1 Coríntios 12
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs VC
1 Tajamonae, jitsipajë patacatoyaquinaejava paneyapëtaenexa mapacueneje. Caejivi canacujitsia Dioso pejumecovënëtsivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pexanaenexa pacuenia Dioso itorobaponatsi.
1 A respeito dos dons espirituais, irmãos, não quero que vivais na ignorância.
2 Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamatacabi abaxë Dioso apo pajumecovënëtsimë, dovathi pacayamaxëitojorobabiaba. Nexata panevajëtsinexa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia, panematabacabëta patonubenabiabame. Jumapecataeya raja pexanaenëanë, apo caëjëpaetsi itsacuenejavayo ata pexanaenexa.
2 Sabeis que, quando éreis pagãos, vos deixáveis levar, conforme vossas tendências, aos ídolos mudos.
3 Bajaraxuata pacatoyaquinatsi paneyapëtaenexa mapacueneje. Pajivi jumaitsi: “Jesús raja Dioso apo pexënato,” jai, bajarapajivi Espíritu Santo apo yajavaponaponaetsi. Pajivi rajane jumaitsi: “Jesucristo raja pepo petuxanenë,” jai, bajara jane pajivi Espíritu Santo yajavaponaponatsi.
3 Por isso, eu vos declaro: ninguém, falando sob a ação divina, pode dizer: Jesus seja maldito e ninguém pode dizer: Jesus é o Senhor, senão sob a ação do Espírito Santo.
4 Daxita xua Dioso pejumecovënëtsivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi, apo najëpae. Caenë canacujitsia saicayacuenia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi. Itsiata baitsi jane caenë Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi daxita bajarapamonae.
4 Há diversidade de dons, mas um só Espírito.
5 Xua jivi Dioso tonacuenebavanapa, apo caevirianacuenebijava. Navita cajena xua jivi Dioso tonacuenebavanapa. Itsiata caenë Dioso pijacuene tonacuenebavanapa.
5 Os ministérios são diversos, mas um só é o Senhor.
6 Dioso pijacuene petonacuenebivi, apo nacuenejëpae. Itsiata rabaja caenë Dioso daxita yavenonatsi petonacuenebavanapaenexa.
6 Há também diversas operações, mas é o mesmo Deus que opera tudo em todos.
7 Caejivi canacujitsia, Dioso pejumecovënëtsivi, Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuenecaëjëpaeyaexanatsi xua Dioso tonacuenebavanapaejitsia. Nexata bajarapamonae, caejivi canacujitsia, caëjëpatsi peyavenonaenexa bajarapajamatabëcueneta daxita Dioso pejumecovënëtsivijavabelia.
7 A cada um é dada a manifestação do Espírito para proveito comum.
8 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi, Espíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pemuxujiobinexa xaniavaetsia itsamonaejavabelia, xaniavaetsia pejinavanapaenexa Dioso pitabarata. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi jivi xaniavaetsia peyapëtaeyaexanaenexa pexaniajailivaisi, Jesús pelivaisi. Itsiata baitsi jane caeEspíritu Santo pejamatabëcueneta bajarapacuenia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi bajarapamonae.
8 A um é dada pelo Espírito uma palavra de sabedoria; a outro, uma palavra de ciência, por esse mesmo Espírito;
9 Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi penajamatabëcuenerutsinexa Diosojavabelia Dioso peyavenonabiabinexatsi daxitacuene yabara. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pejamatejemayaexanaenexa piavitanevi. CaeEspíritu Santo rabaja pejamatabëcueneta bajarapacuenia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi.
