1 Coríntios 7
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Xua yabara panetoyaquinaremena pataneyanijobinexamë, nexata aeconoxae pacajumecanaviatsijitsiatsi. Xaniajai rabaja picani. Xanepana itsa apo nacojiobi pebi.
1 Agora, quanto às perguntas que vocês me fizeram em sua carta, digo que é bom que o homem não toque em mulher.
2 Itsiata baitsi jane jivi navita pevitota pibisiacuene pexanaevi. Bajaraxuayaniva caepebi canacujitsia pijava bexaina. Bajara pijinia itsi petiriavi ata.
2 Mas, uma vez que há tanta imoralidade sexual, cada homem deve ter sua própria esposa, e cada mulher, seu próprio marido.
3 Nexata pebi pijava xaniavaetsia bevetaponapona pijavaxae. Bajara pijinia itsi petiriva ata. Xaniavaetsia bevetaponapona pamonaxae.
3 O marido deve satisfazer as necessidades conjugais de sua esposa, e a esposa deve fazer o mesmo por seu marido.
4 Petiriva, penacojiobiva, pijacuata apo naperabëxainae ëbajarapovanexa. Biji rajane petiriva baja itsa nacojioba, pamona pijaperabëtocuenia xainatsi. Bajara pijinia itsi pebi ata. Peperabëto apo naperabëxainae ëbajaraponënexa. Itsa baja nacojioba, pijava pijaperabëtocuenia xainatsi. Nexata namataenetsia naperabëxainabeje.
4 A esposa não tem autoridade sobre seu corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, não é o marido que tem autoridade sobre seu corpo, mas sim a esposa.
5 Papetiriavimë panenacojiobivi baja, pëtsa panaperabëasivamë paneamonajivivecua. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata papebijivimë. Pëtsa panaperabëasivamë panijavajivivecua. Matapania pamatacabimaxëto Diosojavabelia panavajëcaejitsiamëbeje, pacatocopatabeje panenavecuanaperabëasivanexabeje. Bajarapacuenia paexanaenamebeje itsa panajamatabëcuenejëpamebeje panenavajëcaenexabeje Diosojavabelia. Pamatacabimaxëto panavajëcaejitsiamëbeje Diosojavabelia, bajarapamatacabimaxëto pëtsa panaimoxoyotamebeje. Itsa baja paveretsianamebeje Diosojavabelia panenavajëcaejavabeje, pëtsa baja panavecuanaperabëasivamëbeje. Tsipaji panevajënaeyabeliabeje itsa panavecuanaperabëasivamëbeje tsaponae tsipae, nexata dovathi pacajamatabëcuene yamaxëitojorobijitsipabeje. Nexata pibisiacuene paexanaejitsipamebeje, pacuene picani apo bepaexanaemëbeje.
5 Não privem um ao outro de terem relações, a menos que ambos concordem em abster-se da intimidade sexual por certo tempo, a fim de se dedicarem de modo mais pleno à oração. Depois disso, unam-se novamente, para que Satanás não os tente por causa de sua falta de domínio próprio.
6 Itsa pacamuxujiobatsi panenacojiobinexa pibisiacuene paneexanaeyaniva panevitota, apo pacaitorobitsi daxita panenacojiobinexa. Pamonae jitsipa penacojiobijava, nacojiobi.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Pacuenia xanë imasia ponaponajë, bajarapacuenia picani paxamë ata imasia panejinavanapaejava, pacatojitsipatsi. Itsiata baitsi jane Dioso pacaenëmë canacujitsia papecayavenonaponaexae, pacacaëjëpa baja pacuenia paexanavanapaejitsiamë. Itsamonae paxamëyajuvënëvi itsacuenia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi Dioso pejitsipaecuenia petoexanavanapaenexa. Itsamonae pijinia saicaya itsacuenia Dioso jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi.
7 Gostaria que todos fossem como eu, mas cada um tem seu próprio dom, concedido por Deus: um tem este tipo de dom, o outro, aquele.
