1 Coríntios 9

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Xanë apo xae atanë jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiviyajuvënëjava, itsiata Dioso netocopata daxitacuene taexanaenexa Jesucristojavabelia tanajamatabëcuenecopatsixae. Payapëtanemenua vajatuxanenë Jesucristo taneitapetsijava apóstolenënexanë. Taitaxutota baja cajena taniji vajatuxanenë Jesús. Paxamë ata patacatsipaebixae Jesucristo pelivaisi, nexata baja panajamatabëcuenecopatame Jesucristojavabelia. Tsipaji asaëyata tonacuenebaponaponajë vajatuxanenë.
1 Acaso não sou livre como qualquer outro? Não sou apóstolo? Não vi Jesus, nosso Senhor, com meus próprios olhos? Não são vocês resultado de meu trabalho no Senhor?
2 Itsamonae apo beapóstolenënë netae ata, itsiata paxamë apóstolenëcuenenë paneyapëtaneme. Patacatsipaebixae pexanialivaisi, paxamë baja vajatuxanenë pajumecovënëtame. Bajaraxuata picani daxitajivi xaniavaetsia beneyapëtane apóstolenëcuenenë.
2 Mesmo que outros pensem que não sou apóstolo, certamente o sou para vocês. Vocês mesmos são prova de que sou apóstolo do Senhor.
3 Itsajota pexanialivaisi jivi tsipaebaponaponajë, Dioso picani netocopata tanerajutsinexa tanamatavenonaejavaxi. Itsamonae paxamëyajuvënëvi nejumeaebabiaba livaisi tatsipaebabiabijava mapacueniaje.
3 Esta é minha resposta aos que questionam minha autoridade.
4 Paapóstolevinë itsa panacuenebajë Dioso pijacuene, panetocopata itsajota pexanialivaisi patsipaebavanapajë patanerajutsinexa pataxaejava, pataapaejava ata.
4 Acaso não temos o direito de receber comida e bebida por nosso trabalho?
5 Itsa tanacojiobinë tsipae, xanë ata pijinia Dioso netocopatsipa tabarëponaenexa tajava, Dioso pejumecovënëtsiva. Bajarapacuenia netocopatsipa tsipaji bajarapacuenia exanavanapa itsamonae apóstolevi. Vajatuxanenë pejuyapijivi ata, apóstolenë Pedro ata, pijava barëponabiaba.
5 Não temos o direito de levar conosco uma esposa crente, como fazem os outros apóstolos, e como fazem os irmãos do Senhor e Pedro?
6 Itsamonae itsa pacatsipaeba Cristo pelivaisi, pajamatabëcueneyavenonabiabame penamatavenonaejava yabara. Itsiata baitsi jane paxanëbeje Bernabébeje panacuenebabiabajëbeje patajacuatabeje patanaevetsinexabeje. Bajarapacuenia picani apo benacuenebinëbeje patajacuatabeje patanaevetsinexabeje. Nexata picani paxamë, paxanëbeje ata, bepanerajutame patanamatavenonaejavaxibeje. Tsipaji paxanëbeje Cristo pelivaisi patacatsipaebabiabixaebeje, Dioso picani panetocopatabeje patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxibeje.
6 Ou será que só Barnabé e eu precisamos trabalhar para nos sustentarmos?
7 Payapëtaneme baja cajena mapacueneje. Itsanë itsa tonacueneba pijatuxanenë, barajutatsi pexaejava. Pamonae ata pijinia vajabitsaë naexanavanapa, itsa rajutaponatsi pexaejava, apo matamotaponae pexaejavamatamo pijapalatata. Jume cajena. Tocomuatabiabatsi ponë itorobatsi. Pamonae pijinia xaina uvabacabo, itsajivi ata apo janiitavetsitsi pexaeyaniva penotsicuaiyajuvënëjava. Pamonae pijinia itsanë pijaoveja toeveta, itsajivi ata apo janiitavetsitsi pemiyujucaebarëmeneyajuvënëjava piapaeyaniva. Jume cajena.
7 Que soldado precisa pagar pelas próprias despesas? Que agricultor planta uma videira e não tem direito de comer de seus frutos? Que pastor cuida de um rebanho e não tem permissão de tomar de seu leite?
8 “Maraeta pacuenia Pablo nacajumaitsije saya jivi petsitaxanepanaecueniatsi vajaexanavanapaenexa,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji rabaja Dioso pejumelivaisibaxutota ata bajarapacuenia jumaitsi.