9 a outro, a fé, pelo mesmo Espírito; a outro, a graça de curar as doenças, no mesmo Espírito;
10 Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejavanë pexanaenexa. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi petsipaebinexa itsamonaejavabelia pacuenia Dioso yapëtaeyaexanatsi. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pejumeyapëtaenexa itsajivi itsa tsipaebatsi penajumetsënëtsilivaisi dovathi pejamatabëcueneta. Jamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua pejumeyapëtaenexa itsajivi itsa tsipaebatsi pexaniajailivaisi Espíritu Santo pejamatabëcueneta. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pecuaicuaijainexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Itsamonae pijinia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi pejumetaenexa bajarapajume juya pejumevajunupaebaponaenexa itsamonaejavabelia. Nexata bajarapamonae tsipaebapona pajamatabëcuenelivaisi xainapona caelivaisi canacujitsia, palivaisianë tsipaebapona pamonae cuaicuaijai itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta.
10 a outro, o dom de milagres; a outro, a profecia; a outro, o discernimento dos espíritos; a outro, a variedade de línguas; a outro, por fim, a interpretação das línguas.
11 Itsiata baitsi jane caeEspíritu Santo pejamatabëcueneta jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi daxita bajarapamonae. Pacuenia Espíritu Santo jitsipa pejamatabëcuenecaëjëpaeya exanaponaenexa Dioso pejumecovënëtsivijavabelia, bajarapacuenia Espíritu Santo caejivi canacujitsia jamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponatsi Dioso pejumecovënëtsivi.
11 Mas um e o mesmo Espírito distribui todos estes dons, repartindo a cada um como lhe apraz.
12 Pavi xainatsi vajaperabëtota, caevito canacujitsia pevënë xainapona. Vajavi xainatsi navitsiaya. Caevito canacujitsia saicaya pexanaejavanexa, xainapona. Itsiata baitsi jane caeperabëtotsireca. Bajara pijinia itsitsi daxita Dioso vajajumecovënëtsivi. Caejivitsi canacujitsia saicaya vajanacuenebijavanexa, Espíritu Santo pejamatabëcueneta nacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanaponae ata, itsiata caenë Cristo bepeperabëtotsi.
12 Porque, como o corpo é um todo tendo muitos membros, e todos os membros do corpo, embora muitos, formam um só corpo, assim também é Cristo.
13 Daxitatsi rabaja Dioso vajajumecovënëtsivi, itsa nacabautisaba, caeEspíritu Santo nacatsijamatabëeca caebitsaëtonexatsi, caenë Cristo bepeperabëtonexatsi. Judíovi atatsi, apo judíovi atatsi, dajubicuenia vajanacacanajetsivi ata itsamonaejavabelia amoneya vajatonacuenebinexa, apo vajanacacanajetsivi ata itsamonaejavabelia, daxitatsi, caeEspíritu Santo nacatsijamatabëeca.
13 Em um só Espírito fomos batizados todos nós, para formar um só corpo, judeus ou gregos, escravos ou livres; e todos fomos impregnados do mesmo Espírito.
14 Pavi jivi peperabëtuareca xaina, caevito canacujitsia pevënë xainapona. Nexata caevënëvito jivi apo xainae peperabëtuareca.
14 Assim o corpo não consiste em um só membro, mas em muitos.
15 Nexata jivi petaxu itsa caëjëpaejitsipatsi pecuaicuaijainexa, petaxu meta jumaitsi tsipae: “Apo pecobenë raja. Bajaraxuata maapo paperabëtoyajuvënëjavanëje,” jai meta tsipae. Itsiata baitsi jane cajena jemajai tsipae. Tsitecaeya bajarapaperabëtoyajuvënëjava tsipae. Pijumeta saya apo naexanae tsipae saicayajava.
15 Se o pé dissesse: Eu não sou a mão; por isso, não sou do corpo, acaso deixaria ele de ser do corpo?
16 Jivi pemuxuyoroto ata itsa caëjëpaejitsipatsi pecuaicuaijainexa, pemuxuyoroto meta jumai tsipae: “Apo pitaxutonë raja. Bajaraxuata maapo paperabëtoyajuvënëjavanëje,” jai meta tsipae. Itsiata baitsi jane cajena jemajai tsipae. Tsitecaeya bajarapaperabëtoyajuvënëjava tsipae. Pijumeta saya apo naexanae tsipae saicayajava.
