Mateus 13
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Jesús baja itsa najumevereta jivijavabelia livaisi petsipaebijava, pitsapa baja bajarapabovecua. Pona baja itsajavabelia. Nexata Jesús ecojopa pucaxaneto itapata.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Nexata pucaitapata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itaxutuanacaetuatatsi. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Ecareca jera ënëtareca. Daxita jivibitsaëtoxaneto nubena tajetabovelia.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Nexata Jesús daxitacuene livaisianë tsipaeba jivijavabelia. Jesús jumai tsaponae bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Pexucayajabajarabijavata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata bajarajota pata baratsui. Xane bajarapaxumi juvinejeva.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu bepijia juva. Tsipaji bitso ira apo aitayaë.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Nexata icotia bitso itsa ataju, nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji irabereca bitso apo atabunepepiareca.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa sesenta paxutoyobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa treinta paxutoyobeje tsaponae.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Jesús pijajivi imoxoyotatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
11 Jesus respondeu:
12 Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane tatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso yapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa tatsipaebilivaisi, bajarapajivi xuayovajëto jumeyapëtane picani, nacofënëtsiana.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Bajaraxuata livaisi itsa tsipaebajë bajarapamonae, ëcomparacióncuenia tsipaebajë. Nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Namuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Bajarapacuenia apo jumeyapëtae tsipaji jane baja tocopiapatatsi pacuenia bajayata tajëvelia Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë yaquina. Dioso pejumaitsijava apo tanejumeyapëtaevinexa yabara, bajayata profeta Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Bajarapamonae ajamatabëcuenetaja tsane. Bajaraxuata benamuxuacabiaya pejinavanapaevi tsane. Benaitaxutotsaquebiaya pejinavanapaevi tsane. Itsa bajarapacuenia apo itsipae, nexata yapëtaejitsipa pajamatabëcuene xaina xua taena. Jumeyapëtaejitsipanua palivaisi jumetaena. Pejamatabëëthëtojavavetsina jumeyapëtaejitsipa. Nexata xanëjavaberena najamatabëcuenepënëyorotsipa perujujamatabëcuenevecua. Nexata xanë jamatabëcuene xanepanaeyaexanaejitsipajë,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 ’Itsiata baitsi jane paxamë baja pajamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji payapëtaneme pajamatabëcuene xaina xua pataneme. Pajumeyapëtanemenua pajamatabëcuene xaina palivaisi pajumetaneme.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajayatami ayaibitsaëto profetavimi necopiaevetavanapa tanetaenexa picani tapatsijavatsica. Itsamonae ata aneconijibia pejinavanapaevi Dioso pitabarata, necopiaevetavanapa picani tanetaenexa tapatsijavatsica. Itsiata apo netaenejeva, daxita bajarapamonaemi tëpa baja. Jamatabëjumetaeyabiabanua picani palivaisianë baja aeconoxae paxamë pacatsipaebaponatsi. Itsiata apo jumetaenejeva bajarapalivaisianë, bajarapamonaemi tëpa baja, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Pamonae jumetae ata Dioso pejumelivaisi, itsiata itsa apo jumeyapëtae pejamatabëëthëtota, bajarapamonae bepiothopaexu pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Nexata najetaruca dovathi. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, dovathi vecuapitatsi bajarapalivaisimi, petsijamatabëubilivaisimitsi.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji pepacuene pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Nexata apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae bajayajebi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata itsa tocopiapatatsi daxita petoayapëbejecuenetsi, itsa yalivaisibatsinua Dioso pitorobilivaisi yabara, nexata pejumecovënëtsijava bajarapalivaisi bepijia copaba. Pevajënaeyabelia apo jumecovënëtavanapae.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Nexata pijacuata najamatabëcueneyamaxëitojoroba. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Jumeyapëtanenua. Nexata pevajënaeyabelia tsijamatabëcuenevitsabaponatsi Dioso pitorobilivaisi. Nexata pacuenia peubijava capitsapa itsabotonë cien paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë sesenta paxutoyobeje tsaponae, itsabotonë treinta paxutoyobeje tsaponae, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Dioso apo pejumecovënëtsivi, pamonae najinavanapa Dioso pejumecovënëtsivijavata, itsamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena. Nexata jivi peyapëtaenexa bajarapamonae Dioso penaneconitsiaexanaejavanexa, Jesús comparacióncuenia livaisi tsipaeba jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Itsiata baitsi jane daxitajivi pemajitsijavata meravi, pabi pexainaenë pijavajabitsaënë tojunuatsi pijapabita. Nexata toubatsi trigo tuatuajëjava pibisiaviriajava, betrigobotonë pecataejava. Bajaraxuacujinae vemaxëpona baja.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Nexata trigoxu juva. Vitsaba. Itsa baja trigobotonë namatonota, nexata matapania bajarajota nayapëtane pibisiaviriajava yajava penamatonotsijava.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Nexata pabi pexainaenë pijajivi pata petsipaebinexatsi. Pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “Nijapabita ubame ëpexaniaviriatrigoxu. ¿De tsaeta pacuenia pitsapa pibisiaviriaxu pibisiajava peyajavajuvinexa trigojava?” jai pabixainaenë pijajivi.
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Nexata pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Tajavajabitsaënë raeta bajaraxua uba,” jai. Nexata pabixainaenë pijajivi jumaitsi: “¿Jitsipame tsaja bajaraxua pataxunaejava?” jai.
