Mateus 27
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Ajena baja matacabi tsarucaponae, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, najamatabëjëpa pacuenia exanaejitsia Jesús pebeyaxuabiaexanaenexatsi.
1 De manhã cedo, os principais sacerdotes e líderes do povo se reuniram outra vez para planejar uma maneira de levar Jesus à morte.
2 Nexata Jesús cobecëtsiaya caponaliatsi nacuaevetsinë Poncio Pilatojavabelia.
2 Então o amarraram, o levaram e o entregaram a Pilatos, o governador romano.
3 Judas canajetaxuabatsi Jesús pijavajabitsaë pecobeyabelia. Bajaraponë itsa tane Jesús penaneconitsijava pebeyaxuabinexatsi, nexata bitso najamatabëxaina. Nexata pona petocanaviatsinexa perajutsipalatamitsi, treinta ponëbeje pepo palatanëanë, bitso penamatamotsinëanë. Tocanaviatsijitsia sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata.
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus tinha sido condenado à morte, encheu-se de remorso e devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e líderes do povo,
4 Judas jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
4 dizendo: “Pequei, pois traí um homem inocente”. “Que nos importa?”, retrucaram eles. “Isso é problema seu.”
5 Nexata Judas templobota othotajarabeta perajutsipalatanëanëmitsi. Bajaraxuacujinae pitsapalia. Pona baja. Nexata pijacuata nabeyaxuaba. Pepuanavësicëtsi athëbëvetsica perucaemaëtoxanetota, athëbëvetsica jirevica irabetsica penacuibosi catarërëtajarabaxuabinexa. Bajarapacuenia pijacuata Judas nabeyaxuaba.
5 Então Judas jogou as moedas de prata no templo, saiu e se enforcou.
6 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi caetuata Judas piothotajarabetsipalatanëanë. Najumaitsi bajarapamonae:
6 Os principais sacerdotes juntaram as moedas e disseram: “Não seria certo colocar este dinheiro no tesouro do templo, pois é dinheiro manchado de sangue”.
7 Nexata bajarapamonae najamatabëjëpa bajarapapalatanëanëta pecomuatsinexa ira. Nexata bajarapamonae bajarapapalatanëanëta comuata canalitonë pefaratabiabinë pijairami. Bajarapamonae comuata bajarapaira, itsanacuaverena pepatsivi itsa tëpa Jerusalén tomarata, bajarapairata pemëthëtabiabinexa.
7 Então resolveram comprar o campo do oleiro e transformá-lo num cemitério para estrangeiros.
8 Bajaraxuata mapamatacabijavaberena ataje vënëruba bajarapaira mapejumaitsivënëje: “Papalata pejamatabëcueneta jivitonë beyaxuabatsi, bajarapapalatata pecomuatsiira,” pejaivënë vënëruba.
8 Por isso, até hoje ele se chama Campo de Sangue.
9 Bajarapacuenia itsa comuata bajarapaira, copiapata jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jeremíaspijinë bajayata tajëvelia vajunupaeba bajarapapalata. Profeta Jeremíaspijinë baja cajena bajarapapalata yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Israelnacua pevetsivi rajutsiana jivitonë pecanajetsinëjavabelia treinta ponëbeje, pepo platananitota pexanaenëanë. Bajarapapalatanëanë icatsia bajarapamonae pitsiana.
9 Cumpriu-se, assim, a profecia de Jeremias que diz: “Tomaram as trinta peças de prata, preço pelo qual ele foi avaliado pelo povo de Israel,
10 Nexata bajarapapalatanëanëta bajarapamonae comuatsiana canalitonë pefaratabiabinë pijairami, pacuenia Dioso tajëvelia nejumaitsi,” jai bajayata profeta Jeremíaspijinë tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús pematamopitsipalatanexatsi.
10 e compraram o campo do oleiro, conforme o Senhor ordenou”.
11 Jesús nutatsi nacuaevetsinë Pilato pitabarata. Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:
11 Agora Jesus estava diante de Pilatos, o governador romano, que lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
12 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, Jesús neconitaponae atatsi, apo jumepitsi.
12 No entanto, quando os principais sacerdotes e os líderes do povo fizeram acusações contra ele, Jesus permaneceu calado.
