Gálatas 5
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Cristo pejamatabëcueneta nacacopatsiaexana Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajajumecovënëtsijavami. Nexata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami panecopatsijava, tsiteca baja pacopatavanapare. Pëtsa icatsia caevëalia pajumecovënëtame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapalivaisi bepapijajivimë papecaitorobabiabicuenia paneexanavanapaeyaniva.
1 Cristo nos libertou para que nós sejamos realmente livres. Por isso, continuem firmes como pessoas livres e não se tornem escravos novamente.
2 Xanë Pablonë, panenamuxunaevere palivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Xanë rabaja taneperabëcaucutsinë. Bajaraxuata tajaneconivecua Dioso necapanepaena,” pajamatabëjamë pëtsa. Bajarapacuenia itsa panajamatabëxainaejitsipame, nexata Cristo papecasivatëpaejava papecacapanepaenexa panijaneconivecua, saya pacasivanacueratsipa. Nexata pajumecovënëre Cristo papecasivatëpaejava papecacapanepaenexa panijaneconivecua.
2 Prestem atenção! Eu, Paulo, afirmo que, se vocês deixarem que os circuncidem , então Cristo não tem nenhum valor para vocês.
3 Icatsia pacamuxujiobatsi asaëyata. Pajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumaitsi: “Xanë naperabëcaucutsiaexanaenajë tajaneconivecua Dioso tanecapanepaenexa,” jamatabëjai, bajarapajivi bejumecovënëtsicapanepa daxita pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi.
3 Repito isto mais uma vez para qualquer homem que deixar que o circuncidem: esse homem é obrigado a obedecer a toda a lei .
4 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae: “Xanë jumecovënëtsianajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata Dioso aneconijibia netaena tanecapanepaenexa,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata pacopabijitsipame panejumecovënëtsijavami Cristo papecasivatëpaejava panijaneconi yabara. Dioso papecaitaxutotsoniataexae aneconijibia papecataejavami ata, pacopabijitsipame.
4 Vocês que querem que Deus os aceite porque obedecem à lei estão separados de Cristo e não têm a graça de Deus.
5 Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi Dioso vajanacacapanepaejavanexa. Tsipaji jumecovënëtatsi Jesucristo vajanacasivatëpaejava vajaneconi yabara. Bajaraxuata Espíritu Santo pejamatabëcueneta vajanacayavenonaexae, evetavanapatsi Dioso vajanacajumaitsinexa: “Paxamë rabaja paneconijibimë,” vajanacajainexa, pamatacabi Dioso pitabarata nubenaenatsi.
5 Mas nós temos a esperança de que Deus nos aceitará, e é isso o que esperamos pelo poder do Espírito de Deus, que age por meio da nossa fé.
6 Vaxaitsi baja Jesucristo pijajivitsi. Nexata nacaperabëcaucutsi ata, apo nacaperabëcaucutsi ata, itsiata bajarapacuene amatamobi Dioso pitabarata. Namatamota rajane asivaya vajayavenonaponaejava itsamonae ata vajanajamatabëcuenecopatsixae Jesucristojavabelia.
6 Pois, quando estamos unidos com Cristo Jesus, não faz diferença nenhuma estar ou não estar circuncidado. O que importa é a fé que age por meio do amor.
7 Pajumecovënëtavanapame baja picani pexaniajailivaisi. ¿Jipatsa nexata pacacopatsiaexana bajarapalivaisi panejumecovënëtsijavami?
7 Vocês estavam indo tão bem! Quem convenceu vocês a deixarem de seguir a verdade?
8 Dioso raja apo pacacopatsiaexanae. Biji rajane Dioso pacajunata Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsinexa.
8 É claro que quem os convenceu não foi Deus, que os chamou .
9 Pëtsa panacofënëtame mapalivaisije. Pan pexanaematabënexa ayaimatabë ata, levadurajava pijinia tsiquirijavayo ata, itsiata pematajërëabijavata, bacaëjëpa daxitamatabëjava. Nexata bafufunaeyaexana daxitamatabë. Bajara pijinia itsi penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebaponaevi. Penajumetsënëtsilivaisi jivi petsipaebaponaevi, caenëbeje ata, itsiata ayaibitsaëto Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi, jamatabëcuenebijianapona.
9 Como dizem por aí: “Um pouco de fermento fermenta toda a massa.”
10 Yapëtaniji baja cajena mapacueneje. Paxamë baja Jesucristo papijajivimë. Nexata Dioso pacayavenonaena. Xanë yapëtaniji pacuenia paexanaejitsiamë. Tsiteca pajumecovënëtavanapaename patacatsipaebilivaisi. Dioso cajena itsamatacabi naneconitsiaexanaenatsi ponë Jesucristo pelivaisivecua pacajamatabëcuenebijiana penajumetsënëtsilivaisita.