8 Será que expresso apenas uma opinião humana ou a lei diz o mesmo?
9 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia bueyu copatatsi pexaejava pexaenexa penacuenebijavata ata. Jumaitsi mapacueniaje: “Pabueyu canacuenebame trigoxu pecatotanabataxuabinexa, pëtsa pumuxatatame nepumuxatatabiabijavata. Pëtsa pumuxatatame trigoxu pexaenexa pecatotanabataxuabijavata,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, ëbueyu yabara apo jumaitsi.
9 Pois está escrito na lei de Moisés: “Não amordacem o boi para impedir que ele coma enquanto trilha os cereais”. Deus estava pensando apenas nos bois quando disse isso?
10 Biji rajane bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi vajanacayapëtaeyaexanaenexa vajamatamotsijavanexa vajanacatonacuenebinë. Ponë canacueneba iracuemo itsanë pijatrigoxu petoubinexa, penacuenebijavata jamatabëjumaitsi: “Pamatacabi naveretsiana trigoxu, bajarapaxuyajuvënëjava nerajutsiana tatonacuenebimatamo,” jamatabëjai. Nexata penaveretsimatacabi trigoxu rajutatsi. Ponë ata icatsia juya trigoxu penaveretsimatacabi totanabataxuaba, bajaraponë ata jamatabëjumaitsi: “Mapatrigoxuyajuvënëjavaje nerajutsiana tatonacuenebimatamo,” jamatabëjai. Nexata rajutatsi. Bajara pijinia pacuenia Dioso pijacuene patatonacuenebivi patanamatavenonaejavaxi, paxamë bepanerajutame Cristo pelivaisi patacatsipaebijamatabëcuene.
10 Será que, na verdade, não estava se referindo a nós? Sim, essas palavras foram escritas a nosso respeito e, portanto, quem ara e quem trilha o cereal deve ter a esperança de receber uma parte da colheita.
11 Paubajë baja cajena panejamatabëëthëtota Dioso pejumelivaisi. Jica, nexata juya itsa pacajamatabëcueneevetsipatsi patanerajutsinexamë patanamatavenonaejavaxi, ¿pacatsitaayaijava tsaja tsipae bajarapacuene?
11 Se plantamos sementes espirituais entre vocês, não temos direito a uma colheita material?
12 Paxamë rabaja Dioso pejumelivaisibaxutota papecaitorobicuenia, parajutabiabame itsamonae penamatavenonaejavaxi papecatsipaebijamatabëcuene Cristo pelivaisi. Paxanë biji picani panetoxanepana copiaya patanerajutsinexamë itsamonaevecua.
12 Se vocês sustentam outros que pregam a vocês, não temos ainda mais direito de receber o mesmo sustento? Mas nunca fizemos uso desse direito. Preferimos suportar qualquer coisa a fim de não sermos obstáculo para as boas-novas a respeito de Cristo.
13 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Templobota Dioso petonacuenebivi, tocopatatsi bajara patemplobopijipexaejava pexaenexa. Baitsi pamonae penacuenebivi altarvënëjavata, itsajota dajubi tobeyabiaba ofrendacuenia perajutsinexa bajarapavi Diosojavabelia, bajarapamonae ata Dioso tocopatatsi pexaenexa bajarapaviyajuvënëjava.
13 Vocês não sabem que os que trabalham no templo se alimentam das ofertas levadas ao templo, e os que servem diante do altar recebem uma parte dos sacrifícios oferecidos no altar?
14 Bajara pijinia pacuenia vajatuxanenë Jesucristo itoroba Dioso pejumelivaisi petsipaebaponaevi penamatavenonaejavaxi perajutsinexatsi. Pamonae jumecovënëtapona petsipaebilivaisitsi, bajarapamonae juya berajutapona xua namatavenona petsipaebivitsi.
14 Da mesma forma, o Senhor ordenou que os que anunciam as boas-novas vivam pelas boas-novas.
15 Itsiata baitsi jane xanë bajarapacuenia netocopatsi ata, apo pacavajëtsitsi itsacuenejavayo ata. Mapabaxutoje pacatoyaquinae atatsi, apo pacatoyaquinaetsi patanerajutaponaenexamë itsacuenejavaxi. Bitso cajena jamatabëcuenebarëyanë. Tsipaji Cristo pelivaisi pacatsipaebabiabatsi, apo panerajutsi atamë itsacuenejavayo ata. Bajaraxuata baja cajena apo jitsipaenë patanematamotsijavamë. Itsa panematamotsijitsiamë tsipae, nexata jitsipaejitsipajë tatëpaejava patanematamotsiyanivamë. Tsipaji itsa panematamotsipame, copiarucaejitsipa baja patacasivajamatabëcuenebarëya tsabiabijavami. Tsipaji amoneya patacatsipaebabiabixae Cristo pelivaisi, pacasivajamatabëcuenebarëyatsi tsabiabi.
