Gálatas 4

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mara pacuenia jitsipajë patacajumaitsinexaje. Pejevaxinëyo paxa itsa vecuatëpatsi, paxami riconë ata, abaxë apo rajutsitsi paxami pecobecovë pepitsinexa pijajavanexa. Tsipaji abaxë pejevaxinëyo. Pacuenia itorobabiabatsi pevetsijivitsi, bajarapacuenia exanabiaba. Daxitacuene pexainaenënexa ata, bajaraponëyo jumecovënëtabiaba pevetsijivitsi pitorobicueniatsi.
1 Digo mais isto: enquanto é menor de idade, o filho que vai herdar a propriedade do pai é tratado como escravo, mesmo sendo, de fato, o dono de tudo.
2 Itsa abaxë pejevaxinëyo, pevetsijivitsi evetatsi. Xua ata pijajavanexa, toevetatsi. Matapania baja itsa tocopiapatatsi paxapijinë petocaëjëtsimatacabitsi, tocopatatsi jane baja petoevetsijavatsi pevetsinexa baja pijacuata. Pevetsijavatsi ata baja copatatsi.
2 Enquanto é menor, há pessoas que tomam conta dele e cuidam dos seus negócios até o tempo marcado pelo pai.
3 Bajara pijinia paitsinë pajudíovinë Jesucristo abaxë athëbëvetsica pepatsivajënaeyatsica. Itsa abaxë apo payapëtaenë pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi, pajumecovënëtabiabajë pacuenia paneitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pacuenia pejevaxinëyo jumecovënëtabiaba pevetsijivitsi pitorobicueniatsi, bajarapacuenia pajumecovënëtabiabajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsinë tsabiabi: “Pacuenia Dioso Moiséspijinëta najumecopata vajaexanaexae, nacacapanepaena Dioso,” pajamatabëjanë tsabiabi.
3 Assim também nós, antes de ficarmos adultos espiritualmente, fomos escravos dos poderes espirituais que dominam o mundo .
4 Itsiata Dioso pecaëjëtsimatacabi itsa copiapata, Dioso pexënato itorobica judíovata penaexanaenexa mapanacuataje. Nexata Dioso pexënato mapanacuataje judíonëcuenia ponapona. Nexata pacuenia itoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapacuenia Dioso pexënato exanaponapona.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou o seu próprio Filho, que veio como filho de mãe humana e viveu debaixo da lei
5 Bajarapacuenia Dioso pexënato naexana mapanacuataje vajanacavecuaajibiaexanaenexa pibisiacuene vajaneconimi. Nexata baja nacacopatsiaexana vajaexanabiabijavami pacuenia nacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapacuenia Dioso nacatoexana pexicueniatsi Dioso vajanacataenexa.
5 para libertar os que estavam debaixo da lei, a fim de que nós pudéssemos nos tornar filhos de Deus.
6 Bajaraxuata paxamë Dioso papexicuenemë panenayapëtaenexa, Dioso pacatoitorobica Espíritu Santo papecatsijamatabëjonenexa. Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta: “¡Taxa!” pacajaiyaexana Diosojavabelia.
6 E, para mostrar que vocês são seus filhos, Deus enviou o Espírito do seu Filho ao nosso coração, o Espírito que exclama: “Pai, meu Pai.”
7 Nexata Dioso papexixaemë, aeconoxae baja apo pajumecovënëtsimë pacuenia pacaitoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Dioso papexixaemë, itsamatacabi pacarajutsiana xua Dioso toxaina pexi perajutsinexa.
7 Assim vocês não são mais escravos; vocês são filhos. E, já que são filhos, Deus lhes dará tudo o que ele tem para dar aos seus filhos.
8 Pamatacabi abaxë Dioso apo payapëtaemë, panematabacabëta panubenabiabame panevajëcabiabinexa bediosovi panetaevijavabelia. Bajarapamonae baja cajena apo diosovi. Nexata saya panacueratabiabame.