13 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:
13 Então Pilatos perguntou: “Você não ouve essas acusações que fazem contra você?”.
14 Jesús neconitsi atatsi, itsiata apo jumepitsi. Bajaraxuata Pilato jamatabëcuenenabenajaca. Apo yapëtae pacuenia Pilato exanaejitsia Jesúsjavabelia.
14 Mas, para surpresa do governador, Jesus nada disse.
15 Nacuaevetsinë Pilato xaina pijacujirucuene. Caevai canacujitsia, pascua fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pajivi yabara jivi vajëtabiaba Pilatojavabelia, bajarapajivi Pilato copatabiaba pascua fiestamatacabi. Bajarapacuenia Pilato caenë copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi.
15 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume do governador libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
16 Pamatacabi Jesús naneconitsiaexanatsi, bajarapamatacabi penaneconitsivi pejebabiabibota naneconitsiaponapona jivibenë, Barrabásvënënë. Bajaraponë bitso piacujirubejenëcuene yapëtanetsi daxitajivi.
16 Nesse ano, havia um prisioneiro, famoso por sua maldade, chamado Barrabás.
17 Nexata daxita Jerusalén tomarapijivi penacaetuatsijavata Pilato jumaitsi:
17 Quando a multidão se reuniu diante de Pilatos naquela manhã, ele perguntou: “Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?”.
18 Pilato jamatabëjumaitsi:
18 Pois ele sabia muito bem que os líderes religiosos judeus tinham prendido Jesus por inveja.
19 Pilato abaxë eca itsajota ecabiaba penaneconitsivi penaneconitsiaexanaenexa. Nexata Pilato pijava tonajumeitorobarenatsi. Pilato pijava Jesús yabara jumaitsirena mapacueniaje: “Copare bajaraponë, ponë itsacueneneconiyo ata apo penaneconitsinë. Ajena raja, meravi, amajitsinaebejenë bajaraponë yabara,” jaitsirena Pilato pijava. Nexata picani Pilato jamatabëcopata Jesús.
19 Nesse momento, enquanto Pilatos estava sentado no tribunal, sua esposa lhe mandou o seguinte recado: “Deixe esse homem inocente em paz. Na noite passada, tive um sonho a respeito dele e fiquei muito perturbada”.
20 Itsiata baitsi jane bajarapaepatota sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi yajava, jivijavabelia muxubijiapenetsia jumai tsaponae:
20 Enquanto isso, os principais sacerdotes e os líderes do povo convenceram a multidão a pedir que Barrabás fosse solto e Jesus executado.
21 Nexata nacuaevetsinë Pilato icatsia yanijoba jivijavabelia:
21 Então o governador perguntou outra vez: “Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte?”. A multidão gritou em resposta: “Barrabás!”.
22 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
22 Pilatos perguntou: “E o que farei com Jesus, chamado Cristo?”. “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
23 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
23 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
24 Pilato tane piajumesaëjava bajarapamonae. Muxujiobi ata, apo jumecovënëtsitsi. Bitsoyo biji caranata bajarapamonae jamatabënanaecajematapona bajarapatomarata. Nexata Pilato penacobequiatsinexa, pijajivi itoroba petocarenanexatsi mera. Pilato nacobequiata daxitajivi pitabarata bajarapamonae peyapëtaenexa Jesús apo penaneconitsiaexanaecuene. Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
24 Pilatos viu que de nada adiantava insistir e que um tumulto se iniciava. Assim, mandou buscar uma bacia com água, lavou as mãos diante da multidão e disse: “Estou inocente do sangue deste homem. A responsabilidade é de vocês”.
25 Nexata daxita bajarapamonae jumaitsi:
25 Todo o povo gritou em resposta: “Que nós e nossos descendentes sejamos responsabilizados pela morte dele!”.
26 Nexata baja Pilato tocopata Barrabás pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Itorobanua vajabitsaëvi ayaicuenia Jesús pejumatitibabenexatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae Pilato tocopata baja Jesús vajabitsaëvi pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Nexata baja Pilato pijajivi, vajabitsaëvi, Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboxanetojavabelia. Nexata bajarajota Jesús matatoyorotsia nacaetuatatsi daxita vajabitsaëvi.
