Atos 13

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Antioquía tomarata Dioso pejumecovënëtsivijavata, jinavanapa mapamatabëxëyoje. Itsanë Bernabé. Itsanë Simón, ponë vënërubatsi itsavënë, Negro. Itsanë Lucio. Bajaraponë Cirene tomarapijinë. Itsanë Saulo. Itsanë Manaén. Bajarapamonae cajena profetavi, Dioso pejumecovënëtsivijavabelia livaisi petsipaebabiabivinua. Herodes Galileanacua pevetsinë. Herodesbeje Manaénbeje penajuavitsabinëbeje.
1 Na igreja de Antioquia havia os seguintes profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado “o Negro”; Lúcio, de Cirene; Manaém, que havia sido criado junto com o governador Herodes ; e Saulo.
2 Itsamatacabi daxita bajarapaprofetavi, Dioso pejumecovënëtsivi yajava, culto pexanaevajënaeya, pexaejava apo xae japasa Diosojavabelia pevajëcaenexa. Nexata bajarajota Espíritu Santo jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia:
2 Certa vez, quando eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem para mim Barnabé e Saulo a fim de fazerem o trabalho para o qual eu os tenho chamado.
3 Nexata jane baja daxita bajarapamonae japasa vajëca Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae Bernabébeje Saulobeje bajarapamonae tsimatanacobebuatatsibeje. Tovajëtatsibeje Diosojavabelia. Nexata jane baja copatatsibeje peponaenexabeje jivi daxitanacuanëjava petsipaebaponaenexabeje Dioso pitorobilivaisi.
3 Então eles jejuaram, e oraram, e puseram as mãos sobre Barnabé e Saulo. E os enviaram na sua missão.
4 Bernabébeje Saulobeje Espíritu Santo pejamatabëcueneta itorobatsibeje. Nexata baja ponabeje Seleucia tomarabelia. Nexata Seleucia tomarata naropotabeje. Naponabeje velapanata peponaebarcota. Nanicababeje Chipre tunaetoxanetojavabelia.|src="Pauls 1st journey.JPG" size="span" copy="© 2011, SIL" ref="Hch 13.4–14.26"
4 Barnabé e Saulo, tendo sido enviados pelo Espírito Santo, foram até a cidade de Selêucia e dali embarcaram para a ilha de Chipre.
5 Nexata napaliabeje Salamina tomarata. Bajarapatomarata tsipaebaponabeje Dioso pitorobilivaisi judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Juan napona Bernabébeje Saulobeje pepëta peyavenonabiabinexa.
5 Quando chegaram à cidade de Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas . E eles tinham João Marcos para ajudá-los no trabalho missionário.
6 Nexata bajarapamonae Chipre tunaetoxaneto matatuverelia. Nexata pata Pafos tomarata. Bajarapatomarata bajarapamonae caxitajaraba judíonë, Barjesúsvënënë. Bajaraponë jivi pejorobinë. Bajaraponë jivi yamaxëitojorobiaya jumai tsabiabi: “Xanë raja tsipaebabiabajë Dioso taneitorobicuenia,” jai tsabiabi.
6 Eles atravessaram toda a ilha, chegando até a cidade de Pafos. Ali encontraram um judeu que era mágico e falso
7 Nexata Barjesúsbeje najuaponaponabiababeje Sergio Paulobeje. Sergio Paulo Chipre tunaetoxaneto pevetsinë. Sergio Paulo cajena bitso bepijia peyapëtaenë palivaisi tsipaebatsi. Nexata Sergio Paulo pijajivi itoroba petojunatsinexatsi Bernabébeje Saulobeje. Tsipaji Sergio Paulo bitso jamatabëjumetane Dioso pitorobilivaisi.
7 Ele era amigo de Sérgio Paulo, o governador da ilha, que era um homem muito inteligente. O Governador mandou chamar Barnabé e Saulo, pois queria ouvir a palavra de Deus.
8 Itsiata baitsi jane Barjesús, jivi pejorobinë, ponë vënërubatsi itsavënë, Elimas, najamatabëcuene epatajërërëcaeyaexana Sergio Paulo Bernabébeje Saulobeje petsipaebaponaelivaisibeje yabara. Bajarapacuenia Barjesús najamatabëcuene epatajërërëcaeyaexana Sergio Paulo pejumecovënëtsiyaniva Dioso pitorobilivaisi.