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Itsiata baitsi jane pabixainaenë jumaitsi pijajivijavabelia: “Jume. Tsipaji panexunaejavata payajavaxunaejitsipame trigobotonë.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Copatsianatsi abaxë penacuaitsinexa. Nexata penotsimatacabi itorobianajë tanetonotsivi copiaya pecaetuatsinexa piabejejava. Pepacunuanë exanaena. Bajaraxuacujinae bajaraxua tajuitsiana. Bajaraxuacujinae ëtrigoxu netonotsiana taetabiabibota tanetoetsinexa,” jai pabixainaenë pijajivijavabelia, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Mostazaxu raja bitso tsiquirixutoxi daxita peubixuvecua. Itsiata baitsi jane mostazanae itsa juva, bepijia vitsaba. Caevaita pinijinae naexana itsapeubinaenë matatoxenetsia. Nexata baratsui ata pata bajaraponaeta. Pematapenanë exana bajaraponaemaxërananëjava. Bajara pijinia itsane jivi ata. Bepijia ayaibitsaëto Dioso pijajivi naexanaena, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Jesús itsa tsipaeba jivijavabelia Dioso pijajivi pevetsijavanexa, livaisianë tsipaebapona ëcomparacióncuenia.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Bajarapacuenia Jesús jivi livaisianë itsa tsipaebapona ëcomparacióncuenia, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinë profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús petsipaebaponaejavanexa yabara. Jesús comparacióncuenia jivi livaisi petsipaebaponaejavanexa yabara, profetanë peyaquinaebaxutota jumaitsi mapacueniaje:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Jesús naviabiaexana jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajaraxuacujinae Jesús boya joneya. Bajarapabota Jesús pijajivi imoxorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi:
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
37 Jesus respondeu:
38 “Pijapabi,” itsa janë, mapanacua yabaraje jumaitsinë. “Pexaniaviriatrigoxu,” itsa janë, Dioso pijanacuayabetsia pejonevinexa yabara jumaitsinë. “Pibisiaviriajava pejuvijava,” itsa janë, dovathi pijajivinexa yabara jumaitsinë.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 “Pijavajabitsaënë, ponë pabi pexainaenë toubatsi pibisiaviriajava pejuvinexa,” itsa janë, dovathi yabara jumaitsinë. “Penotsimatacabi,” itsa janë, mapanacua pevereverecaejavanexa yabara jumaitsinë. “Tanetonotsivi itorobianajë,” itsa janë, ángelevi yabara jumaitsinë.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Nexata pacuenia piabejejava caetuata pexuabinexa isotojavabelia, bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi dovathi pijajivi pexuabinexatsi isotojavabelia mapanacuaje pevereverecaematacabi.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Bajarapamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itorobianajë tajaángelevi taevetsinacua tanetovecuajutsinexa daxita pamonae pibisiacuene pexanabiabivi. Pamonae ata itsamonaejavabelia pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapamonae ata taevetsinacua netovecuajutsiana tajaángelevi.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Bajarapamonae xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Pamonae jumecovënëtsiajinavanapa Dioso pitorobicueniatsi, bajarapamonae perabënaitayotsiana taxa Dioso pijanacuatatsia. Pacuenia matacabipijijuameto naitayota, bajarapacuenia perabënaitayotsiana. Pajivi jamatabënejumeyapëtane, patacatsipaebilivaisi nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia:
44 — O
45 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
45 — O
46 Nexata itsa caxitajarabaxuaba pexaniaviriaperlajava, bitso penamatamotsijava, pona pijaboyabelia pecanajetsinexa daxita pexainaejavami. Nexata comuata bajarapaperlajava, jai Jesús pijajivijavabelia.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Icatsia Jesús comparacióncuenia jumaitsi pijajivijavabelia:
47 — O
48 Itsa vënëca bajaraxua, nexata juta tajetabojavabelia. Bajarajota itapetapona pexaniaviriadujuai. Pexaniaviriadujuai jebapona bemapirejavabelia. Pibisiaviriadujuai pijinia xuabapona.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Bajara pijinia itsane nacua pevereverecaematacabi. Angelevi ponaena. Nexata pibisiacuene pexanaevi saicaya tsatsianatsi pexuabinexatsi. Dioso pijinia pitorobicueniatsi pejinavanapaevi saicaya tsatsianatsi pecapanepaenexatsi.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Nexata pibisiacuene pexanaevi xuabianatsi infiernojavabelia. Bajarajota nuena. Navonosiniana bitso penavixaetaexae, jai Jesús pijajivijavabelia.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Jesús yanijoba pijajivijavabelia.
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
52 Jesus disse:
53 Jesús baja penajumeveretsicujinae jivijavabelia livaisianë petsipaebijava comparacióncuenia, pona baja icatsia itsajavabelia.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 Jesús baja naviata pevitsabinacuayabelia. Nexata Jesús pevitsabinacuata taxuxuaba livaisi petsipaebijava judíovi penacaetuatabiabibota. Nexata pejumetaevitsi sivajamatabëcuenenabenajacatsi. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneaebiatanetsi. Bajarapamonae Jesús yabara najumaitsi mapacueniaje:
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Maponëje vaxaitsiyajuvënënë, carpinteronëmi pexënato. Maponëje María pexënato. Bajaraponë pejuyapijivi, Santiago, José, Simón, Judas.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Papetiriavi ata vajatomarata jinavanapa, maponëje pejuyapijivi. ¿Detsa verena nexata capitsapa palivaisianë nacatsipaebapona maponëje? najai bajarapamonae Jesús yabara.
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Nacaetomarapijivixae, bajarapamonae Jesús apo jumexaniataetsi. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Jesús pevitsabitomarata pejinavanapaevi apo jumecovënëtsitsi. Bajaraxuata Jesús Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava bajarapatomarata bitso apo tsitaexanae.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.