Atos 16

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pablobeje Silasbeje patabeje Derbe tomarata. Patabeje Listra tomarata ata. Listra tomarata caxitajarababeje Dioso pejumecovënëtsinë, Timoteo. Timoteo pena judíova, Dioso pejumecovënëtsiva. Itsiata baitsi jane Timoteo paxapijinë griegonë.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Daxita Dioso pejumecovënëtsivi, Listra tomarapijivi, Iconio tomarapijivi ata, Timoteo yabara jumai tsabiabi:
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Pablo jitsipa Timoteo pebarëponaejava. Nexata Pablo Timoteo pebarëponaevajënae, judíovi pijacuenia perabëcaucutsiaexana. Baitsi boupiperabëcaucutsiaexana. Bajarapacuenia Pablo perabëcaucutsiaexana pebaraanaepanaeyanivatsi pevëna judíovi. Tsipaji itsaxuayo barënajetarucaejitsia, judíovi penaperabëcaucubivi jinavanapa. Nexata judíovi apo jitsipae peyajavajinavanapaejava apo peperabëcaucutsinëtsi. Nexata Pablo Timoteo perabëcaucutsiaexanaenejeva itsa barënajetarucaejitsipa bajarapamonaejava, yapëtaejitsipatsi Timoteo, apo peperabëcaucutsijavatsi. Tsipaji Timoteo paxapijinë griegonë, apo peperabëcaucutsinëtsi.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Pablobana tomaranëjava itsa najetarubena, caetomarapijivi canacujitsia, tsipaebapona Dioso pejumecovënëtsivijavabelia palivaisi toyaquinatsi Jerusalén tomaraverena. Tsipaebanajetarubena caetomarapijivi canacujitsia pejumecovënëtsinexa pacuenia apóstolevi, ancianovi ata, itorobatsi Jerusalén tomaraverena.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Bajaraxuata Dioso pejumecovënëtsivi, caebitsaëto canacujitsia, bitso ajamatabëcuenesaë tsaponae Diosojavabelia. Caematacabi canacujitsia Dioso pitorobilivaisi ayaibitsaëto jumecovënëtapona.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Espíritu Santo apo tocopatsitsi Pablobana petsipaebinexa Dioso pitorobilivaisi Asiavënë nacuata. Bajaraxuata Pablobana najetarubena Frigia nacuajava, Galacia nacuajava ata.
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Pablobana itsa najetarubena Misianacua muxubërëa, jamatabëpata picani Bitinia nacuajava. Itsiata baitsi jane Espíritu Santo apo tocopatsitsi pepatsinexa Bitinia nacuajava.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Nexata Misianacua canacujitsialia rovialia ponalia. Pata Troas tomarabelia.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Nexata Troas tomarata meravi Pablo bemajitsinaebota taenuta Macedonia nacuapijinë. Macedonia nacuapijinë asaëyata jumaitsi Pablojavabelia:
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Pablo bemajitsinaebota petaenutsicujinae Macedonia nacuapijinë, bepijia paxaniavaetajë patajajavaxi patanicabinexalia Macedonia nacuayabelia. Nexata panajumaitsinë:
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Troas tomarata panaropobajë. Panaponajë barcota. Rovialia panayanicabaliajë patapatsinexa Samotraciatunaeto nacuayabelia. Troas tomarata patanaropobicujinae, meravia pitsijavata, panapatajë Neápolis tomarabelia.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Bajaraxuacujinae matatsënëa paponajë Filipos tomarabelia. Filipostomara Macedonia nacuata eca. Filipostomara daxita tomaranëvecua ayaitomaraxaneto. Filipos tomarata najinavanapa ayaibitsaëtoxaneto Roma tomaraverena pepatsivi. Bajarapatomarata panajinavanapajë caematacabimaxëto.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Nexata abaxë itsa panajinavanapajë Filipos tomarata, judíovi penacueraevetsimatacabita papitsapajë tomarapënëyabelia. Paponajë mene itapayavelia patajaitsinexa itsajota nacaetuatabiaba judíovi pevajëcabiabinexa Diosojavabelia. Nexata mene itapaya itsa pajaitanajetarubenajë, petiriavi penacaetuatenaevi mene itapata, patayejebajë. Nexata pajamatabëjumaitsinë:
