi petëpaecujinae bepiasaëyaexanaevitsi.
15 Pois, se a rejeição deles possibilitou que o resto do mundo se reconciliasse com Deus, a aceitação será ainda mais maravilhosa. Será vida para os que estavam mortos!
16 Panbë jivi ofrendacuenia itsa rajuta Diosojavabelia, copiaya pexanaepanbë barajuta. Nexata bajarapapanmatabëta cotocaevi pexanaepan ata, apo rajutsi ata Diosojavabelia, Dioso pijapancuenia tane. Naejava ata petabunepe jivi ofrendacuenia itsa rajuta Diosojavabelia, nexata daxita pemaxërananë ata Dioso pijamaxërananëcuenia tane. Bajara pijinia itsi judíovi ata. Judíovi pijasalinaivimi Dioso itsa itapeta pijajivinexa, nexata judíovi pemomoxi ata Dioso pijajivicuenia tane.
16 Se a parte da massa entregue como oferta é santa, então toda ela é santa. E, se as raízes da árvore são santas, os ramos também o serão.
17 Dioso tane judíovi, beolivonaemaxërananë. Olivonaenë pexainaenë, pepo olivonaemaxërananë caucuba juya saicayaviria olivonaemaxëranaxi perubinexa bajarapacovëta. Nexata pepo olivonae ënëtuatuajëpijimera junua bajarapamaxëranaxi ënëtuatuajëjava pejuvarubenaenexa pepo olivonaemaxëranajavaberena. Bajara pijinia pacuenia Dioso pacatoexana paxamë apo pajudíovimë. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, paxamë juya, apo pajudíovimë, Dioso papijajivimë pacaexana.
17 Mas alguns desses ramos, alguns do povo de Israel, foram cortados. E vocês, gentios, que eram ramos de uma oliveira brava, foram enxertados na árvore. Agora, portanto, participam do alimento nutritivo que vem da raiz da oliveira especial de Deus.
18 “Judíovivecua Dioso papijajivinë paneexana. Nexata paayaijamatabëcuenevinë judíovivecua,” pajamë pëtsa. Tsipaji payapëtaneme mapacueneje. Naejava, petabunepe pejamatabëcueneta, xaniavaetsia nuca. Pemaxërana pejamatabëcueneta, xaniavaetsia apo nucae. Bajara pijinia paxamë ata paitsimë. Apo pacacaëjëpae paneyavenonaenexa judíovijavabelia. Biji rajane judíovi bepapecayavenonae. Tsipaji judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Nexata judíovi apo pejumecovënëtsixae, Cristo pelivaisi juya paxamë Dioso pacaitaxutotsoniatane. Nexata pacatocopata Cristo pelivaisi panejumecovënëtsinexa Dioso papecacapanepaenexa panijaneconivecua.
18 No entanto, não devem se orgulhar de terem sido enxertados no lugar dos ramos que foram cortados, pois é a raiz que sustenta o ramo, e não o contrário.
19 Nexata meta pajumaitsimë: “Pacuenia olivonaenë pexainaenë, olivonaemaxërananë caucuba, bajarapacovëta juya perubinexa itsaviriaolivonaemaxëranaxi, bajara pijinia itsi Dioso. Dioso navecuatsata judíovi juya apo judíovitsi vajanacaitapetsinexa pijajivinexatsi,” pajamë meta.
19 Talvez digam: “Esses ramos foram cortados para abrir espaço para nós”.
20 Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana caucuta, bajara pijinia itsi Dioso. Dioso navecuatsata judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pecaucutsimaxërana pecovëta juya itsaviriaolivonaemaxërana ruta, bajara pijinia pacuenia paxamë ata judíovi pejamatabëcuenemi, pacapita Dioso papijajivinexamë panejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Bajaraxuata pëtsa panataneme paayaijamatabëcuenevimë. Biji rajane xania. Cujunaviaya Dioso pajinavanapare panevecuajopaeyaniva Dioso panejumecovënëtsijava.
20 É verdade, mas lembrem-se de que esses ramos foram cortados porque não creram e que vocês estão ali porque creem. Portanto, não se orgulhem, mas temam o que poderia acontecer.