8 Mas o mágico Elimas (este é o nome dele em grego ) era contra os apóstolos . Ele não queria que o Governador aceitasse a fé cristã.
9 Nexata Saulo, ponë vënërubatsi itsavënë, Pablo, tsijamatabëvënëcatsi Espíritu Santo. Nexata Pablo naëcota asaëyata Barjesúsjavabelia.
9 Então Saulo, também conhecido como Paulo , cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para Elimas
10 Pablo jumaitsi Barjesúsjavabelia:
10 e disse: — Filho do Diabo! Inimigo de tudo o que é bom! Homem mau e mentiroso! Por que é que você não para de torcer o verdadeiro ensinamento do Senhor?
11 Dioso raja aeconoxae cananeconitsiaexanaena. Nexata apo natsivajënaetaemë tsane. Matapania anijajuametonë panepaena, icatsia natsivajënaetaename, jai Pablo Barjesúsjavabelia.
11 Agora escute! O Senhor vai castigá-lo. Você ficará cego e não verá a luz do sol por algum tempo. No mesmo instante Elimas sentiu uma nuvem escura cobrir os seus olhos e ele começou a se virar para todos os lados, procurando alguém que o guiasse pela mão.
12 Sergio Paulo itsa tane bajarapacuene, nexata jumecovënëta Jesús pelivaisi. Sergio Paulo bitso jamatabëcuenenajunaviaca itsa jumetane Jesús pelivaisi Bernabébeje Pablobeje petsipaebijavatabeje.
12 Quando o Governador viu isso, creu e ficou muito admirado com os ensinamentos a respeito do Senhor Jesus.
13 Pablobana Chipre tunaetota Jesús pelivaisi petsipaebavanapaecujinae, Pafos tomarata nanaropoba velapanata peponaebarcoxanetota. Nicaba Panfilia nacuayabelia. Nexata Panfilia nacuatalia pata Perge tomarata. Juan baja Perge tomarata itsajamatabëcuene najamatabëxaina. Nexata baja naviateca Jerusalén tomarabelia.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram da cidade de Pafos até Perge, uma cidade da província da Panfília. Porém João Marcos os deixou e voltou para Jerusalém.
14 Nexata Pablobeje Bernabébeje icatsia nanaropotabeje Perge tomarata. Nexata icatsia patabeje Antioquía tomarabelia, Pisidia nacuata peecaetomarabelia. Judíovi penacueraevetsimatacabita Pablobeje Bernabébeje najunuabeje judíovi penacaetuatabiabibota. Bajarajota naecabeje.
14 Eles continuaram a viagem, indo de Perge até a cidade de Antioquia, no distrito da Pisídia. No sábado entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Nexata daxita bajarapabota pejonevi, namuxunaeveta Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Namuxunaevetanua Diosojumepaebivimi profetavi bajayata peyaquinaelivaisi ata. Bajaraxuacujinae judíovi penacaetuatabiabibo pevetsivi, pijajivitonë itoroba. Nexata bajaraponë jumaitsi Pablobeje Bernabébejejavabelia:
15 Depois da leitura da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , os chefes da sinagoga mandaram dizer a eles: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra para animar o povo, podem falar agora.
16 Nexata jane baja Pablo nonotapuna. Nacobeyota jivi pemoyanexa. Pablo nexata jumaitsi:
16 Então Paulo se levantou, fez um sinal com a mão, pedindo silêncio, e começou a dizer: — Homens de Israel e todos vocês não judeus que
17 PaDioso aeconoxae judíovitsi vajaDioso, bajarapaDioso bajayata baja cajena itapetatsi vajasalinaivimi pijajivinexa. Nexata Dioso pejamatabëcueneta vajasalinaivimi pexi ayaibitsaëtoxaneto xainapona. Nexata vajasalinaivimi ayaibitsaëtoxaneto tsaponae pamatacabi jinavanapa Egipto nacuata. Nexata Dioso pesaëta vajasalinaivimi matacaponatsi Egipto nacuaverena.
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos antepassados quando moravam na terra do Egito e fez deles um grande povo. Ele os tirou de lá com grande poder
18 Vajasalinaivimi Dioso pejitsipaecuenia apo exanabiabi ata, itsiata Dioso cuarenta pavaibeje xaniavaetsia evetatsi petusato nacuata.