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Bajarapapetiriaviyajuvënëva pevënë Lidia. Bajarapova Tiatira tomarapijiva, penamatamotsipapaëbërë, perajejaipapaëbërë, pecanajetabiabiva. Dioso bitso pejumecovënëtsiva. Bajarapova panenamuxunaeveta xaniavaetsia. Dioso jamatabëcueneyavenonatsi. Nexata bajarapova jumecovënëta Pablo petsipaebilivaisi.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Bajaraxuacujinae bajarapova, pijabopijivi yajava, itsa bautisabatsi baja, bajarapova panejumaitsi:
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Paponabiabajë mene itapayabelia Dioso pitorobilivaisi patatsipaebabiabinexa itsajota judíovi nacaetuanabiaba. Belia itsanamutota panemataenena petiriva, dovathi peyajavaponaponaeva. Bajarapadovathi pejamatabëcueneta tajëvelia petiriva yapëtaeyabiaba itsacuenejavaxi yabara. Bajarapova pijamonae pecanajetsivatsi pijatuxanevi amoneya petonacuenebabiabinexa. Nexata bajarapova pijumata pijatuxanevi ayaijava palata pitabiaba. Tsipaji itsajivi itsa yanijoba bajarapovajavabelia itsacuenejavayo yabara, bajarapova tajëvelia xaniavaetsia tsipaebabiaba. Nexata pacuenia bajarapova tajëvelia jumai tsabiabi itsajivijavabelia, xaniajai tsabiabi. Nexata papalata matamotabiabatsi petsipaebabiabijamatabëcuene, pijatuxanevi pitabiaba.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Bajarapova nexata panepënanajetarucabiaba. Bajarapova pinijijumeta jumai tsanajetarucabiabi paxanë yabara:
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Bajarapacuenia najuamatacabianë jumai tsanajetarucabiabi itsa panepënanajetarucabiaba. Nexata bitso Pablo pejamatabëitonotabiabixaetsi, belia napënëyorotaxuaba bajarapovajavabelia. Jumaitsi:
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Nexata bajarapova pijatuxanevi yapëtane baja pecopiarucaejava bajarapova pijumata palata penotabiabijava. Nexata bajarapova pijatuxanevi vaetabatsibeje Pablobeje Silasbeje. Robobocaponaliatsibeje tomara tuatuajëabelia. Caponatsibeje tomara pevetsivijavabelia.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Jivi penaneconitsiaexanabiabivi, juezmonae, pitabarata nutatsibeje. Pamonae Pablobeje Silasbeje vaetabatsibeje, najumetsënëtsiaya jumaitsi juezmonaejavabelia Pablobeje Silasbeje yabara:
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Tsipaebaponabeje vajanacuapijivi pejumecovënëtsinexa palivaisi vaxaitsi Romano nacuapijivitsi apo nacatocopatsi vajajumecovënëtsinexa, jai najumetsënëtsiaya bajarapamonae Pablobeje Silasbeje yabara.
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto baraanaepanatsibeje Pablobeje Silasbeje. Nexata juezmonae itoroba vajabitsaë Pablobeje Silasbeje penaxatatsijavabeje pevejumajonotsinexatsibeje. Bajaraxuacujinae itoroba ayaicuenia pejumaconibabenexatsibeje naebota.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Ayaicuenia pejumaconibabecujinaetsibeje, juezmonae icatsia itoroba vajabitsaë Pablobeje Silasbeje penaneconitsivi pejebabiabibota peetsinexatsibeje. Bajaraxuacujinae icatsia juezmonae itoroba penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë Pablobeje Silasbeje xaniavaetsia pevetsinexatsibeje penaneconitsivi pejebabiabibo ënëtuatuajëta.