8 No passado vocês não conheciam a Deus e por isso eram escravos de deuses que, de fato, não são deuses.
9 Itsiata baitsi jane aeconoxae baja payapëtaneme pepo Dioso. Bajaraponë jane xaniavaetsia pacayapëtane. ¿Detsa xuajitsia nexata pajitsipame panejumecovënëtsinexa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi? Pamatacabi abaxë apo payapëtaemë pepo Dioso, panematabacabëta pavajëcabiabame bediosovi panetaevijavabelia. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo caëjëpaetsi papecacapanepaenexa. Bajara pijinia itsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Pajumecovënëtsi atamë tsipae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, itsiata Dioso aneconijibia apo pacatae tsipae papecacapanepaenexa.
9 Mas, agora que vocês conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, como é que vocês querem voltar para aqueles poderes espirituais fracos e sem valor? Por que querem se tornar escravos deles outra vez?
10 Judíovi nacueraevetabiaba penacueraevetsimatacabita. Exanabiabanua fiesta Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicueniatsi. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata paexanabiabame. Pajuametota, pavaita ata, judíovi nacueraevetabiaba, fiesta ata exanabiaba, bajara pijinia pacuenia paxamë ata paexanabiabame. Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Bajarapacuenia vaxaitsi ata itsa exanaenatsi, Dioso aneconijibia nacataena,” pajamatabëjamë tsabiabi.
10 Por que dão tanta importância a certos dias, meses, estações e anos?
11 Bajarapacuenia paneexanabiabixae, bitso pacasivanajamatabëxainatsi. Tsipaji paxamë yabara jamatabëjumaitsinë mapacueniaje: “Ayaicuenia Jesucristo pelivaisi tatsipaebabiabijava bajarapamonaejavabelia, saya meta nacueratajë,” jamatabëjanë paxamë yabara.
11 Estou muito preocupado com vocês! Será que todo o trabalho que tive com vocês não valeu nada?
12 Tajamonae, pacaitorobatsi paxamë ata panenajamatabëcuenecopatsinexa Jesucristojavabelia pacuenia xanë najamatabëcuenecopatajë. Tanajamatabëcuenecopatsixae baja Jesucristojavabelia, judíonë atanë, copatajë baja tajumecovënëtsijavami Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pacuenia paxamë, apo pajudíovimë, apo pajumecovënëtsimë picani Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, bajarapacuenia xanë ata baja apo jumecovënëtsinë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pëtsa baja pajumecovënëtame Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Pamatacabi copiaya pacatsipaebatsi Jesucristo pelivaisi, paxamë apo paneitsacueniabimë.
12 Meus irmãos, peço que sejam como eu. Afinal eu sou como vocês, e vocês não me ofenderam em nada.
13 Paxamë baja cajena payapëtaneme mapacueneje. Tavitanexae, copiaya patajopajë paxamëjavata. Nexata bajarapacuenia paxamëjavata pacatsipaebatsi pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia, palivaisi picani abaxë apo payapëtaemë.
13 Lembram por que foi que lhes anunciei pela primeira vez o evangelho ? Foi porque eu estava doente.
14 Dioso baja cajena netocopata tanevaetabinexa bajarapavitane pataneyaaitajitsibinexamë picani. Itsiata baitsi jane bajarapavitane yabara bijiata apo panetaemë. Apo panenavecuaitorobimë patacavecuaponaenexa itsajavabelia. Biji rajane xaniavaetsia panecopiapitame. Pacuenia ángel xaniavaetsia pacopiapitsipame, itsa jume, pacuenia Jesucristo xaniavaetsia pacopiapitsipame, bajarapacuenia xaniavaetsia panecopiapitame.
14 Mas vocês não me desprezaram, nem me rejeitaram, embora o meu estado de saúde fosse uma dura prova para vocês. Pelo contrário, vocês me receberam como se eu fosse um anjo de Deus ou mesmo como se eu fosse Cristo Jesus.
15 Bajarapamatacabi bitso pajamatabëcuenebarëyamë patacatsipaebixae pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi. ¿Detsa baja aeconoxae paitsimë panejamatabëcuenebarëyajavami? Bajarapamatacabi meta itsa pacavajëtsipatsi, paneitaxuto ata panerajutsipame tanaitaxutorutsinexa.
15 E como vocês estavam felizes! Eu posso afirmar que, se pudessem, vocês teriam arrancado os seus próprios olhos para me dar! O que foi que aconteceu?
