Lucas 15
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi, pata Jesúsjavaberena. Yajavaparenanua piajamatabëcuenebejevi. Bajarapamonae pata penamuxunaevetsinexa Jesús petsipaebilivaisi.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje itsa tane gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi pepatsijava Jesúsjavaberena, itsa tanenua piajamatabëcuenebejevi ata pepatsijava Jesúsjavaberena, nexata fariseovibeje judíovi pecujarubivibeje Jesús baracuaicuaijaitsi. Bajarapamonae najumaitsi mapacueniaje:
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Nexata Jesús pebaracuaicuaijaixaetsi, Jesús bajarapamonaejavabelia livaisi tsipaeba mapacueniaje:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 —Paxamëyajuvënënë xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë petusatota puenetsipa noventa y nueve ponëbeje. Nexata jaitsipa petonaxuabinëtsi matapania pecaxitajarabijavabelianexa.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Nexata oveja pexainaenë itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabinëmitsi, barëyataejitsipa. Boyaberena vëtacarapatsipa petonaxuabinëmitsi.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Nexata oveja pexainaenë petonaxuabinëmitsi itsa capatsipa boyaberena, junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Nexata oveja pexainaenë jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajaovejayo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae oveja pexainaenë bajarapamonaejavabelia.
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapanacuataje Dioso pitabarata pijaneconi pexainaejivi ata, itsa copatsiana pibisiacuene pexanabiabijava, itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia sivabarëyatsi tsane athëbëtatsia pejinavanapaevi. Bajarapajivi, athëbëtatsia pejinavanapaevi, sivabarëyatsi tsane noventa y nueve pajivibeje Dioso pitabarata pianeconijibitsavanapaevi pesivabarëyatsabiabijava matatoxenetsia, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:
8 Jesus continuou:
9 Itsa baja caxitajarabijitsipa petonaxuabipalatanëmitsi, nexata junatsipa peyapëtaevitsi. Junatsipa pijabo muxuneneta imoxoyo penaevi ata. Bajarapova nexata jumai tsipae bajarapamonaejavabelia: “Panecobenabarëyamëre. Tsipaji tajapalatanëyo, tanetonaxuabinëyomi picani, caxitajarabajë baja,” jai tsipae petiriva bajarapamonaejavabelia.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi copatsiana pibisiacuene pexanabiabijavami, itsa najamatabëcuenepënëyorotsiananua Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia athëbëtatsia ángelevi sivabarëyatsi tsane, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Icatsia Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
11 E Jesus disse ainda:
12 Nexata juyapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, xuanë picani netocopatame tapitsinexa nevënamuto, bajaraxuanë abaxë apo tëpae atamë, nerajure baja tajajavanexa,” jai juyapijinë. Nexata pexënatobeje pexainaenë pexënatobejejavabelia rajuta daxita pexainaejavanëmi.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Nexata paxa perajutsicujinaetsibeje, caematacabibejecujinae, juyapijinë canajeta daxita pexainaejavanëmi pecaetuatsinexa palata. Bajaraxuacujinae jane baja pona tajënacuayabelia. Bajarajotalia pibisiacuene exanaponapona. Nexata vereta daxita paxa perajutsijavanëmitsi.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Nexata daxita bajarapanacuapijivi janibocuene tsipatatsi. Bajaraponë peveretsicujinae daxita pijapalatami, bitso namatavenona pexaejava.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Nexata jaita penacuenebinexa bajarapanacuata peecaenëjavabelia. Bajaraponë itorobatsi pijairanëjava petoevetaponaponaenexa pijamarrano.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Nexata bajaraponë bitso piajanixae, pepenenexa picani ayaijava jamatabëxaeyabiaba bopocuai, marrano pexaeyabiabijava. Bajarajota itsajivi ata apo rajutsitsi pexaejavanexa.|src="cn01759B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 15.16"