18 e, no deserto, aguentou aquela gente durante quarenta anos.
19 Dioso cajena verebiaba siete panacuabejepijivi, Canaánvënë nacuata pejinavanapaevimi. Nexata baja Dioso vajasalinaivimi totsatatsi bajarapanacuanëjava juya pejinavanapaenexa.
19 Ele destruiu sete povos na terra de Canaã, e o povo de Israel se tornou dono das terras deles.
20 Bajaraxuacujinae Dioso itoroba vajasalinaiviyajuvënënëvi juezmonae penaexanaponaenexa, vajasalinaivimi pevetsivinexatsi. Juezmonae nexata penaexanaponaevi, vajasalinaivimi evetavanapatsi cuatrocientos cincuenta pavaibeje. Matapania profeta Samuelpijinë evetatsi vajasalinaivimi, copata baja juezmonae pevetsijavatsi. Tsipaji baja profeta Samuelpijinë pecotocaevijueznë.
20 Tudo isso levou uns quatrocentos e cinquenta anos. — Depois disso Deus lhes deu juízes, até o tempo de Samuel.
21 Nexata vajasalinaivimi jumaitsi profeta Samuelpijinëjavabelia: “Pajitsipajë nitorobijava vajayajuvënënë penaexanaenexa vajanacayanacuaevetsinënexa,” jai. Nexata profeta Samuelpijinë Dioso pejamatabëcueneta itoroba Saúlpijinë vajasalinaivimi cuarenta pavaibeje peyanacuaevetaponaponaenexatsi. Bajaraponëmi Saúlpijinë, Cispijinë pexënato, vajasalinainëmi Benjamínpijinë pemomoxiyajunënënë.
21 Quando o povo pediu um rei, ele lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, para ser rei deles durante quarenta anos.
22 Bajaraxuacujinae Saúlpijinë Dioso copatsiaexanatsi pecopatsinexa baja vajasalinaivimi peyanacuaevetsijavatsi. Nexata juya Dioso itoroba Davidpijinë vajasalinaivimi peyanacuaevetsinexatsi. Dioso jumaitsi Davidpijinë yabara mapacueniaje: “Isaí pexënato, David, jamatabëcueneyapëtaniji. Bajarapitsinë jitsipajë. Bajaraponë David daxita pacuenia jitsipajë, netoexanaena,” jai Dioso Davidpijinë yabara.
22 Depois que tirou Saul, Deus pôs Davi como rei e disse isto a respeito dele: “Encontrei em Davi, filho de Jessé, o tipo de pessoa que eu quero e que vai fazer tudo o que eu desejo.”
23 Davidpijinë raja pemomoyota naexana Jesús. Dioso cajena itorobica Jesús Israel nacuapijivitsi vajanacacapanepaenexa pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia.
23 Um dos descendentes de Davi foi Jesus, a quem Deus pôs como Salvador de Israel, como havia prometido.
24 Jesús petaxuxuabivajënaeya jivi livaisi petsipaebaponaejava, copiaya Juanpijinë jivibautisabinëmi tsipaebanajetaruca daxita Israel nacuapijivijava. Jumai tsanajetarucae Juanpijinë: “Pacopabare baja daxita pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae pacabautisabianatsi,” jai tsanajetarucae Juanpijinë.
24 Antes da vinda de Jesus, João Batista anunciou a sua mensagem a todo o povo de Israel, dizendo que eles deviam se arrepender e ser batizados.
25 Juanpijinë abaxë itsa apo beyaxuabitsi, jumai tsaponae jivijavabelia: “Ponë pacopiaevetavanapame, xanë raja apo bajaraponënë. Xanëcujinae rajane bajaraponë najetarucaena. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata bajaraponë bepijajivitonënëcuenia ata tataxujonotsinexa pijazapato, vecuaauranë,” jai tsaponae Juanpijinë Jesús yabara, jai Pablo judíovijavabelia judíovi penacaetuatabiabibota.
25 Mas, quando João estava terminando a sua missão, disse ao povo: “Quem é que vocês pensam que eu sou? Eu não sou aquele que vocês estão esperando. Mas escutem! Ele vem depois de mim, porém eu não mereço a honra de tirar as sandálias dos pés dele.”
26 Icatsia Pablo jumaitsi judíovijavabelia judíovi penacaetuatabiabibota:
26 Paulo continuou: — Meus irmãos, descendentes de Abraão, e também vocês não judeus que temem a Deus, escutem! Essa mensagem de salvação foi mandada para todos nós.