16 Aeconoxae meta bepanijavajabitsaënënë panetaejitsipame patacatsipaebixae pexaniajailivaisi, Jesucristo pelivaisi.
16 Será que agora, por ter dito a verdade, eu me tornei inimigo de vocês?
17 Pamonae saicayalivaisi Jesucristo pelivaisivecua petsipaebaponaevi, pata paxamëjavata bajarapalivaisi papecatsipaebinexa. Bajarapamonae najamatabëxainabiaba pexanaenexa xua yabara pasivabarëyamëjitsia bajarapamonae. Itsiata baitsi jane bajarapamonae apo najamatabëxainae papecatsipaebinexa pexaniajailivaisi papecacapanepaelivaisinexa Diosojavabelia. Bajarapamonae jitsipa paxanë patanevecuanasaicayabinexamë. Jitsipa panejamatabëcuenejëpaenexa bajarapamonae.
17 Esses homens mostram grande interesse por vocês, mas a intenção deles não é boa. O que eles querem é separar vocês de mim para que vocês sintam por eles o mesmo interesse que eles sentem por vocês.
18 Xanepana picani itsamonae ata panesivabarëyanexa itsa pacayavenona, itsa baitsi jane pepacuene xaniavaetsia pacasivanajamatabëxaina papecayavenonaenexa. Bepacayavenona bajarapamonae daxitamatacabijavabelianexa. Nexata paxanë ëtapatsimatacabi paxamëjavata, apo bepacayavenonae.
18 É bom vocês terem um interesse sincero sempre e não somente quando estou com vocês.
19 Paxamë bepataximë pacatanetsi. Petiriva itsa vixaenotatsi penacueto pevecuanaexanaenexatsi, bitso banajamatabëxaina ëpexanaejavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia xanë ata bitso pacasivanajamatabëxainatsi. Tsipaji bitso patojitsipatsi, pacuenia Cristo jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata panejamatabëcueneitsinexa.
19 Meus queridos filhos, eu estou sofrendo por vocês, como uma mulher que tem dores de parto. E continuarei sofrendo até que Cristo esteja vivendo em vocês.
20 Bitso picani jitsipajë aeconoxae taponaponaejava paxamëjavata bitso patacasivanajamatabëxainaexae. Nexata itsa ponaponaejitsipajë paxamëjavata, apo patacatoyaquinae tsipaetsi. Pacabarëcuaicuaijaitsi tsipae pexaniacuenia. Apo patacataexae, nexata abaxë xaniavaetsia apo yapëtaenë pacuenia exanaejitsianë paxamëjavabelia.
20 Como eu gostaria de estar aí agora para poder falar com vocês de modo diferente! Estou muito preocupado com vocês.
21 Paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Jumecovënëtsianatsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi Diosojavabelia vajanacacapanepaenexa,” pajamë tsabiabi. ¡Nexata panamuxunaevere xaniavaetsia paneyapëtaenexa pacuenia Dioso jumaitsi bajarapalivaisi yabara!
21 Vocês que querem estar debaixo da lei , me digam uma coisa: vocês não estão ouvindo o que a Lei diz?
22 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia bajayata Abrahampijinë xaina pexënatobeje. Abrahampijinë pexënato itsanë xaina Agarpijivata. Agarpijiva, Abrahampijinë bedajubicuenia pecomuatsiva amoneya petonacuenebaponaponaenexatsi pijabota. Nexata Agarpijiva jumecovënëtabiaba pijatuxanejivibeje pitorobicueniatsi. Bajaraxuacujinae icatsia Abrahampijinë itsanë xaina Sarapijivata, pepo pijavata jane baja. Bajarapova apo pecomuatsiva.
22 Ela diz que Abraão teve dois filhos: um, de uma escrava, Agar; e outro, de uma mulher livre, Sara.
23 Panacuetonëyo Abrahampijinë xaina Agarpijivata, pecomuatsivata jane baja, xaina pacuenia baxaina pexi pexainaevi. Panacuetonëyo pijinia xaina Sarapijivata, pepo pijavata jane baja, mavecova ata bitso pepua perujuvata, xaina. Bajarapanacuetonëyo xaina petocopiapatsixaetsi pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi Abrahampijinë pexënato pexainaenexa.
23 O filho da escrava foi gerado como todas as crianças são geradas, mas o filho da mulher livre foi gerado por causa da promessa de Deus.