8 Mapacuenia saicaya jumaitsinëje pimasiarubenaevijavabelia, pamonajivi pevecuatëpaevitsijavabelia ata. Bajarapamonae picani toxanepanatsi imasia pejinavanapaejava pacuenia xanë imasia ponaponajë.
8 Portanto, digo aos solteiros e às viúvas: é melhor que permaneçam como eu.
9 Itsiata baitsi jane itsa apo caëjëpaetsi penajamatabëcuenesaëtsijava, nexata pibisiacuene pevitota pexanaeyaniva, rovialia benacojioba. Bajarapamonae toxanepanatsi rovialia penacojiobijava. Tsipaji itsa apo nacojiobi tsipae, ëpibisiacuene pexanaenexa najamatabëxainaejitsipa. Nexata najamatabëcuene bijianaponaejitsipa.
9 Mas, se não conseguirem se controlar, devem se casar. É melhor se casar que arder em desejo.
10 Paxamë baja panenacojiobivi mapacuenia pacajumaitsitsije. Itsiata xanë apo tajamatabëcuene. Pacuenia vajatuxanenë jumaitsi, pacaitorobatsi. Papetiriavimë, pëtsa pavecuanaviabame paneamonajivi.
10 Para os casados, porém, tenho uma ordem que não vem de mim, mas do Senhor: a esposa não deve se separar do marido.
11 Pacamuxujiobi atatsi, itsiata pova vecuanaviata pamona, bajarapova beponapona imasia. Apo benacojiobi baja. Itsa jume, benapitabeje icatsia pamonacovënëbeje. Bajara pijinia itsi pebi ata. Pebi apo bexuabi pijava.
11 Mas, se o fizer, que permaneça solteira ou se reconcilie com ele. E o marido não deve se separar da esposa.
12 Paxamë tuatuajëta Dioso apo pejumecovënëtavanapaevi yabara, jumaitsinë mapacueniaje. Itsiata vajatuxanenë apo pejumaitsijume. Dioso pejumecovënëtsinë pijava, itsa apo pejumecovënëtsiva Dioso, itsiata bajarapova itsa jitsipa peponaponaenexa bajaraponëjavabelia, nexata bajaraponë pijava apo benavecuaitavetsi pevecuanaviatsinexatsi.
12 Agora me dirijo aos demais, embora o Senhor não tenha dado instrução específica a respeito. Se um irmão for casado com uma mulher descrente e ela estiver disposta a continuar vivendo com ele, não se separe dela.
13 Dioso pijinia pejumecovënëtsiva pamona, itsa apo pejumecovënëtsinë Dioso, itsiata bajaraponë itsa jitsipa peponaponaenexa bajarapovajavabelia, nexata bajarapova pamona apo benavecuaitavetsi pevecuanaviatsinexatsi.
13 E, se uma irmã for casada com um homem descrente e ele estiver disposto a continuar vivendo com ela, não se separe dele.
14 Dioso pejumecovënëtsiva pamona, apo jumecovënëtsi ata Dioso, itsiata bajaraponë Dioso copatsiaexanaenatsi mapanacuapijipibisiacuene pexanabiabijavami. Bajarapacuenia Dioso copatsiaexanaenatsi tsipaji bajaraponë pijava Dioso pejumecovënëtsiva. Bajara pijinia itsane Dioso pejumecovënëtsinë pijava. Apo jumecovënëtsi ata Dioso, bajarapova Dioso copatsiaexanaenatsi mapanacuapijipibisiacuene pexanabiabijavami. Bajarapacuenia Dioso copatsiaexanaenatsi tsipaji bajarapova pamona Dioso pejumecovënëtsinë. Bajarapacuenia Dioso itsa apo copatsiaexanae tsipae pibisiacuene pexanabiabijavami, nexata pacuenia Dioso coxitane pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapacuenia coxitaejitsipatsibeje Dioso. Nexata bajarapajivibeje caejivi pejumecovënëtsixae, Dioso coxitaenatsibeje bepenajuajumecovënëtsijivibeje Dioso.
