Mateus 24
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Jesús pitsaparena temploboverena. Itsa baja Jesús vecuaponaejitsia templobo, pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:
1 Quando Jesus saía da área do templo, seus discípulos lhe chamaram a atenção para as diversas construções do edifício.
2 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba itsamatacabi itsanacuapijivi bajarapaboxanetonëmi pepenetsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
2 Ele, porém, disse: “Estão vendo todas estas construções? Eu lhes digo a verdade: elas serão completamente demolidas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Jesús eca petsutojumata, patsutojumata olivonaenë apaaxayo. Jesús itsa eca petsutojumata, nexata pijajivi pijaepatojavata imoxoyorenatsi peyanijobinexatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras. Seus discípulos vieram até ele em particular e perguntaram: “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinal indicará sua volta e o fim dos tempos?”.
4 Nexata Jesús tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
4 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
5 Tsipaji raja peyamaxëitojorobivinexa, ayaibitsaëto patsiana bexanë itajara tsane. Bajarapamonae najumetsënëtsiaya jumai tsane: “Xanë raja Cristonë, athëbëvetsica Dioso taneitorobinëtsica jivi tacapanepaenexa,” jai tsane. Bajarapamonae jivi ayaibitsaëto yamaxëitojorobiana.
5 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
6 Vajabitsaë pexanaejava imoxoyonacuanëjava, tajënacuanëjava ata, pavënëlivaisitaename. Itsiata pëtsa pajunavame. Bajara peneta itsane mapanacua pevereverecaevajënaeje. Itsiata baitsi jane bepijia bajarapamatacabi mapanacuaje abaxë apo vereverecajuni tsane.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
7 Mapanacuaje pevereverecaevajënaeje peneta copiaya itsaviriavi nabena itsaviriavijavabelia. Itsanacuanëpijivi pijinia nabena itsanacuanëpijivijavabelia. Ayaijaniboxaneto najetarucaena itsanacuanëjava. Vitanecuene ata najetarucaena itsanacuanëjava. Ira najëabiana ayaicuenia itsanacuanëjava.
7 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá fome e terremotos em várias partes do mundo.
8 Daxita bajarapacuene itsa pataename, saya abaxë taxuxuabaponaena piayaicuene, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.
8 Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 Icatsia Jesús taxëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
9 “Então vocês serão presos, perseguidos e mortos. Por minha causa, serão odiados em todo o mundo.
10 Nexata bajarapamatacabita jivi ayaibitsaëto navecuacopabiana tanejumecovënëtsijava. Namataenetsia naitoya tsane. Namataenetsia nacanajetsiana nacuaevetsivi pecobeyabelia.
10 Muitos se afastarão de mim, e trairão e odiarão uns aos outros.
11 Nexata ayaibitsaëto najetarubenaena jivi petsipaebaponaevinexa saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. BeDiosojumelivaisipaebivicuenia tsipaebaponaena. Bajarapamonae yamaxëitojorobiana jivi ayaibitsaëtoxaneto.
11 Falsos profetas surgirão em grande número e enganarão muitos.
12 Jivi pibisiacuene pexanavanapaevi, pevajënaeyabelia ayaibitsaëtoxaneto tsaponae tsane. Nexata ayaibitsaëto Dioso pejumecovënëtsivi, namataenetsia penaasivajava vereverecaponaena.
12 O pecado aumentará e o amor de muitos esfriará,
13 Itsiata pajivi ajamatabëcuenesaë tsane Dioso pejumecovënëtsijava petëpaejavabelianexa, bajarapajivi Dioso capanepaenatsi.
13 mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Itsamonae daxita nacuanëjava tsipaebiana jivi peyapëtaenexa imoxoyo baja pevajënae Dioso pijajivi pecapanepaejavanexa. Bajaraxuacujinae jane baja mapanacua vereverecaenaje, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje.
14 As boas-novas a respeito do reino serão anunciadas em todo o mundo, para que todas as nações as ouçam; então, virá o fim.
15 — ausente —
15 “Chegará o dia em que vocês verão aquilo de que o profeta Daniel falou, a ‘terrível profanação’ que será colocada no lugar santo. (Leitor, preste atenção!)
16 — ausente —
16 Quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
17 Pajivi pijabojumata athëbëyo ecaya, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bajarapajivi perunaecujinaetsica, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa joneya pijaboyalia pejutsinexa pecobecovë.
17 Quem estiver no terraço no alto da casa, não desça para pegar suas coisas.
18 Pajivi pijinia nacuenebaponapona pijapabita, itsa vënëlivaisitaena bajarapapiayaicuene penucaejava templobota, bepijia najetabajiraviana. Pëtsa naviata pijaboyabelia pejutsinexa penaxatabijava.
18 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
19 ¡Papetiriavi penacueto yacotajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi! ¡Bitso nabejiobitsiaya jinavanapaena! ¡Papetiriavi ata mitoapaenacuetoxi isajinavanapa, bitso bejiobi tsane bajarapamatacabi!