27 Alguns dos soldados do governador levaram Jesus ao quartel e chamaram todo o regimento.
28 Jesús penaxatatsijava vajabitsaëvi vejumajonotatsi saicayajava pexatatsinexatsi. Nexata jane baja vajabitsaëvi Jesús quenetsiataeya xatatatsi petsobiajava benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi.
28 Tiraram as roupas de Jesus e puseram nele um manto vermelho.
29 Becoronacuenia pemataxatatsinexatsi, peejuvitoyoroto tsimataexanatsi. Bajarapatoyoroto Jesús mataxatatatsi. Tsicoberutatsinua naebo pecujuanenia benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Nexata bepeyaiyataecueniatsi bajarapamonae pematabacabëta tonubenatsi Jesús pitabarata. Quenetsiataeya jumai tsaponaetsi:
29 Teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Em sua mão direita, puseram um caniço, como se fosse um cetro. Ajoelhavam-se diante dele e zombavam: “Salve, rei dos judeus!”.
30 Suabaponatsi. Vecuapitatsi naebo. Bajarapanaebota mataconitajarababiabatsi.
30 Cuspiam nele, tomavam-lhe o caniço da mão e com ele batiam em sua cabeça.
31 Bajarapacuenia quenetsiataeya pecapocaponaecujinaetsi, vejumajonotatsi baja pexatatsijavatsi. Jesús baja icatsia xatatatsi penaxatatsijava. Caponaliatsi jane baja pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.
31 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto e o vestiram novamente com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Vajabitsaëvi Jesús itsa caponaliatsi tomaravecua, namutota caxitajaraba Simónvënënë, Cirene tomarapijinë. Nexata vajabitsaëvi Simón itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, peyavenonaeyacaponaenexa.
32 No caminho, encontraram um homem chamado Simão, de Cirene, e os soldados o obrigaram a carregar a cruz.
33 Jesús caponaliatsi Gólgotavënë tsutojavabelia, bajarapatsutojumata pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia. “Gólgota,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jivimatasipatsuto,” pejaijume.
33 Então saíram para um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
34 Bajarajota picani Jesús rajutatsi vinora, pematajërëabira piatsaxarata. Jesús picani rajutatsi bitso penavixaetaeyaniva pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia. Jesús pajane bajarapora. Itsiata apo apae.
34 Os soldados lhe deram para beber vinho misturado com fel, mas, quando Jesus o provou, recusou-se a beber.
35 Nexata jane baja Jesús vajabitsaëvi cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota canamuxusita beibotoxi. Bajarapacuenia canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. Bajarapacuenia vajabitsaëvi natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami. Bajarapacuenia vajabitsaë itsa natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia vajunupaeba Jesús penaxatatsijava. Jesús penaxatatsijava yabara, profetanëmi bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Natsicobetsanaena penaxatatsijava. Canamuxusitsiana beibotoxi peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia,” jai profetanëmi.
35 Depois de pregá-lo na cruz, os soldados tiraram sortes para dividir suas roupas.
36 Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota evetena penaitaxutocaevetsinexatsi Jesús.
36 Então, sentaram-se em redor e montaram guarda.
37 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo cruzajavata, yaquinaruta tablapayota itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuene yabara naneconitsiaexanatsi Jesús. Jumai tsarutsi peyaquinaeitane cruzajavata mapacueniaje: “Mara ponë Jesúsje, judíovi pepo pevetsinë,” jai tsarutsi Jesús yabara.
37 Acima de sua cabeça estava presa uma tabuleta com a acusação feita contra ele: “Este é Jesus, o Rei dos judeus”.
38 Anijanëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi. Caenë canacujitsia pijacruzata rubatsi. Bajaraponëbeje Jesús pemuxuneneta rutatsibeje. Itsanë Jesús pecujuanenia rutatsi. Itsanë Jesús petsavenonenia rutatsi.
38 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Jesús pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia, bajaraxuayo penajetarubenaevi Jesús itaropitsiaya bijataeyabiabatsi.
39 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça, em zombaria:
40 Jumai tsabiabi bajarapamonae:
40 “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias. Pois bem, se é o Filho de Deus, salve a si mesmo e desça da cruz!”.