16 E se a orelha dissesse: Eu não sou o olho; por isso, não sou do corpo, deixaria ela de ser do corpo?
17 Jivi daxitanë peperabëtuareca itsa xainaejitsipa ëpitaxutonë, ¿detsa nexata pacuenia jumetaejitsipa? Acuenebi tsipae. Daxitanë peperabëtuareca itsa xainaejitsipa ëpemuxuyorotonë, ¿detsa nexata pacuenia tuxunijitsipa? Acuenebi tsipae.
17 Se o corpo todo fosse olho, onde estaria o ouvido? Se fosse todo ouvido, onde estaria o olfato?
18 Bajaraxuata jivi peperabëtuareca caevënëvito Dioso apo torutsi. Saicaya pevënë pexainaevitonë, caevito canacujitsia, jivi peperabëtuareca Dioso torutapona itsajota jitsipa petorutsinexa.
18 Mas Deus dispôs no corpo cada um dos membros como lhe aprouve.
19 Itsa meta jivi peperabëtuareca xainaejitsipa caevitoreca, aitothia meta tsipae. Nexata apo bejivitonë perabëto tsipae.
19 Se todos fossem um só membro, onde estaria o corpo?
20 Itsiata baitsi jane maitsije. Jivi peperabëtuareca navitsiaxainae ata saicaya caevito canacujitsia pevënë pexainaevi, itsiata rabaja caeperabëtoreca.
20 Há, pois, muitos membros, mas um só corpo.
21 Nexata jivi pitaxutobeje caëjëpae atatsibeje tsipae pecuaicuaijainexabeje, itsiata acuenebi tsipae pejumaitsinexabeje pecobebejejavabelia: “Apo pacanamatavenonaetsibeje cajena,” pejainexabeje. Jivi pematabocotota ata caëjëpae atatsi tsipae pecuaicuaijainexa, itsiata acuenebi tsipae pejumaitsinexa petaxubejejavabelia: “Apo pacanamatavenonaetsibeje cajena,” pejainexa. Tsipaji daxita pavi xainatsi vajaperabëtota, namatavenonatsi.
21 O olho não pode dizer à mão: Eu não preciso de ti; nem a cabeça aos pés: Não necessito de vós.
22 Bajaraxuata vajaperabëtota pavi xainatsi, pavi itajara apo bevajanacatsitanamatavenonae, bajarapavi bitso pepacuene namatavenonatsi.
22 Antes, pelo contrário, os membros do corpo que parecem os mais fracos, são os mais necessários.
23 Pavi xainatsi vajaperabëtota, pavi vaxaitsi natanetsi beveliavi, bajarapavi banaperabëxatatatsi naitabëtsiaya. Pavi naperabëcauratsi, naperabëcaranatsiaya banaperabëxatatatsi xaniavaetsia.
23 E os membros do corpo que temos por menos honrosos, a esses cobrimos com mais decoro. Os que em nós são menos decentes, recatamo-los com maior empenho,
24 Pavi apo naperabëcauratsi, apo naperabëxatatsitsi xaniavaetsia. Bajarapacuenia vajaperabëtota Dioso nacavimataropobiaruba. Nexata picani pavi bevelia vajanamatavenonaevi, bajarapavi itsiata naitabëtsia banaperabëxatatatsi. Nexata bajarapacuenia bajarapavi ata bevajanamatavenonaevi tanetsi.
24 ao passo que os membros decentes não reclamam tal cuidado. Deus dispôs o corpo de tal modo que deu maior honra aos membros que não a têm,
25 Nexata pavi vajaperabëtota xainatsi, apo navecuanatsanae. Nexata daxita pavi xainatsi vajaperabëtota, namataenetsia naeveta.
25 para que não haja dissensões no corpo e que os membros tenham o mesmo cuidado uns para com os outros.