19 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
20 Bajaraxuata tajëvelia Diosojavabelia pavajëcare piayapëbejematacabita papecatocopiapatsiyaniva bajarapapiayaicuene. Nexata pamatacabi parëcëpecaename, pexaniamatacabi Dioso pacatocopatsiana bitso nabejiobitsiaya paneponaeyaniva. Pavajëcarenua penacueraevetsimatacabita bajarapapiayaicuene papecatocopiapatsiyaniva, nexata papecatoayapëbejeyaniva.
20 Orem para que a fuga de vocês não seja no inverno nem no sábado,
21 Tsipaji raja bajarapamatacabi bitso jivi bejiobi tsane. Pabejiobicuene abaxë jivi caeto ata apo tae Dioso nacua pexanaecujinae, bajarapabejiobicuene taena. Bajaraxuacujinae icatsia itsamonae bejiobiaexanae atatsi tsane, itsiata bajarapacuenia bitso apo bejiobiaexanaetsi tsane.
21 pois haverá mais angústia que em qualquer outra ocasião desde o começo do mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
22 Dioso epatua yatuucutsiana jivi bitso nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa bitso jivi nabejiobitsia pejinavanapaeyaniva. Dioso epatua itsa apo yatuucutsi tsipae bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, caejivi ata apo asaë tsipae. Itsiata baitsi jane Dioso piasivaxae pijajivi, pitapetsivi, Dioso epatua yatuucutsiana bitso jivi nabejiobitsiaya pejinavanapaematacabianëminexa, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata papiayaicuene itsamatacabi copiapatsijitsia mapanacuataje.
22 De fato, se o tempo de calamidade não tivesse sido limitado, ninguém sobreviveria, mas esse tempo foi limitado por causa dos escolhidos.
23 Icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
23 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Ali está ele!’, não acreditem,
24 Itsamonae jumai tsane: “Xanë raja Cristonë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Itsamonae jumai tsane: “Diosojumepaebinënë raja, profetanënë,” jai tsane. Itsiata jemajai tsane. Bajarapamonae itajara exanaena pinijicuene pexanaejavanë peyamaxëitojorobinexa saya jivi. Nexata bajarapacuenia itsamonae yamaxëitojorobaponaenatsi. Itsiata pamonae pepacuene Dioso pijajivi, Dioso pitapetsivitsi, bajarapamonae apo yamaxëitojorobi tsanetsi.
24 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão grandes sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
25 Tajëvelia rabaja maje pacatsipaebatsije.
25 Vejam que eu os avisei disso de antemão.
26 Nexata itsamonae itsa pacajumai tsane: “Cristo raja ponapona petusato nacuatalia. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa paponaremelia. Itsa pacajumaitsinua tsane: “Cristo raja ponapona mapaënëyatuucutsibotaje. Naxanitsia. Panataename,” itsa pacajai tsane, pëtsa pajumecovënëtame.
26 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Ele está no deserto!’, nem se deem ao trabalho de sair para procurá-lo. E se disserem: ‘Está escondido aqui!’, não acreditem.
27 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Yamaxë itsa nivejai tsajuni athëbëvetsica, caecuenia jivi bacotiatane daxitajava. Bajara pijinia peneta pacuenia daxitanacuanëpijivi caecuenia netaena pamatacabi patsianicajë xanë, Daxitajivi Pematapijinënë.
27 Porque, assim como o relâmpago lampeja no leste e brilha no oeste, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 Payapëtaneme rabaja mapacuene ataje. Quequeremonae bepijia bayapëtane itsajota petuxutsaebinë boca. Nexata bajarajota bepijia banacaetuana. Bajara pijinia pacuenia daxitanacuanëpijivi tajajivi bepijia yapëtaena tapatsijavatsica. Nexata bepijia nacaetuanaena xanëjavaberena, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica.
28 Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres.
29 Jesús tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
29 “Imediatamente depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz, as estrelas cairão do céu e os poderes dos céus serão abalados’.
30 Bajaraxuacujinae jane baja xanë athëbëvetsica najetarucaenajë, Daxitajivi Pematapijinënë. Nexata daxitaviriavi mapanacuapijivi natsinuena pecajunavi pijaneconi yabara. Nexata bajarapaepatota, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, jivi netaena athëbëvetsica itarërëbota tanajetarucaejava. Patsianicajë daxitacuene taevetsinexa. Tanivenivenaecotia yajavapatsianicajë.
30 Então, por fim, aparecerá no céu o sinal da vinda do Filho do Homem, e haverá grande lamentação entre todos os povos da terra. Eles verão o Filho do Homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Bajaraxuacujinae trompeta itsa najumetsiana ayaijumeta, itorobianajë tajaángelevi. Angelevi daxitanacuanëjavaverena xanëjavaberena netocaetuatsiana tajajivi, pamonae Dioso pitapetsivitsi, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica.
31 Ele enviará seus anjos com um forte sopro de trombeta, e eles reunirão os escolhidos de todas as partes do mundo, de uma extremidade à outra do céu.