41 Bajara pijinia pacuenia sacerdotevi penamatacaitorobivi capocaponatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata capocaponatsi. Fariseovi ata capocaponatsi. Judíovi pijaancianovi ata capocaponatsi Jesús. Ëpamonae najumaitsi:
41 Os principais sacerdotes, os mestres da lei e os líderes do povo também zombavam de Jesus.
42 —Maponëje itsamonae yabara jumai tsabiabi: “Capanepaenajë jivi,” jai tsabiabi. Caranata pijacuata penacapanepaenexa apo caëjëpaetsi. Itsa xaniajai Israel nacuapijivi pepo pevetsinë, nexata aeconoxae cruzajavavetsica runaenica vajataenexa. Nexata jane baja jumecovënëtsianatsi Cristonëcuene.
42 “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam. “Quer dizer que ele é o rei de Israel? Que desça da cruz agora mesmo e creremos nele!
43 Bajaraponë pina najamatabëcuenecopata Diosojavabelia peyavenonaenexatsi. “Xanë raja Dioso pexënatonë,” jai tsabiabinua. Nexata taenatsi aeconoxae Dioso pecapanepaejavatsi, najai bajarapamonae capocaponaeya Jesús yabara.
43 Ele confiou em Deus, então que Deus o salve agora, se quiser. Pois ele disse: ‘Eu sou o Filho de Deus’.”
44 Ponëbeje penacobetoxotsinëbeje Jesús yajavacobematabiabarutatsi, bajaraponëbeje ata Jesús bijataerucatsibeje bajarapacuenia.
44 Até os criminosos que tinham sido crucificados com ele o insultavam da mesma forma.
45 Jesús baja itsa tëpaejitsia, ajena matonejejitsia, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania caniviyojavabelia, bejamatabëcuene a las tres, nacua napebeta icatsia.
45 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
46 Nexata paepatota icatsia nacua napebeta, bajarapaepatota pinijicuenia Jesús aëjai. Jumaitsi:
46 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eli, Eli, lamá sabactâni ?”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
47 Nexata itsamonae bajarajota penubenaevi bijiaya jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi bajarapamonae:
47 Alguns dos que estavam ali pensaram que ele chamava o profeta Elias.
48 Nexata bajarapamonaeyajuvënënë bepijia cujinaelia pecarenanexa esponjavënëjava. Nexata esponjavënëjava jabutaba piajatuvinorayalia. Bajaraxuacujinae esponjavënëjava naeboupita cëtaruta. Toyotsiatsi Jesús petsutsuninexa picani bajaraxua.
48 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse.
49 Itsiata itsamonae jumaitsi:
49 Os outros, porém, disseram: “Esperem! Vamos ver se Elias vem salvá-lo”.
50 Icatsia Jesús pinijicuenia aëjai. Bajaraxuacujinae jane baja Jesús tëpanajereca.
50 Então Jesus clamou em alta voz novamente e entregou seu espírito.
51 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpanaxaneto, titititica tuatuajëareca, athëbëvetsicacujinae irabereca. Ira najëaba. Ibotoxanetonë ata sarapajunujunua.
51 Naquele momento, a cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo. A terra estremeceu, rochas se partiram
52 — ausente —
52 e sepulturas se abriram. Muitos do povo santo que haviam morrido ressuscitaram.
53 — ausente —
53 Saíram do cemitério depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa de Jerusalém e apareceram a muita gente.
54 Jesús cruzata petëpaejavata vajabitsaëvi pijacapitán, pijajivi yajava, nuca. Taenubena Jesús petëpaejava. Jesús petëpaejavata ira najëaba. Nexata bajarapamonae itsa tane ira penajëabijava, itsajavanë ata itsa taepona, bajarapamonae bitso junava. Jumaitsi:
54 O oficial romano e os outros soldados que vigiavam Jesus ficaram aterrorizados com o terremoto e com tudo que havia acontecido, e disseram: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
55 Bajarajota petiriavibitsaëtoxaneto tajiyoverena taenubena Jesús petëpaejava. Bajarapapetiriavi Jesús pepëta napona Galilea nacuaverena, Jesús peyavenonaevimitsi.