27 Itsiata Jerusalén tomarapijivi apo yapëtae Jesús pecapanepaejavanexatsi. Jerusaléntomara pevetsivi ata apo yapëtae Jesús pecapanepaejavanexatsi. Bajarapamonae apo jumeyapëtaenua pacuenia jumaitsi Jesús yabara bajayata profetavi peyaquinaebaxutota. Penacueraevetsimatacabianë canacujitsia lebabiabi ata bajarapabaxuto judíovi penacaetuatabiabibota, itsiata bajarapamonae apo jumeyapëtae. Bajarapamonae itsa neconita Jesús pebeyaxuabinexatsi, nexata judíovi exana pacuenia baja cajena Diosojumepaebivi profetavi tajëvelia vajunupaeba Jesús pexanaejavanexatsi.
27 De fato, os moradores de Jerusalém e os seus líderes não entenderam que Jesus é o Salvador. E também não compreenderam as palavras dos livros dos Profetas, que são lidos todos os sábados. Mesmo assim, ao condenarem Jesus, eles estavam cumprindo essas profecias .
28 Judíovi apo caxitajarabi ata Jesús itsacueneneconi pexainaejava, itsiata bajarapamonae vajëta nacuaevetsinë Pilatojavabelia Jesús pebeyaxuabinexatsi.
28 E, embora não encontrassem nenhuma razão para condená-lo à morte, pediram a Pilatos que mandasse matá-lo.
29 Nexata jane baja Jesús itsa beyaxuabatsi, copiapata jane baja daxita pacuenia Jesús yabara tajëvelia jumaitsi Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajaraxuacujinae Jesús petëpaenë pitsicatsi cruzajavavetsica. Bajaraxuacujinae mëthëtatsi.
29 Depois de fazerem tudo o que as Escrituras Sagradas falam a respeito dele, eles o tiraram da cruz e o puseram num túmulo.
30 Itsiata baitsi jane Dioso icatsia asaëyaexanatsi Jesús petëpaecujinae.
30 Mas Deus o ressuscitou,
31 Jesús petëpaecujinae Dioso icatsia itsa asaëyaexanatsi, bajayajebi anijatonë tsitanaitajëtabiaba pijajivijavabelia, pamonae yanatatsi pamatacabi Jesús pona Galilea nacuajavaverena Jerusalén tomaraberena. Bajarapamonae nexata maparucaeje tsipaebapona jivijavabelia Jesús pelivaisi, jai Pablo bajarapamonaejavabelia judíovi penacaetuatabiabibota.
31 e durante muitos dias ele apareceu às pessoas que o tinham acompanhado da Galileia até Jerusalém. Agora essas pessoas são testemunhas que falam a respeito de Jesus ao povo de Israel.
32 Icatsia Pablo jumaitsi bajarapamonaejavabelia judíovi penacaetuatabiabibota:
32 — E nós estamos aqui para trazer o evangelho a vocês.
33 Vaxaitsi rabaja cajena bajarapamonaemi pemomoxitsi. Nexata pacuenia Dioso tajëvelia najumecapanepaeya jumaitsi vajasalinaivimijavabelia, nacatocopiapata jane baja. Tsipaji baja Jesús Dioso icatsia asaëyaexanatsi petëpaecujinae pacuenia baja cajena jumaitsi Salmosbaxutota. Dioso pejumaitsijava Jesúsjavabelia, Salmosbaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Ajena raja, pamatacabi, canutatsi daxitajivi pitabarata pecayapëtaenexa xanë taxënatocuenemë,” jai cajena Salmosbaxutota Dioso pejumaitsijava Jesúsjavabelia.
33 Deus fez agora para nós o que havia prometido aos nossos antepassados: ele ressuscitou Jesus, como está escrito no Salmo número dois: “Você é o meu Filho; hoje eu me tornei o seu Pai.”
34 Dioso baja asaëyaexanatsi Jesús petëpaejavavecua. Jesús baja nexata icatsia apo tëpae tsane itsamatacabijavabelia ata. Bajarapacuene yabara baja cajena vaxaitsi yapëtanetsi. Tsipaji Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Caexanaenatsi pacuenia baja cajena najumecapanepaeya jumaitsinë Davidpijinëjavabelia,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata Dioso pejumaitsijava Jesúsjavabelia.