14 Pois o marido descrente é santificado pela esposa, e a esposa descrente é santificada pelo marido. Do contrário, os filhos seriam impuros, mas eles são santos.
15 Itsiata Dioso pejumecovënëtsiva pamona, itsa apo pejumecovënëtsinë Dioso, itsa jamatabëvecuanaviatatsi, nexata becopata rovialia pevecuanaviatsinexatsi. Dioso pijinia pejumecovënëtsinë pijava, itsa apo pejumecovënëtsiva Dioso, itsa jamatabëvecuanaviatatsi, nexata becopata rovialia pevecuanaviatsinexatsi. Nexata Dioso pejumecovënëtsinë, pijava pevecuanaviatsinëtsi, bepimasiarucaenë penaexanaenexa. Pova pijinia Dioso pejumecovënëtsiva, pamona pevecuanaviatsivatsi, bepimasiarucaeva penaexanaenexa. Bajarapacuenia bexana imasia peponaponaenexa. Tsipaji Dioso nacajunata jamatabëcuenexanepanaeya vajajinavanapaenexa.
15 Se, porém, o cônjuge descrente insistir em se separar, deixe-o ir. Nesses casos, o irmão ou a irmã não está mais preso à outra pessoa, pois Deus os chamou para viver em paz.
16 Papetiriavimë, paneamonajivi Dioso itsa apo pejumecovënëtsivi, paxamë xaniavaetsia panetsitajinavanapaexae tsane paneamonajivi, paneamonajivi ata meta najamatabëcuenecopatsiana Cristojavabelia. Papebijivimë pijinia, panijavajivi Dioso itsa apo pejumecovënëtsivi, paxamë xaniavaetsia panetsitajinavanapaexae tsane panijavajivi, panijavajivi ata meta najamatabëcuenecopatsiana Cristojavabelia. Bajaraxuata jamatabëcuenexanepanaeya panacajinavanapare. Pëtsa panavecuanaviabame.
16 Você, esposa, como sabe que seu marido poderia ser salvo por sua causa? E você, marido, como sabe que sua esposa poderia ser salva por sua causa?
17 Caenë canacujitsia tsiteca bexanaponapona pacuenia Dioso tocopatatsi pexanaponaponaenexa. Xua nacuenebaponapona Dioso pejunatsivajënaeyatsi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsinexa, bajaraxua mapamatacabi ataje tsiteca benacuenebaponapona. Bajarapacuenia itorobaponajë daxita Dioso pejumecovënëtsivijava pexanialivaisi itsa tsipaebanajetarucajë.
17 Cada um continue a viver na situação em que o Senhor o colocou, e cada um permaneça como estava quando Deus o chamou. Essa é minha regra para todas as igrejas.
18 Ponë Dioso junatatsi pepua peperabëcaucutsinëtsi baja judíovi pijacuenia, bajaraponë baja bajarapacuenia Dioso bejumecovënëtaponapona. Ponë pijinia Dioso junatatsi abaxë apo peperabëcaucutsinë atatsi judíovi pijacuenia, bajaraponë baja bajarapacuenia Dioso bejumecovënëtaponapona. Apo benaperabëcaucutsiaexanae.
18 Se um homem foi circuncidado antes de crer, não deve tentar mudar sua condição. E, se um homem não foi circuncidado antes de crer, não o deve ser agora.
19 Vajanacaperabëcaucutsijava, amatamobi Diosojavabelia. Apo vajanacaperabëcaucutsijava ata, amatamobi Diosojavabelia. Dioso rajane vajanacaitorobicuenia vajajumecovënëtavanapaejava, bajara jane xua, namatamota Diosojavabelia.