10 Mas eu ainda tenho confiança em vocês. A nossa união com o Senhor me dá a certeza de que vocês voltarão a pensar da maneira certa. E também tenho certeza de que o homem que está perturbando vocês, seja ele quem for, será castigado por Deus.
11 Tajamonae, Jesucristo pelivaisi apo judíovi tatsipaebabiabijavata, itsa jumaitsinë tsabiabi tsipae: “Paxamë apo pajudíovimë, Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsivi, bepanaperabëcaucubiaexaname Diosojavabelia papecacapanepaenexa,” itsa janë tsabiabi tsipae, nexata judíovi apo nebejiobiaexanabiabi tsipae. Apo judíovi ata, Jesucristojavabelia penajamatacuenecopatsivi, itsa itorobaponaejitsipajë peperabëcaucubinexatsi, nexata Jesucristo cruzata petëpaelivaisi tsipaebi atanë, itsiata judíovi apo nitoya tsipae.
11 Porém, irmãos, se é verdade que eu continuo a anunciar que a circuncisão é necessária, por que é que sou perseguido? Se eu anunciasse isso, então a minha pregação a respeito da cruz de Cristo não causaria dificuldade para ninguém.
12 Pamonae pacajamatabëitonotabiaba panenaperabëcaucutsiaexanaenexa, bajarapamonae tojitsipajë mapacueniaje. Tojitsipajë bajarapamonae papecavecuapitsapaenexa, papecacopatsinexa baja papecajamatabëitonotabiabijava.
12 E, quanto a esses homens que andam perturbando vocês, eu gostaria que se castrassem de uma vez!
13 Tajamonae, Dioso pacajunata panecopabinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami. Itsiata baitsi jane pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopabilivaisi tajumecovënëtsijavami, tacopatsixae baja, nexata exanaenajë daxita pibisiacuene pacuenia jitsipajë,” pajamatabëjamë pëtsa. Biji rajane Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi panejumecovënëtsijavami, panecopabixae baja, Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi bepapijajivimë panataema namataenetsia panenayavenonabiabinexa. Bajarapacuenia namataenetsia panayavenonabiabianame panenasivaxae.
13 Porém vocês, irmãos, foram chamados para serem livres. Mas não deixem que essa liberdade se torne uma desculpa para permitir que a natureza humana domine vocês. Pelo contrário, que o amor faça com que vocês sirvam uns aos outros.
14 “Asivamëre itsamonae ata pacuenia nijacuata nasivamë,” pejailivaisi itsa pajumecovënëtsianame, nexata daxita palivaisi Dioso Moiséspijinëta najumecopata, pajumecovënëtsicapanepaename.
14 Pois a lei inteira se resume em um mandamento só: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
15 Itsa panaitoyamë, itsa panabaracuaicuaijamënua pibisiacuenia, nexata xaniavaetsia panaitavere. Tsipaji itsa panaitoyamë tsipae, itsa panabaracuaicuaijamënua tsipae pibisiacuenia, nexata Jesucristojavabelia panenajamatabëcuenecopatsijava, namataenetsia panajamatabëcuene faefaenaeyaexanaejitsipame. Pacopatsipamenua baja Dioso pejumelivaisi yabara panenacaetuatabiabijava ata.
15 Mas, se vocês agem como animais selvagens, ferindo e prejudicando uns aos outros, então cuidado para não acabarem se matando!
16 Mapacuenia pacajumaitsitsije. Pacuenia Espíritu Santo pacaitorobabiaba, paexanabiabare daxitamatacabi canacujitsia. Pëtsa pibisiacuene paexanabiabame panijacuata panenajamatabëxainaejava.
16 Quero dizer a vocês o seguinte: deixem que o Espírito de Deus dirija a vida de vocês e não obedeçam aos desejos da natureza humana.
17 Xua vajacuata vajajamatabëëthëtota najamatabëxainabiabatsi pibisiacuene vajaexanabiabinexa, bajaraxua vajaexanaenexa, Espíritu Santo apo jitsipae. Xua pijinia Espíritu Santo nacaitorobabiaba pexaniacuene vajaexanabiabinexa, bajaraxua juya vajajamatabëcuene vajaexanabiabinexa apo jitsipae. Nexata vajajamatabëcuenebeje, Espíritu Santobeje apo najamatabëcuenejëpaebeje. Bajaraxuata pexaniacuene pajamatabëexanabiabi atamë, itsiata apo paexanabiabimë pexaniacuene.
17 Porque o que a nossa natureza humana quer é contra o que o Espírito quer, e o que o Espírito quer é contra o que a natureza humana quer. Os dois são inimigos, e por isso vocês não podem fazer o que vocês querem.
18 Itsa baja paexanavanapaename pacuenia Espíritu Santo pacaitorobabiaba, nexata baja tsiteca apo paexanavanapaemë tsane pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji baja pacuenia Espíritu Santo pacaitoroba, paexanavanapaename.