34 — E foi isto o que Deus disse a respeito da ressurreição de Jesus, afirmando que ele nunca seria destruído pela morte: “Eu vou dar a vocês as bênçãos sagradas e certas que prometi a Davi.”
35 Bajaraxua yabara Jesús pejumaitsijava Diosojavabelia Salmosbaxutota icatsia jumaitsi mapacueniaje: “Nexënatonë apo necopatsimë tsane taperabëtsabanaejavabelia,” jai Salmosbaxutota.
35 E em outra parte das Escrituras lemos também: “Tu não deixarás que o teu dedicado servo apodreça na sepultura.”
36 Davidpijinë abaxë itsa asaë tsaponaponae, jumecovënëtsiaponapona pacuenia Dioso itorobatsi. Bajaraxuacujinae Davidpijinë tëpa baja. Nexata Davidpijinë mëthëtatsi pamojivimi pemëthëanë muxuneneta. Nexata Davidpijinë mëthëabelia perabëtsabana baja.
36 E Paulo disse ainda: — Na verdade, Davi, no seu tempo, cumpriu os planos de Deus. Depois morreu, foi sepultado ao lado dos seus antepassados e apodreceu na sepultura.
37 Itsiata baitsi jane Jesús, ponë Dioso icatsia asaëyaexanatsi, petëpaecujinae bajaraponë apo perabëtsabanae cajena mëthëabelia.
37 Mas isso não aconteceu com aquele que Deus ressuscitou. Meus irmãos, todos vocês precisam saber com certeza que é por meio de Jesus que a mensagem do perdão de pecados é anunciada a vocês. Precisam saber também que quem crê é libertado de todos os pecados dos quais a Lei de Moisés não pode livrar.
38 Tajamonae, bepayapëtaneme ponë yabara pacatsipaebatsi. Jesús raja pejamatabëcueneta Dioso baja pacavecuaajibiaexana pibisiacuene paneexanaeneconimi.
38 — ausente —
39 Pajivi Jesús jumecovënëtsiana, bajarapajivi daxita pibisiacuene pexanaeneconi Dioso vecuaajibiaexanaenatsi Jesús pejamatabëcueneta. Pajivi apo jumecovënëtsicapanepae ata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi, jamatabëjumaitsi: “Xanë baja jumecovënëtajë Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Nexata pibisiacuene taexanaeneconi Dioso nevecuaajibiaexanaena,” jamatabëjai, itsiata bajarapajivi pibisiacuene pexanaeneconi Dioso apo vecuaajibiaexanaetsi tsane. Tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itsajivi ata apo jumecovënëtsicapanepae.
39 — ausente —
40 Xania baja tsane. Xaniavaetsia pajinavanapaename papecatocopiapatsiyaniva pacuenia Diosojumepaebivi profetavi peyaquinaebaxutota tajëvelia jumaitsi. Tsipaji raja profetavi peyaquinaebaxutota, tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
40 Portanto, tenham cuidado para que não aconteça o que os profetas disseram:
41 Panecapocaponaevi, ¡xania baja pataename! Panajunaviacaename raja. Tsipaji raja panevecuanaxuabianame. Panejinavanapaeepatota xanë, Diosonë, exanaenajë ayaicuene taexanaejavanë. Nexata taexanaejavanë pelivaisi, itsamonae xaniavaetsia pacatsipaebi ata tsane, itsiata apo pajumecovënëtsimë tsane,
41 “Prestem atenção, vocês que zombam de Deus! Fiquem espantados e morram. Pois o que vou fazer agora é uma coisa em que vocês não acreditariam, mesmo que alguém explicasse.”
42 Pablobeje baja Bernabébeje pitsapaejitsiabeje judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata bajarajota pamonae apo judíovi, junatatsibeje icatsia itsamatacabi judíovi penacueraevetsimatacabita petsipaebinexabeje bajarapalivaisi.
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo da reunião, as pessoas pediram com insistência que eles voltassem no sábado seguinte a fim de falarem sobre o mesmo assunto.
43 Penacaetuatsivi baja naviaba judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata Pablobeje Bernabébeje judíovi penacaetuatabiabibovecua itsa pitsapabeje, jivi ayaibitsaëto pënaponatsibeje. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae judíovi, itsamonae apo judíovi. Pamonae apo judíovi, bajarapamonae catsiteca judíovicuenia Dioso pejumecovënëtsijava. Nexata Pablobeje Bernabébeje muxujiobabeje bajarapamonae pevajënaeyabelia ajamatabëcuenesaëya pejumecovënëtavanapaenexa Dioso pitaxutotsoniataejavatsi.