15 Contudo, nunca usei de nenhum desses direitos. Não escrevo isso para sugerir que desejo agora começar a fazê-lo. De fato, prefiro morrer a perder o privilégio de me orgulhar de pregar sem cobrar nada.
16 Apo jamatabëjumaitsinë: “Ayaijamatabëcuenenënë tatsipaebinëxae jivi pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia,” apo jamatabëjanë. Jume baja cajena. Pexanialivaisi jivi tsipaebabiabajë. Tsipaji baja vajatuxanenë nitoroba. ¡Bitso meta naneconitsipajë Diosojavabelia jivi itsa apo tsipaebinë tsipae bajarapalivaisi!
16 E, no entanto, não posso me orgulhar de anunciar as boas-novas, pois sou impelido por Deus a fazê-lo. Ai de mim se não anunciar as boas-novas!
17 Dioso nitorobinejeva, saya xanë tajamatabëcueneta jivi itsa tsipaebaponaejitsipajë pexanialivaisi, Jesucristo pelivaisi, nexata jamatabëcuene evetabiabijitsipajë jivi tanematamotabiabinexa pexanialivaisi tatsipaebabiabijamatabëcuene. Itsiata baitsi jane pexanialivaisi jivi tsipaebaponajë vajatuxanenë taneitorobixae. Jumecovënëtaponaponajë pacuenia Dioso nitorobapona.
17 Se o fizesse por minha própria iniciativa, mereceria pagamento. Mas não tenho escolha, pois Deus me confiou essa responsabilidade.
18 Bajaraxuata apo nematamotsi ata, tsipaebaponajë pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia. Dioso netocopatsi ata jivi tanematamotsinexa pexanialivaisi tatsipaebaponaejamatabëcuene, itsiata apo vajëtsinë tanerajutsinexa itsacuenejavayo ata. Jivi itsa tsipaebaponajë bajarapalivaisi, bitso jamatabëcuenebarëyanë tsaponae. Bajaraxuata apo jitsipaenë tanematamotsijava.
18 Qual é, então, minha recompensa? É a oportunidade de anunciar as boas-novas sem cobrar nada de ninguém, de modo a não desfrutar os direitos que tenho por anunciar as boas-novas.
19 Apo tanecanajetsinë raja dajubinëcuenia itsamonaejavabelia amoneya tatonacuenebinexa. Itsiata baitsi jane daxitajivi bepijajivitonënëcuenia ponaponajë. Bajarapacuenia exanaponaponajë itsamonae ayaibitsaëtoxaneto ata tayavenonaenexa, penajamatabëcuenecopatsinexa Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
19 Embora eu seja um homem livre, fiz-me escravo de todos para levar muitos a Cristo.
20 Judíovi jumecovënëtsiajinavanapa bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Xanë picani apo jitsipaenë taexanaponaponaenexa pacuenia itoroba Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Tsipaji baja najamatabëcuenecopatajë Cristojavabelia tajaneconi tanevecuaajibiaexanaenexa. Itsiata judíovijava itsa naponaponabiabajë, pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi, judíovi itsa exana, xanë ata bajarapacuenia naexanabiabajë. Bajarapacuenia naexanabiabajë bajarapamonae judíovi xaniavaetsia tanenamuxunaevetsinexa Cristo pelivaisi itsa tsipaebajë. Nexata judíovi itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
20 Quando estive com os judeus, vivi como os judeus para levá-los a Cristo. Quando estive com os que seguem a lei judaica, vivi debaixo dessa lei. Embora não esteja sujeito à lei, agi desse modo para levar a Cristo aqueles que estão debaixo da lei.
21 Bajara pijinia pacuenia apo judíovijava ata itsa naponaponabiabajë, judíonë atanë, pacuenia apo judíovi jinavanapa, cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia apo judíovi cuenejëpaeya naponaponabiabajë bajarapamonae xaniavaetsia tanenamuxunaevetsinexa Cristo pelivaisi itsa tsipaebajë. Nexata apo judíovi ata itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, pecapanepaenexatsi Diosojavabelia. Bajarapamonae apo judíovi apo jumecovënëtsiajinavanapae bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Bajarapamonaejava naponaponabiabi atanë, itsiata apo copatsinë tajumecovënëtsijava Dioso pejumelivaisi saicaya tajitsipaecuenia taponaponaenexa. Jume baja cajena. Tsipaji jumecovënëtajë Cristo taneitorobicuenia.