21 Pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana bacaucuta, bajara pijinia pacuenia Dioso judíovi navecuatsata apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi. Judíovi picani Dioso itapeta pijajivinexa. Nexata judíovi Cristo pelivaisi apo pejumecovënëtsixae, Dioso navecuatsata pitapetsivimi ata. Nexata bajarapacuenia paxamë ata Dioso pacanavecuatsatsipa panevajënaeyabelia itsa apo pajumecovënëtavanapaemë tsipae Cristo pelivaisi.
21 Pois, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará vocês.
22 Bajaraxuata pacanaëjëre mapacueneje. Dioso bitso papecaitaxutotsoniataexae, pacatocopata Cristo pelivaisi panejumecovënëtsinexa. Pacanaëjërenua mapacueneje. Apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, Dioso navecuatsata pitapetsivimi ata. Xaniajai cajena. Dioso naneconitsiaexanapona daxita pamonae apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Itsiata paxamëjavabelia Dioso pacaitaxutotsoniatane. Nexata panevajënaeyabelia tsiteca Dioso pajumecovënëtavanapare. Itsa pacopabijitsipame Dioso panejumecovënëtsijava, nexata pacuenia olivonaenë pexainaenë, pibisiamaxërana bacaucuta pexuabinexa, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacanavecuaxuabijitsipa.
22 Observem como Deus é, ao mesmo tempo, bondoso e severo. É severo com os que lhe desobedecem, mas é bondoso com vocês, desde que continuem a confiar em sua bondade. Mas, se deixarem de confiar, também serão cortados.
23 Judíovi Dioso pejumeaebijava itsa copatsiana, nexata jumecovënëtsiana Cristo pesivatëpaejavatsi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae ata Dioso pijajivi tsane. Nexata pacuenia olivonaenë pexainaenë, pecaucutsimaxëranami icatsia caevëarena pecovëta ruta, bajara pijinia pacuenia Dioso icatsia pitsianatsi judíovi Dioso pijajivinexa.
23 E, se o povo de Israel abandonar sua incredulidade, será enxertado novamente, pois Deus tem poder para enxertá-los de volta na árvore.
24 Pacuenia saicayaviria olivonaemaxërana ruta pepo olivonaemaxëranacovëta, bajarapacovëta pejuvarucaenexa, bajara pijinia pacuenia Dioso pacapita paxamë apo pajudíovi atamë Dioso papijajivinexamë. Paxamë apo pajudíoviriavi atamë, itsiata Dioso pacapita papijajivinexamë. Judíovi biji toyapëxanepanatsi icatsia pepitsinexatsi Dioso pijajivinexa. Tsipaji bajarapamonae pijasalinaivimi ata Dioso itapeta pijajivinexa.
24 Vocês eram, por natureza, o ramo cortado de uma oliveira brava. Portanto, se Deus se mostrou disposto a fazer algo contrário à natureza ao enxertá-los em sua árvore cultivada, estará ainda mais disposto a enxertar os ramos naturais de volta na árvore da qual eles fazem parte.
25 Tajamonae, panejamatabëjumaitsiyaniva mapacueniaje: “Vaxaitsi bitso vajayapëtaevi,” panejamatabëjaiyaniva, jitsipajë paneyapëtaenexa mapalivaisije, Dioso muetsia pexainabuatsilivaisimi. Judíoviyajuvënëvi baja cajena ajamatabëcuenetaja. Nexata bajarapamonae apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Nexata ayaibitsaëtoxaneto apo judíovi, itsa jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi, matapania jane baja judíovi ata jumecovënëtsiana Cristo pelivaisi.
25 Irmãos, quero que vocês entendam este mistério para que não se orgulhem de si mesmos. Alguns do povo de Israel têm o coração endurecido, mas isso durará apenas até que o tempo dos gentios se complete.