43 Depois da reunião, muitos judeus e outras pessoas convertidas ao Judaísmo acompanharam Paulo e Barnabé, que falavam com eles e animavam todos para que continuassem firmes na graça de Deus.
44 Bajara jane xuacujinae icatsia judíovi penacueraevetsimatacabita, bajarapatomarapijivi muxunanacaetuatatsibeje ayaibitsaëtoxanetonë Dioso pitorobilivaisi penamuxunaevetsinexatsibeje.
44 No sábado seguinte quase todos os moradores da cidade foram ouvir a palavra do Senhor.
45 Nexata judíovi itsa tane bajarapajivibitsaëtoxanetonë Pablobeje Bernabébeje pemuxunanacaetuatsijavatsibeje, judíovi bitso cuenecaëbatsi. Nexata judíovi jumaitsi jivijavabelia pejumecovënëtsiyaniva bajarapalivaisi:
45 Quando os judeus viram aquela multidão, ficaram com muita inveja. Então começaram a dizer o contrário do que Paulo dizia e o insultaram.
46 Itsiata Pablobeje Bernabébeje ajumejunavijibia tsipaebaponabeje Dioso pitorobilivaisi. Jumaitsibeje tsaponae mapacueniaje:
46 Porém Paulo e Barnabé falaram com mais coragem ainda. Eles disseram: — Era necessário que a palavra de Deus fosse anunciada primeiro a vocês que são judeus. Mas, como vocês não querem aceitá-la e acham que não merecem receber a vida eterna, então agora nós vamos anunciar a palavra aos não judeus.
47 Bajarapacuenia pacavecuaponatsibeje tsipaji baja pepo petuxanenë bajarapacuenia paneitorobabeje. Dioso cajena pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
47 Pois esta é a ordem que o Senhor Deus deu a nós, o seu povo: “Eu coloquei você como luz para os outros povos, a fim de que você leve a salvação ao mundo inteiro.”
48 Apo judíovi itsa jumetane bajarapacuenia Pablo pejumaitsijava, nexata apo judíovi jamatabëcuenebarëya. Nexata apo judíovi jumaitsi:
48 Quando os não judeus ouviram isso, ficaram muito alegres e começaram a dizer que a palavra do Senhor era boa. E creram todos os que tinham sido escolhidos para ter a vida eterna.
49 Nexata jane baja daxita bajarapanacuata pejinavanapaevi jumetane Dioso pitorobilivaisi.
49 A palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Itsiata baitsi jane pajudíovi Pablobeje Bernabébeje cueneitoyatsibeje, muxubijiapenetsiaya barëcuaicuaijai tomaraevetsivijavabelia, petuxanevi pijavajivijavabelia ata. Nexata bajarapamonae anaepana Pablobeje Bernabébejejavabelia. Nexata baja Pablobeje Bernabébeje capitsapatsibeje bajarapanacuavecua.
50 Mas os judeus atiçaram as mulheres não judias da alta sociedade convertidas ao Judaísmo e também os homens mais importantes da cidade. E começaram a perseguir Paulo e Barnabé e os expulsaram daquela região.
51 Nexata Pablobeje Bernabébeje bajarapatomarata nataxuatsapërëvarëbabeje. Bajarapacuenia nataxuatsapërëvarëbabeje bajarapatomarapijivi peyapëtaenexa penaneconitsijava Diosojavabelia, apo pejumecovënëtsixae Dioso pitorobilivaisi. Bajaraxuacujinae Pablobeje Bernabébeje Iconio tomarabelia baja ponabeje.
51 Então os apóstolos sacudiram a poeira das suas sandálias, em sinal de protesto contra eles, e foram para a cidade de Icônio.
52 Itsiata daxita pamonae Dioso pejumecovënëtsivi, Antioquía tomarata pejinavanapaevi, jamatabëcuenebarëya. Espíritu Santonua jamatabëcuenevënëcavanapa. Nexata exanabiaba pacuenia Espíritu Santo itorobatsi.
52 E os cristãos de Antioquia continuaram muito alegres e cheios do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.