19 Pois não faz diferença se ele foi circuncidado ou não. O importante é que obedeça aos mandamentos de Deus.
20 Caejivi canacujitsia benacuenebaponapona xua nacuenebaponapona Dioso pejunatsivajënaeyatsi.
20 Sim, cada um deve permanecer como estava quando Deus o chamou.
21 Itsamonae baja paxamëyajuvënëvi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivajënaeya, dajubicuenia canajetatsi itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebavanapaenexa. Nexata bajarapamonae pijatuxanevi amoneya tonacuenebabiaba. Itsiata baitsi jane bajarapamonae Dioso baja pejunatsixaetsi Jesucristojavabelia penajamatabëcuenecopatsinexa, pëtsa natsinajamatabëxaina pijatuxanevi amoneya penacuenebiaexanabiabijavatsi yabara. Jamatejema saya tonacuenebavanapae pijatuxanevi. Itsiata baitsi jane itsamatacabi itsa tocopiapatsianatsi pevecuapitsapaenexa baja bajarapamonae, nexata vecuapitsapaena amoneya petonacuenebabiabivi.
21 Você foi chamado sendo escravo? Não deixe que isso o preocupe, mas, se tiver a oportunidade de ficar livre, aproveite-a.
22 Ponë itsamonaejavabelia canajetatsi, nexata amoneya itsa tonacuenebaponapona, bajaraponë bitso pibisiacuene pexanabiabineconimi Cristo baja vecuaajibiaexanatsi. Bajarapacuenia vecuaajibiaexanatsi pamatacabi najamatabëcuenecopata Cristojavabelia. Copata baja pibisiacuene pexanabiabijavami. Nexata Dioso pitorobicueniatsi exanaponapona. Bajara pijinia itsi ponë ata apo canajetsitsi itsamonaejavabelia. Itsa najamatabëcuenecopata Cristojavabelia, bajaraponë Cristo pijajivitonë baja naexana. Nexata bajaraponë ata exanaponapona Dioso pitorobicueniatsi.
22 E, se você era escravo quando o Senhor o chamou, agora é livre no Senhor. E, se você era livre quando o Senhor o chamou, agora é escravo de Cristo.
23 Dioso baja cajena pacacomuata ayaimatamota. Bajaraxuata pëtsa baja panacopatame itsajivi ata papecajamatabëcuenebijianaenexa Dioso panejumecovënëtavanapaejavavecua. Itsa bajarapacuenia panacopatsipame papecajamatabëcuenebijianaenexa, nexata bajarapajivi bepapijajivimë tsipae paneexanavanapaenexa papecaitorobicuenia.
23 Vocês foram comprados por alto preço, portanto não se deixem escravizar pelo mundo.
24 Bajaraxuata, xua baja panacuenebavanapame, tsiteca panevajënaeyabelia xaniavaetsia panacuenebavanapare Dioso pitabarata. Pacaenëmë canacujitsia panacuenebavanapare xua panacuenebavanapame pamatacabi abaxë Dioso apo pacajunatsi panejumecovënëtsinexa. Itsa apo pacaperabëcaucutsi judíovi pijacuenia, nexata bajarapacuenia pajinavanapare. Itsamonaejavabelia papecacanajetsixae, nexata amoneya itsa patonacuenebavanapame, bajarapacuenia tsiteca patonacuenebavanapare.
24 Cada um de vocês, irmãos, deve permanecer como estava quando Deus os chamou.
25 Itsa panetoyaquinaremena, paneyanijobame abaxë apo penacojiobavanapaevi yabara. Apo yapëtaenë pacuenia vajatuxanenë jumaitsi bajarapitsivi yabara. Itsiata baitsi jane pacatsipaebianatsi pacuenia sivanajamatabëxainajë bajarapitsivi. Dioso tajamatabëcueneta neyapëtaeyaexana taneitaxutotsoniataexae. Bajaraxuata pacatoxanepana pacuenia pacatsipaebijitsiatsi patanejumecovënëtsinexamë.
25 Quanto à pergunta sobre as moças que ainda não se casaram, não tenho para elas um mandamento do Senhor. Em sua misericórdia, porém, o Senhor me deu sabedoria confiável, e eu a compartilharei com vocês.