26 Nexata daxita pamonae judíovi, itsamatacabi Dioso capanepaenatsi pacuenia baja Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
26 E assim todo o Israel será salvo. Como dizem as Escrituras: “O libertador virá de Sião e afastará Israel
27 Itsa bajaraponë vecuaajibiaexanaena pibisiacuene pexanaeneconimi, nexata jane baja toexanaenajë pacuenia bajayata tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsinë bajarapamonae pijasalinaivimijavabelia,
27 E esta é minha aliança com eles: eu removerei seus pecados”.
28 Judíoviyajuvënëvi Dioso pijavajabitsaë naexana. Tsipaji apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Itsiata abaxë tsiteca Dioso asiva judíovi. Tsipaji bajayata copiata Dioso itapeta bajarapamonae pijasalinaivimi pijajivinexa.
28 Muitos do povo de Israel agora são inimigos das boas-novas, e isso beneficia vocês, gentios. No entanto, porque ele escolheu seus patriarcas, eles ainda são o povo que Deus ama.
29 Xua Dioso rajuta judíovijavabelia, apo vecuacanaviatsi. Pamonae pijinia Dioso junata pijajivinexa, apo navecuaxuabi tsane. Nexata itsamatacabi bajarapamonae Dioso athëbëtatsia yajavaecaena daxitamatacabijavabelianexa.
29 Pois as bênçãos de Deus e o seu chamado jamais podem ser anulados.
30 Paxamë apo pajudíovimë, pamatacabi abaxë Cristo pelivaisi apo pajumecovënëtsimë, Dioso picani apo papijajivimë. Judíovi apo pejumecovënëtsixae Cristo pelivaisi, nexata apo pajudíovi atamë, Dioso pacaitaxutotsoniatane. Papijajivimë baja pacaexana.
30 Em outros tempos, vocês, gentios, foram rebeldes contra Deus, mas agora, por causa da desobediência deles, vocês receberam misericórdia.
31 Bajara pijinia pacuenia itsane judíovi ata. Maparucaeje abaxë judíovi apo jumecovënëtsi Cristo pelivaisi. Itsiata itsamatacabijavabelia judíovi ata Dioso itaxutotsoniataenatsi pacuenia paxamë ata Dioso pacaitaxutotsoniatane.
31 Agora eles são os rebeldes, e Deus foi misericordioso com vocês, para que eles também participem da misericórdia dele.
32 Dioso tocopata daxitajivi pijacuata penatojitsipaecuenia pexanavanapaenexa Dioso pitorobicueniatsi apo pejumecovënëtsixae. Nexata daxitajivi naneconita Diosojavabelia. Bajarapacuenia Dioso tocopata itsamatacabijavabelia icatsia pitaxutotsoniataenexa bajarapamonae.
32 Pois Deus colocou a todos debaixo da desobediência para que de todos tivesse misericórdia.
33 ¡Dioso baja cajena pitaxutotsoniataenë daxitajivi pecapanepaenexa! ¡Dioso cajena bitso peyapëtaenë! ¡Daxitalivaisi bitso pejumeyapëtaenënua! Pacuenia Dioso najamatabëcuenevereta pexanaenexa, pacuenia ata baja exanapona, vaxaitsi bajaraxua Dioso apo jamatabëcueneyapëtaetsi.
33 Como são grandes as riquezas, a sabedoria e o conhecimento de Deus! É impossível entendermos suas decisões e seus caminhos!
34 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje. “Vaxaitsi apo jamatabëcueneyapëtaetsi xua najamatabëxaina Dioso. Apo nacacaëjëpaenua vajamuxujiobinexa ata.
34 “Pois quem conhece os pensamentos do Senhor? Quem sabe o suficiente para aconselhá-lo?”
35 Dioso cajena itsajivijavabelia ata apo amoneyabi. Nexata xua Dioso rajuta itsajivijavabelia, apo rajutsi piamoneyabimatamo,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Dioso yabara.
35 “Quem lhe deu primeiro alguma coisa, para que ele precise depois retribuir?”
36 Tsipaji cajena Dioso pijacuata exana daxitacuene. Evetanua daxitacuene. Daxitacuene baja cajena Dioso pijajava. Nexata Diosojavabelia vaxaitsi bejumaitsitsi tsabiabi mapacueniaje: “¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë!” bejaitsi tsabiabi daxitamatacabijavabelianexa. Bajara itsi tsane.
36 Pois todas as coisas vêm dele, existem por meio dele e são para ele. A ele seja toda a glória para sempre! Amém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.