18 Porém, se é o Espírito de Deus que guia vocês, então vocês não estão debaixo da lei .
19 Xua jivi pijacuata najamatabëxaina, itsa exana, yapëxanepana vajayapëtaenexa. Tsipaji xua jivi pijacuata najamatabëxaina itsa exana, pebi itsava jaita pijavavecua. Petiriva pijinia jaita itsanë pamonavecua. Pamonae pevitota pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, bajarapamonae jitsipanua daxita xua pibisiacuene pexanaenexa.
19 As coisas que a natureza humana produz são bem-conhecidas. Elas são: a imoralidade sexual, a impureza, as ações indecentes,
20 Pamonae pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, pematabacabëta nubenabiaba pevajëtabiabinexa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia. Junatabiabanua penajorobivi. Bajarapamonaeyajuvënëvi naexananua penajorobivi. Itoyanua tsabiabi itsamonae. Jumeanaenotabiabanua itsamonae. Cuenecaëbabiabanua itsamonae. Anaepanabiabanua apo vajayabaraanaepanaejavayo ata. Natoexanabiabanua daxitacuene ëpamonaenexa. Vecuanasaicayababiabanua itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi. Caebitsaëto caejavata apo najuanacaetuanabiabi.
20 a adoração de ídolos, as feitiçarias, as inimizades, as brigas, as ciumeiras, os acessos de raiva, a ambição egoísta, a desunião, as divisões,
21 Pamonae pibisiacuene exana pacuenia pijacuata najamatabëxaina, jamatabëyacajërëtabiabanua itsamonae pexainaejava. Jamatabëbeyaxuababiabanua jivi. Aitajibinua tsabiabi pijabonëjava. Aitajibinua tsabiabi fiestajava ata. Itsacuenenua pematatsënëa, bajara bepitsipibisiacuene, exanabiaba. Pacuenia copiata pacamuxujiobatsi, bajara icatsia pacuenia pacamuxujiobatsi. Pamonae bajarapacuenia pibisiacuene exana, bajarapamonae apo jinavanapae tsane Dioso pijanacuatatsia.
21 as invejas, as bebedeiras, as farras e outras coisas parecidas com essas. Repito o que já disse: os que fazem essas coisas não receberão o Reino de Deus .
22 Pacuenia peubinae, pexanianae, pexaniacuai capitsapa, bajara pijinia pacuenia Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina capitsapa mapacueneje. Capitsapa itsamonae ata vajaasivajamatabëcuene. Capitsapa vajabarëyajamatabëcuene. Capitsapa Diosojavabelia, itsamonaejavabelia ata, barajamatabëcuenexanepanaeya vajataenexa. Capitsapa, itsamonae nacaitsacueniabi ata, vajavajënaeyabelia vajaajamatabësaëjamatabëcuene. Capitsapa itsamonae vajaitaxutotsoniatae jamatabëcuene. Capitsapa itsamonae pexaniacuene vajatoexanaejamatabëcuene. Capitsapa Dioso vajajumecovënetsijava vajaajamatabësaëjamatabëcuene.
22 Mas o Espírito de Deus produz o amor, a alegria, a paz, a paciência, a delicadeza, a bondade, a fidelidade,
23 Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina capitsapa vajaaitejepaebijamatabëcuene. Capitsapa vajanajamatabëcataitsi jamatabëcuene pibisiacuene vajaexanaeyaniva. Daxita bajarapajamatabëcuene, Espíritu Santo vajajamatabëëthëtovetsina pecapitsapaejamatabëcuene, xanepana. Itsalivaisi ata cajena apo itavetsi daxita bajarapacuene.
23 a humildade e o domínio próprio. E contra essas coisas não existe lei.
24 Pamonae Jesucristo pijajivi, bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Jesucristo cruzajavabelia itsa cobematabiabarutatsi, tajaperujujamatabëcuenemi yajavatëpa,” jamatabëjai. Nexata vecuaajibiaexanatsi pajamatabëcuene itorobabiabatsi pibisiacuene pexanaenexa.
24 As pessoas que pertencem a Cristo Jesus crucificaram a natureza humana delas, junto com todas as paixões e desejos dessa natureza.
25 Vaxaitsi Espíritu Santo nacayajavaponapona. Nexata betonacopatabiabatsi vajanacaitorobinexa pacuenia Espíritu Santo nacatojitsipa vajaexanabiabinexa.
25 Que o Espírito de Deus, que nos deu a vida, controle também a nossa vida!
26 Ayaijamatabëcuenejivitsi apo benataetsi. Namataenetsia itsacuenejavayo ata pibisiacuene apo benatoexanaetsi vajanabaraanaepanaeyaniva, vajanacuenecaëbiyaniva ata.
26 Nós não devemos ser orgulhosos, nem provocar ninguém, nem ter inveja uns dos outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.