26 Dioso vajajumecovënëtavanapaevi, nacatsiayai bitso aeconoxae vajajinavanapaeepato abaxë mapanacuataje. Tsipaji itsamonae vajanacaitoyaxae, nacabejiobiaexanaponaena. Bajaraxuata netsitaxanepana bajarapamonae itsa apo nacojiobavanapae.
26 Tendo em vista as dificuldades de nosso tempo, creio que é melhor que permaneçam como estão.
27 Itsa baja capanepaeya penacojiobivi, pëtsa xuaba pijava. Itsiata baitsi jane itsa abaxë apo nacojiobi, pëtsa jaita pijavanexa.
27 Se você já tem esposa, não procure se separar. Se não tem esposa, não procure se casar.
28 Ponë baja capanepaeya nacojioba, apo pibisiacuene. Petiriva ata baja itsa nacojioba, apo exanae pibisiacuene. Aeconoxae daxita Dioso vajajumecovënëtsivi bitso vajanacatsiayaixae, pamonae baja nacojioba, bajarapamonae toayapëbeje tsanetsi pevecuapanepaenexa bajarapapiayaicuene. Bajarapacuenia petoayapëbejeyanivatsi, bajarapamonae picani tojitsipajë imasia pejinavanapaenexa.
28 Se, contudo, vier a se casar, não é pecado. E, se uma moça se casar, também não é pecado. No entanto, aqueles que se casarem em tempos como os atuais terão de enfrentar dificuldades, e minha intenção é poupá-los disso.
29 Tajamonae, mara pacuenia jamatabëpacajumaitsitsije. Imoxoyo rabaja pevajënae vajatuxanenë icatsia pepatsijavanexatsica. Ajena, mapamatacabicujinaelia tsaneje, penacojiobivi ata bepimasiarubenaevicuenia asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë.
29 Irmãos, isto é o que quero dizer: o tempo que resta é muito curto. Portanto, de agora em diante, aqueles que têm esposa devem agir como se não fossem casados.
30 Daxitajivi bejamatabëcueneenatsi ëDioso pijacuene petonacuenebavanapaenexa. Pamonae bitso najamatabëxaina peyajuvënëtëpaexae, bajarapamonae ata najamatabëxainaenejeva asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Apo bepenajamatabëxainaevicuenia, bejinavanapa. Pamonae ata jamatabëcuenebarëya tsavanapae, asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Apo bepejamatabëcuenebarëyavicuenia betonacuenebavanapa. Pamonae ata comuaca pexainaejavanexa, asaëyata betonacuenebavanapa vajatuxanenë. Asivaya apo betae xua natocomuaca.
30 Aqueles que choram, que se alegram ou que compram coisas não devem se entregar totalmente à tristeza, à alegria ou aos bens.
31 Pamonae ata, mapanacuata pexainaejava, canacuenebavanapa, bajarapamonae becanacuenebavanapa jamatabëcuenecënënaenejevatsi bajarapajamatabëcuene. Tsipaji mapanacuapijicuene vajataejavami vereverecapona.
31 Aqueles que usam as coisas deste mundo não devem se apegar a elas, pois este mundo, como o conhecemos, logo passará.
32 Apo pacatojitsipaetsi papecajamatabëcueneenaenexa mapanacuapijicueneje. Ponë abaxë imasia ponapona, jamatabëcueneenatsi ëvajatuxanenë pijacuene. Tsipaji jitsipa pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi vajatuxanenë.
32 Quero que estejam livres das preocupações desta vida. O homem que não é casado tem mais tempo para se dedicar à obra do Senhor e pensar em como agradá-lo.
33 Itsiata baitsi jane penacojiobinë yajavajamatabëcueneenatsi pevetsinexa pijava pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi.
33 Mas o homem casado precisa pensar em suas responsabilidades neste mundo e em como agradar sua esposa.
34 Apo najamatabëcuenejëpaebeje pijinia penacojiobivabeje pimasiarucaevabeje. Pova apo nacojiobi, jamatabëcueneenatsi ëvajatuxanenë pijacuene. Jitsipa pexaniacuene pexanaponaponaenexa. Jitsipanua pexaniacuene penajamatabëxainaponaponaenexa Dioso pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi. Itsiata baitsi jane penacojiobiva yajavajamatabëcueneenatsi pevetsinexa pamona pesivajamatabëcuenebarëyanexatsi.