32 Jesús icatsia tajëvelia vajunupaeba pacuenia itsamatacabi itsijitsia mapanacuataje. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
32 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando os ramos surgem e as folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Bajara pijinia pacuenia peneta itsa pataename pecopiapatsijava xua tajëvelia vajunupaebajë, nexata payapëtaename imoxoyo baja tavajënae tsane tapatsijavanexatsica.
33 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
34 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pitsijamatabëcuenevi aeconoxae mapamatacabitaje jinavanapa, bajarapitsijamatabëcuenevi abaxë, bexëajavabelia ata, apo vereverecae tsane. Matapania xua tajëvelia vajunupaebajë itsa baja copiapatsiana, bajarapamonae jane baja vereverecaena.
34 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
35 “Itaboxo, ira yajava, tsitecaena daxitamatacabijavabelianexa,” jamatabëjai ata tsane itsamonae, itsiata jamatabëcuenenavëxaniabiana. Tsipaji jemata itaboxo, ira yajava, vereverecaena. Nexata palivaisi pacatsipaebatsi, apo najumetsënëtsinë tsane. Nexata xua tajëvelia vajunupaebajë, pacuenia baja najumecapanepaeya jumaitsinë, daxita bajaraxua copiapatsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
36 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
36 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
37 Jesús icatsia tajëvelia navajunupaeba itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
37 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
38 Pamatacabi Noépijinë ponapona ira pebubutsivajënaeya, jivi picani xaniavaetsia jamatejema pexaejava xaevanapa. Apaevanapanua. Nacojiobapona itsamonae. Itsamonae pexënatoyonë pebijavabelia canajetapona petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae jamatejema saya jinavanapa. Nexata bajarapamatacabi Noépijinë ëpijamonae pinijibarcoxanetojavabelia barëjunua.
38 Nos dias antes do dilúvio, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca.
39 Daxitajivi abaxë itsiata apo yapëtae paepatota tocopiapatsijitsiatsi peyabubutsijavanexatsi. Nexata itsajivi ata yapëtaenejeva jemata ayaiemaxaneto itsa jopa ira pebubutsinexa, yapëtane jane baja. Bajarapamatacabi bubuna daxitajivi. Bajara pijinia pacuenia itsajivi ata yapëtaenejeva xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tapatsijavanexatsica, jemata patsianicajë.
39 Não perceberam o que estava para acontecer até que veio o dilúvio e levou todos. Assim será na vinda do Filho do Homem.
40 Nexata bajarapamatacabita anijanëbeje najuanacuenebanucaenabeje pabita. Itsanë tanejumecovënëtsinë tsane. Itsanë apo tanejumecovënëtsinë tsane. Nexata tanejumecovënëtsinë pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsinë copatanutsianatsi.
40 “Dois homens estarão trabalhando juntos no campo; um será levado, e o outro, deixado.
41 Bajara pijinia itsane petirivabeje ata. Najuacuabanucaenabeje caejavata. Nexata tanejumecovënëtsiva pitsianatsi ángelnë. Apo tanejumecovënëtsiva copatanutsianatsi.
41 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
42 Nexata nejamatabëcueneevetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji raja apo panevajënaeyapëtaemë tsane paepatota xanë panijatuxanenënë icatsia patsijitsianëtsica.
42 “Portanto, vigiem, pois não sabem em que ocasião o seu Senhor virá.
43 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijaboyaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata naëcotsiaya vajënaeevetsipa. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa.
43 Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas viria o ladrão, ficaria atento e não permitiria que a casa fosse arrombada.
44 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata itsamatacabi icatsia pepatsijavanexatsica.
44 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam.
45 Jesús livaisi tsipaeba pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia. Bajarapacuenia pijajivijavabelia tsipaeba copiaevetsiaya petonacuenebavanapaenexatsi icatsia pepatsimatacabitsicajavabelianexa. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
45 “O servo fiel e sensato é aquele a quem seu senhor encarrega de gerir os outros servos da casa e alimentá-los.
46 Bajaraponë bitso barëya tsane pamatacabi pijatuxanenë patsiana, xaniavaetsia pijajivi petoevetaponaponaexae pecovëta.
46 Se o senhor voltar e constatar que o servo fez um bom trabalho, haverá recompensa.
47 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë xaniavaetsia tonacuenebiana pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë evetsiaexanaenatsi daxita xua xaina pijatuxanenë.
47 Eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
48 Itsa bajaraponë piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumaitsi tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae.
48 O que acontecerá, porém, se o servo for mau e pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’,
49 Nexata toconibabeyabiabijitsipa pijatuxanenë pijajivi. Ayaijava xaeyabiabijitsipa. Naapaeyabiabijitsipanua piaitajibivita.
49 e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
50 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, patsipa pijatuxanenë.
50 O senhor desse servo voltará em dia que não se espera e em hora que não se conhece,
51 Nexata bajaraponë ayaicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi pijatuxanenë. Pacuenia jivi peyamaxëitojorobabiabivi, Dioso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi, bajarapacuenia pijatuxanenë naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata natsinuejitsipa. Navonosinijitsipanua bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia petuxanenë pijajivitonëbeje pelivaisicuenia petsipaebijavata.
51 cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.