21 Quando estou com os que não seguem a lei judaica, também vivo de modo independente da lei para levá-los a Cristo. Não ignoro, porém, a lei de Deus, pois obedeço à lei de Cristo.
22 Itsamonae abaxë ajena najamatabëcuenecopaba Cristojavabelia. Nexata abaxë apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae Dioso pejumecovënëtsijava. Bajarapamonaejava cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia cuenejëpaeya naponaponabiabajë tajamatabëcueneyavenonaenexa bajarapamonae pevajënaeyabelia piajamatabëcuenesaë tsavanapaenexa vajatuxanenëjavabelia. Baitsi pacuenia caeviria canacujitsia jivi pijasalinaicuenia jinavanapa, bajarapacuenia xanë ata cuenejëpaeya naponaponabiabajë. Bajarapacuenia cuenejëpaeya naponaponabiabajë bajarapamonae tajamatabëcueneyavenonaenexa. Jamatabëcueneyavenonaejitsianë bajarapamonaeyajuvënëvi ayaibitsaëtoxaneto ata penajamatabëcuenecopatsinexa Cristojavabelia pecapanepaenexatsi Diosojavabelia.
22 Quando estou com os fracos, também me torno fraco, pois quero levar os fracos a Cristo. Sim, tento encontrar algum ponto em comum com todos, fazendo todo o possível para salvar alguns.
23 Bajarapacuenia exanaponaponajë baja jivi pejumecovënëtsinexa pexanialivaisi pecapanepaelivaisinexatsi Diosojavabelia, bajarapamonae ata taneyajavacapanepaenexatsi Diosojavabelia.
23 Faço tudo isso para espalhar as boas-novas e participar de suas bênçãos.
24 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Penayacobivi pecujinaejinaejava, bacujinaejina daxita. Itsiata baitsi jane ponë bitsojina pecujinaejinaejava daxita penayacobivi matatoxenetsia, bajaraponë caenë bapita xua tsipaebatsi pecujinaejinaematamo, premiovënëjava. Pacuenia penayacobivi pecujinaejinaejava, daxitasaëta bacujinaejina, bajara pijinia pacuenia paxamë ata daxita panesaëta panevajënaeyabelia patonacuenebavanapare Dioso.
24 Vocês não sabem que, numa corrida, todos competem, mas apenas um ganha o prêmio? Portanto, corram para vencer.
25 Daxita pamonae penayacobivinexa pecujinaejinaejava, tajëvelia banajamatabëveretavanapa pebitsojinaenexa itsamonae matatoxenetsia. Naxaniavaetavanapanua. Daxitamatacabi canacujitsia nasisaëëjëbavanapa caenë canacujitsia. Bajarapamonae najamatabëcuenesaëtavanapa, daxita xua abeje, pexanaeyaniva piajumalisaënexa. Bajarapacuenia naxaniavaetavanapa, penayacobijavata itsamonae matatoxenetsia pebitsojinaenexa, perajutsinexatsi corona, naebaxucorona. Itsiata baitsi jane bepijia saya piabejecoronanexa. Biji rajane vaxaitsi Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso tonacuenebavanapatsi athëbëtatsia vajanacarajutsinexa xua nacatsipaeba, apo pevereverecaejavanexa.
25 O atleta precisa ser disciplinado sob todos os aspectos. Ele se esforça para ganhar um prêmio perecível. Nós, porém, o fazemos para ganhar um prêmio eterno.
26 Pacuenia pebitsojinaenë asaëyata cujinaejina rovia pepatsinexalia petocaëjëtsijavabeliatsi, bajara pijinia pacuenia xanë ata asaëyata tavajënaeyabelia exanaponaponajë vajatuxanenë taneitorobicuenia. Tonacuenebaponaponajë asaëyata. Apo tonacuenebinë saya jema penaxuabinexa tatonacuenebijava.
26 Por isso não corro sem objetivo nem luto como quem dá golpes no ar.
27 Bajaraxuata naperabëevetsia naevetaponaponajë pibisiacuene taexanaeyaniva. Bajarapacuenia naperabëevetsia naevetaponaponajë tsipaji jitsipajë vajatuxanenë tanesivajamatabëcuenebarëya tsaponaejava itsamonae itsa tsipaebaponajë pexanialivaisi. Apo jitsipaenë tanecopatsiaexanaejava Dioso tatonacuenebijava. Itsamonae pexanialivaisi tatsipaebicujinae, bijiata itsa ponaponaejitsipajë, Dioso necopatsiaexanaejitsipa tatonacuenebijava.
27 Disciplino meu corpo como um atleta, treinando-o para fazer o que deve, de modo que, depois de ter pregado a outros, eu mesmo não seja desqualificado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.