34 Seus interesses estão divididos. Da mesma forma, a mulher que não é casada ou que nunca se casou pode se dedicar ao Senhor e ser santa de corpo e espírito. Mas a mulher casada precisa pensar em suas responsabilidades aqui na terra e em como agradar seu marido.
35 Bajarapacuenia itsa pacajumaitsitsi, apo penacojiobivi apo itavetsinë penacojiobijava. Patacajamatabëcueneyavenonaenexa raja, pacajumaitsitsi bajarapacuenia. Tsipaji pacatojitsipatsi xaniavaetsia panejinavanapaenexa. Vajatuxanenë bepatonacuenebavanapame daxita panejamatabëcueneta, panajamatabëcuene epatajërërëcaenejevamë.
35 Digo isso para seu bem, e não para lhes impor restrições. Quero que façam aquilo que os ajudará a servir melhor ao Senhor, com o mínimo possível de distrações.
36 Ponë pexënatoyo xaina, itsa tsitaxanepanatsi pexënatoyo petonacojiobinexatsi, nexata betocopata penacojiobinexa. Tsipaji baja penaveretsiva tsaponaponae. Bajarapova ata baja itsa jitsipa penacojiobinexa, betocopata penacojiobinexa. Itsa tocopata pexënatoyo penacojiobinexa, apo pibisiacuene.
36 Se, contudo, um homem acredita que está tratando sua noiva de forma inapropriada e que seus impulsos vão além de suas forças, que se case com ela, como é desejo dele. Não é pecado.
37 Ponë pijinia pexënatoyo itsa apo jitsipae abaxë penacojiobinexa, bajaraponë ata itsa najamatabëcuenevereta apo petocopatsinexa pexënatoyo penacojiobijava, nexata bajaraponë ata pexaniacuene exana.
37 Mas, se tiver assumido um compromisso firme, e não houver urgência, e ele for capaz de controlar sua paixão, faz bem em não se casar.
38 Nexata ponë apo tocopatsi pexënatoyo penacojiobinexa, bajaraponë itsanëvecua bitso pexaniacuene exana.
38 Portanto, quem se casa com sua noiva faz bem, e quem não se casa faz melhor ainda.
39 Penacojiobiva baja acuenebi pevecuanaviatsinexa pamona. Tsipaji pamona piasaëtsaponaponaeepato, bajaraponë abaxë tsiteca pijava tsaponaponae. Tsipaji bajarapacuenia Dioso najumecopata. Itsiata baitsi jane pamona itsa vecuatëpatsi, bajarapova tocopatatsi icatsia penacojiobinexa. Tocopatatsi penacojiobinexa ponëjavabelia jamatabënacojioba, itsa bajaraponë ata Dioso pejumecovënëtsinë.
39 A esposa está ligada ao marido enquanto ele viver. Se o marido morrer, ela está livre para se casar com quem quiser, desde que seja um irmão no Senhor.
40 Itsiata bajarapova pamona pevecuatëpaecujinaetsi, imasia abaxë itsa ponapona, jamatabëcuenebarëya tsaponaponae tsane ëDioso pijacuene pejamatabëcueneenaponaponaexaetsi. Nexata baja itsa nacojiobiana, bevelia baja jamatabëcuenebarëya tsane. Pacuenia copiaya jamatabëcuenebarëya tsaponaponae, apo itsi tsane baja. Bajarapacuenia najamatabëxainajë bajarapacuene yabara. Bajarapacuenia itsa pacajumaitsitsi, Espíritu Santo neyajavacuaicuaijai.
40 Em minha opinião, porém, seria melhor que ela não se casasse novamente, e creio que, ao dizer isso, lhes dou o conselho do Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.