24 Bajarapovabeje pelivaisita Dioso nacayapëtaeyaexana pacuenia Dioso jivi tane anijacueniabeje. Dioso Moiséspijinëta najumecopata Moiséspijinë pijajivi pebarëjumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Bajarapalivaisi Dioso najumecopata Moiséspijinëta Sinaivënë tsutojumata, Arabia nacuata.
24 Isto serve como um símbolo: as duas mulheres representam as duas alianças . Uma aliança é a do monte Sinai e está representada por Agar. Os que são dessa aliança nascem escravos.
25 Itsamonae abaxë mapamatacabi ataje tsiteca jumecovënëtavanapa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapamonae abaxë tsiteca pejumecovënëtavanapaexae Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, Abrahampijinë pecomuatsivami, Agarpijivami, cuenejëpavanapa. Tsipaji pacuenia Agarpijiva daxitamatacabi jumecovënëtabiaba pijatuxaneva pitorobabiabicueniatsi, bajara pijinia pacuenia bajarapamonae jumecovënëtabiaba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicueniatsi.
25 Pois Agar representa o monte Sinai, na Arábia, e Agar é o símbolo da Jerusalém atual, que é escrava com todo o seu povo.
26 Vaxaitsi pijinia Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi, Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, cuenejëpavanapatsi. Nexata itsamatacabi Dioso pijatomarata, pejanaJerusalén tomarata, jinavanapaenatsi. Tsipaji pacuenia Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, itsajivi ata apo pijajivitova pitorobabiabicueniatsi pexanaenexa, bajara pijinia vaxaitsi ata itsitsi. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pitorobicuenia apo jumecovënëtavanapaetsi.
26 Mas a Jerusalém celestial é livre e ela é a nossa mãe.
27 Nexata ayaibitsaëtotsi tsaponae Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsivi. Abrahampijinë pepo pijavami, Sarapijivami, yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
27 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Você, mulher que nunca teve filhos, fique alegre! Você que nunca sentiu dores de parto, grite de alegria! Pois a mulher abandonada terá mais filhos do que a que mora com o marido.”
28 Tajamonae, pacuenia Abrahampijinë pepo pijavata, Sarapijivata, naexana Isaacpijinë pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi, bajara pijinia pacuenia vaxaitsi ata Dioso nacatane. Jesucristojavabelia vajanajamatabëcuenecopatsixae, Dioso nacatane Sarapijiva bepepo pemomoxitsi. Nexata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajanacacapanepaenexa, bajarapacuenia Dioso nacacapanepaena.
28 Meus irmãos, vocês são como Isaque; são filhos de Deus por causa da promessa divina.
29 Bajayata Abrahampijinë pexënato, matapijinë, ponë naexana Agarpijivata, bajaraponë jamatabëitonotabiaba pejuyapijinë, ponë naexana Sarapijivata Dioso pejamatabëcueneta Espirítu Santo peyavenonaexaetsi. Bajara pijinia pacuenia aeconoxae ata, pamonae casaë tsavanapae pejumecovënëtsijava Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, nacajamatabëitonotabiaba Dioso pejamatabëcueneta Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaevi.
29 Naquela época o filho que havia sido gerado como todas as crianças são geradas perseguiu o que havia sido gerado por causa do Espírito de Deus; e a mesma coisa está acontecendo agora.
30 Pijuyapijinë, pejamatabëitonotabiabinë yabara, Dioso pejumaitsijava Abrahampijinëjavabelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Ponë nexënato xainame necomuatsivata, apo rajutsimë tsane nexainaeyajuvënëjava nevënamuto pepitsinexa. Daxita rajutsianame ponë xainame pepo nijavata. Bajaraxuata nijabovecua pitsapaeyaexanaename necomuatsiva, nexënato yajava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota Abrahampijinëjavabelia Dioso pejumaitsijava.
30 Mas o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Mande embora a escrava e o filho dela, pois o filho da escrava não herdará a propriedade do pai, junto com o filho da mulher livre.”
31 Tajamonae, Dioso apo nacatae Abrahampijinë pecomuatsiva bepemomoxitsi. Biji rajane Dioso nacatane Abrahampijinë pepo pijava bepemomoxitsi. Bajaraxuata vaxaitsi baja apo jumecovënëtsitsi Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi.
31 Portanto, meus irmãos, nós não somos filhos de uma escrava, mas de uma mulher livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.