26 Vajaperabëtota pavi xainatsi, caevito itsa atane, nexata daxita itsavijavabelia ata baatane. Caevito ata pijinia itsa naitabëtsianaxatatatsi, nexata daxitaperabëtotsireca bayajavabarëyatsi.
26 Se um membro sofre, todos os membros padecem com ele; e se um membro é tratado com carinho, todos os outros se congratulam por ele.
27 Daxita rabaja paxamë Dioso papijajivimë. Nexata caenë Cristo beperabëto panaexaname. Pavi Cristo peperabëtota xaina, bajara bepayajuvënëvi Dioso pacatane pacaenëmë canacujitsia.
27 Ora, vós sois o corpo de Cristo e cada um, de sua parte, é um dos seus membros.
28 Vajaperabëtota pavi xainatsi, caevito canacujitsia saicaya xainapona pexanaponaejavanexa. Bajara pijinia itsi Dioso pejumecovënëtsivi. Caejivi canacujitsia Dioso itapetaponatsi saicaya caejivi canacujitsia pexanaponaenexa xua Dioso tocopatatsi. Copiata Dioso itapeta apóstolevinexa. Xuacujinae icatsia cotocaevi itapeta petsipaebivinexa itsamonaejavabelia pacuenia Dioso yapëtaeyaexanatsi. Xuacujinae icatsia Dioso itapeta, pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi, peyapëtaeyaexanaevinexa itsamonaejavabelia. Xuacujinae icatsia Dioso itapeta Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava pexanaponaevinexa. Xuacujinae Dioso itapeta piavitanevi pejamatejemayaexanaevinexa. Xuacujinae icatsia Dioso itapeta bepejiobivi peyavenonaevinexa. Xuacujinae icatsia Dioso itapeta Dioso pejumecovënëtsivi penamatacaitorobivinexa. Xuacujinae icatsia Dioso itapeta pecuaicuaijaivinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta.
28 Na Igreja, Deus constituiu primeiramente os apóstolos, em segundo lugar os profetas, em terceiro lugar os doutores, depois os que têm o dom dos milagres, o dom de curar, de socorrer, de governar, de falar diversas línguas.
29 Nexata daxita apo ëapóstolevi. Nexata pijinia daxita apo ëpetsipaebivinexa itsamonaejavabelia pacuenia Dioso yapëtaeyaexanatsi. Nexata pijinia daxita apo ëpeyapëtaeyaexanaponaevinexa itsamonaejavabelia pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Nexata pijinia daxita Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, apo ëpexanaponaevinexa.
29 São todos apóstolos? São todos profetas? São todos doutores?
30 Nexata pijinia daxita apo ëpejamatejemayaexanaevinexa piavitanevi. Nexata pijinia daxita apo ëpecuaicuaijaivinexa itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta. Nexata pijinia daxita apo ëpejumetaevinexa bajarapajume, juya itsamonaejavabelia pejumevajunupaebaponaenexa pajamatabëcuenelivaisi xainapona caelivaisi canacujitsia, palivaisianë tsipaebapona pamonae cuaicuaijai itsajivi ata mapanacuata apo pejumetaejumeta.
30 Fazem todos milagres? Têm todos a graça de curar? Falam todos em diversas línguas? Interpretam todos?
31 Bajarapacuenia itsamonae pejamatabëcuenecaëjëpaeya exanaejavatsi matatoxenetsia panevajënaeyabelia bitso pajitsipare Dioso papecajamatabëcuenecaëjëpaeya exanaenexa, paneyavenonaenexa daxita Dioso pejumecovënëtsivijavabelia. Daxita baja xua yabara pacatsipaebatsi, daxita bajaraxua matatoxenetsia panevajënaeyabelia bitso pajitsipare Dioso papecajamatabëcuenecaëjëpaeya exanaenexa itsamonae ata paneasivanexa.
31 Aspirai aos dons superiores. E agora, ainda vou indicar-vos o caminho mais excelente de todos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.