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë juezmonae pitorobixaetsi xaniavaetsia pevetsinexa, nexata penaneconitsivi pejebabiabibo pënëyatuucubijavanë, pecopiarucaejavatareca, Pablobeje Silasbeje etatsibeje. Peponaponaeyanivabeje penaitabarataeyaexanaetablapabeje tusatualia sixataliatsibeje. Bajaraxuacujinae xaniavaetsia yasicatarërëtatsibeje cepovënëjavata.|src="cn01988b.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Hch 16.24"
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Nexata meravituatuajëta Pablobeje Silasbeje vajëtabeje Diosojavabelia. Diosojumevajianë naxëanecabeje Diosojavabelia. Itsamonae pijinia penaneconitenaevi bajarapabota, jumetanetsibeje penaxëanecaejavabeje.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Nexata jemata bajarapaepatota ira najëabapeneta pinijicuenia. Penaneconitsivi pejebabiabibo, daxitabo, nanequebeca. Caecuenia daxita baupanë nabaupana pijacuata. Daxita penaneconitsivi pacadenamaëtonëta cobecëbejebatsi, vecobeothopatsi.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë naëcotapuna pemajitecaenëmi. Nexata itsa tane daxita baupanë penabaupanaejava, navemarajonotaxuabina pijaespada penabeyaxuabinexa picani. Tsipaji jamatabëjumaitsi:
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Nexata bajarajota itacarajeta Pablo pinijijumeta jumai tsaxuabi:
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Nexata penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë itoroba pijajivitonë petocarenanexatsi pitayotabiabijava. Nexata bepijia tocarenatsi. Penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë bitso neconecojai pecajunavi. Nexata bajaraponë pematabacabëta nucajunua Pablobeje Silasbeje pitabarata.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Bajaraxuacujinae penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë barëpitsapaliatsibeje Pablobeje Silasbeje. Penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë jumaitsi:
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Nexata Pablobeje Silasbeje jumaitsibeje:
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Nexata Pablobeje Silasbeje tsipaebabeje Dioso pitorobilivaisi bajaraponëjavabelia, daxita pijabota pejinavanapaevijavabelia ata.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë bajarapaepatota, meravi, Pablobeje Silasbeje jumavajënëquiatatsibeje. Nexata bajaraponë, pijabopijivi yajava, bautisababeje Pablobeje Silasbeje.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Bajaraxuacujinae penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë pijaboyabelia Pablobeje Silasbeje barëliatsibeje. Nexata pexaejava rajutatsibeje. Bajaraponë, pijabopijivi yajava, pinijicuenia jamatabëcuenebarëya Dioso pejumecovënëtsixae.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Nexata pepo bajayacunua juezmonae itorobalia vajabitsaë penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinëjavabelia pejumaitsinexa: “Capitsapaename pina baja Pablobeje Silasbeje,” pejainexa.
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Nexata penaneconitsivi pejebabiabibo pevetsinë jumaitsi Pablojavabelia:
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Itsiata baitsi jane Pablo jumaitsi juezmonae pitorobivajabitsaëvijavabelia:
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Nexata vajabitsaë tsipaeba juezmonaejavabelia pacuenia Pablo jumaitsi. Nexata juezmonae itsa jumetane Pablobeje Silasbeje Romano nacuapijinëbejecuene, bitso jamatabëcuenenajunaviaca.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Nexata juezmonae parena. Jumaitsi Pablobeje Silasbejejavabelia:
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Pablobeje Silasbeje pecapitsapaecujinaetsibeje, ponabeje baja Lidia pijaboyabelia. Nexata Lidia pijabota itsa tanebeje Dioso pejumecovënëtsivi, muxujiobabeje bajarapamonae piajamatabëcuenesaënexa Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae ponabeje baja bajarapatomaravecua.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.