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Nexata belia bajaraponë xaniavaetsia najamatabëxaina. Jamatabëjumaitsi mapacueniaje: “Taxa pijabota pexaejava ayaijava xaina pijajivi ayaibitsaëto piabatsinexa. Tonacopatabiabatsi ayaijava pexaejava. Itsiata xanë majotaje tëpaejitsianë baja tajani.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Nexata taxajavabelia naviatsianajë. Jumaitsinë meta tsane taxajavabelia: ‘Axa, pibisiacuene exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Abejenë raja. Auranë baja rovia xamëjavabelia: “Taxënato,” tanejamëjava. Nexata saya nijajivitonënë nexanare,’ janë meta tsane taxajavabelia,” jamatabëjai juyapijinë.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Nexata baja naviata paxajavabelia.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Nexata bajaraponë jumaitsi paxajavabelia: “Axa, pibisiacuene raja exanajë Diosojavabelia, xamëjavabelia ata. Abejenë raja. Nexata baja rovia auranë xamëjavabelia: ‘Taxënato,’ tanejamëjava,” jai paxajavabelia.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Itsiata baitsi jane pexënato pexainaenë bajarajota jumaitsi pijajivijavabelia: “Naxanitsia. Bepijiayo taxënato patocaponaremena daxita matatoxenetsia pexaniapana, penajumaxuabipana. Pajumaacare bajarapapanata. Anillonua pacobesixatare. Zapatonua pataxuxatare.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Penasitsinë becerro papiremelia. Pabeyaxuabianame vajaxaenexa. ¡Fiesta exanaenatsi vajabarëyanexa!
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Tsipaji raja maponë taxënatoje: ‘Tëpa meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata tsaena ponapona. ‘Naxuaba meta baja,’ sivajamatabëjanë picani. Itsiata baja icatsia patajopa,” jai pexënato pexainaenë pijajivijavabelia. Nexata taxuxuaba fiesta pexanaejava.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 ’Bajarapamatacabi matapijinë pabiabelia nacuenebaponapona. Nexata penaviatsinë bo itsa imoxoyotanajetaruca, jumetane música. Jumetanenua peyavajibijava.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Nexata bajaraponë junata paxa pijajiviyajuvënënë. Jumaitsi: “¿Detsa pitsicuene yabara fiesta paexaname?” jai matapijinë.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Nexata paxa pijajivitonë jumaitsi: “Nejuyapijinë baitsi patajopa. Axa nexata paneitoroba patabeyaxuabinexa becerro, penasitsinë. Jamatejema tsaena ponapona nejuyapijinë,” jai bajaraponë matapijinëjavabelia.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Nexata matapijinë bitso anaepana. Apo jitsipae boyabelia pejonejava. Nexata paxa sivapitsaparenatsi. Jumaitsi pexënatojavabelia: “Naxanitsia. Najonemeya,” jai pexënatojavabelia.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Nexata matapijinë jumaitsi paxajavabelia: “Jume. Bajayajebi baja rovia catonacuenebaponaponatsi xanë. Caeto ata cajena apo cajumeapajejaitsi. Itsiata baitsi jane caeto ata apo nerajutsimë chivoyo ata fiesta tabarëexanaenexa tayapëtaevi.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Itsiata aeconoxae patajopa baja nexënato, ponë vereta nijapalatami petiriavijavabelia. Nexata tobeyaxuabame becerro, penasitsinë,” jai matapijinë paxajavabelia.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Nexata bajaraponë jumaitsi pexënatojavabelia: “Taxënato, xamë cajena xanëjavata ponaponame daxitamatacabi. Nexata daxita xua taxainaejava nijajava baja cajena.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Itsiata aeconoxae namatavenonatsi vajabarëyanexa. Tsipaji nejuyapijinë: ‘Tëpa meta baja,’ tasivajamatabëjainëmi, itsiata tsaena asaë. Penaxuabaponaponaenëmi icatsia baja patajopa,” jai bajaraponë pexënatojavabelia, jai Jesús mapalivaisije fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.