55 Muitas mulheres que tinham vindo da Galileia com Jesus para servi-lo olhavam de longe.
56 Bajara papetiriavibitsaëtoxaneto tuatuajëta nanubena mapamatabëxëyoje. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiagobeje Josébeje pena. Itsava pijinia Salomévënëva. Bajarapova pijinia Santiagobeje Juanbeje pena. Bajarapova Salomévënëva, Zebedeo pijava.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Itsa baja caniviyotsia, José, Arimatea tomarapijinë, pona nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Bajaraponë José bitso pexainaenë pexainaejava. José jumecovënëtaponapona Jesús Cristocuene.
57 Ao entardecer, José, um homem rico de Arimateia que tinha se tornado seguidor de Jesus,
58 Nexata José itsa pata nacuaevetsinë Pilatojavabelia, vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa Jesús petëpaenë. Nexata Pilato itoroba pijajivi petocopatsinexatsi.
58 foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. Pilatos ordenou que lhe entregassem o corpo.
59 Nexata José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Mataquionaeya daxitanëreca matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata, piaxuirajibipanata.
59 José tomou o corpo e o envolveu num lençol limpo, feito de linho,
60 Bajaraponë José, pamatacabi tëpa pemëthëtsinexatsi picani, iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi cajena. Nexata bajarapaibovajulia José buata Jesús petëpaenë. Nexata bajaraxuacujinae pinijiibopanaxaneto José tixirena. Yavajuvëpaacatabuata. Nexata baja José naviata pijaboyabelia.
60 e o colocou num túmulo novo, de sua propriedade, escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo e foi embora.
61 Bajarajota ibovaju itapajavata eecabeje anijavabeje ëMaríavënëvabeje. Itsava María, Magdala tomarapijiva.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam ali, sentadas em frente ao túmulo.
62 Pascuafiesta pejonematacabinexa pevajënaeya pamatacabi, judíovi baja banacuenevereta penacuenebijava. Nexata baja pamatacabi judíovi banacuenevereta penacuenebijava, bitso baja itsa caniviyotsia, sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi ata, ponalia Pilatojavabelia.
62 No dia seguinte, no sábado, os principais sacerdotes e os fariseus foram a Pilatos
63 Nexata bajarapamonae jumaitsi Pilatojavabelia Jesús yabara:
63 e disseram: “Senhor, lembramos que, quando ainda vivia, aquele mentiroso disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Nexata nijajivi itorobare bajaraponë pemëthë xaniavaetsia pevetsinexa. Nexata nijajivi bajaraponë pemëthë xaniavaetsia evetsiana acueyabi matacabijavabelia, bajaraponë pecapaebimatacabijavabelia. Nexata acuenebi tsane pijajivi meravi pejutsinexatsi mëthëvecua. “Namatacota rabaja Jesús,” pejaijava ata jivijavabelia, acuenebi tsane. Itsa bajarapacuenia pijajivi jumai tsipae, nexata najumetsënëtsipa copiaya Jesús penajumetsënëtsijava matatoxenetsia. Nexata bajarapacuenia yamaxëitorobijitsipa jivi ayaibitsaëtoxaneto, jai bajarapamonae Pilatojavabelia.
64 Por isso, pedimos que lacre o túmulo até o terceiro dia. Isso impedirá que seus discípulos roubem o corpo e depois digam a todos que ele ressuscitou. Se isso acontecer, estaremos em pior situação que antes”.
65 Pilato nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
65 Pilatos respondeu: “Levem soldados e guardem o túmulo como acharem melhor”.
66 Nexata bajarapamonae vajabitsaevi barëponalia Jesús pemëthëjavabelia. Bajarapamonae pemaëtoupi catsataruta Jesús pebuatsiibovajutsi pevëpaacatsiibopanajumata. Itsaupi pijinia catsata iboitapajanitojavabelia. Bajarapacuenia exana peyapëtaenexa petixitsijava muetsia Jesús peyavajuvëpa acatabuatsiibopanatsi. Bajaraxuacujinae itoroba vajabitsaëvi Jesús pemëthëvëpa pevetavanapaenexa. |src="cn01849b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 27.66"
66 Então eles lacraram o túmulo e puseram guardas para protegê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.