Romanos 2
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT
1 Eesüja'a süpüla jümüin tamüin: “Tü wayuukolüirua püküjakat achiki wamüin, shiimüin sünain kaainjaraliin naya. Acheküsüja'a kasalajanainjatüin namüin naainjala. Otta wayakana, nnojoishii müin aka nayakana”. Tamüshii paala jia: Wanaawashii jia namaa na wayuu jiyoujakana, süka jaa'inrüinya ne'e tü kasa mojusü naa'inrakat. Sükajee tia, kasalajaneerü jümüin jiakanaya.
1 Talvez você pense que pode condenar esses indivíduos, mas é igual a eles e não tem desculpa! Quando diz que eles deveriam ser castigados, condena a si mesmo, porque você, que julga os outros, pratica as mesmas coisas.
2 Watüjaa aa'uchi chi Maleiwakai sünain lotüin nukuaippa süpüla kasalajanainjatüin nütüma saainjala tü wayuu aa'inrakat kasa müin aka tia.
2 E sabemos que Deus, em sua justiça, castigará todos que praticam tais coisas.
3 Müsüja'a eera jaa'in jüle'eru'u: “Kaainjaralii nala, otta wayakana, nnojoliishii müin aka naa'in. ¿Kasakaja eera kasalajaneerüin wamüin nütüma Maleiwa?”. Tamüshii paala jia: Shiimüin sünain eein kasa kasalajaneetkat jümüin, süka jaa'inrüin tü kasa mojusü naa'inrakat nayakana.
3 Uma vez que você julga outros por fazerem essas coisas, o que o leva a pensar que evitará o julgamento de Deus ao agir da mesma forma?
4 Müshiija'a eera jia te'ipajee: “Nnojoleechi aashichijaain chi Maleiwakai wamüin maalü saaliijee waainjala, je nnojoleena süsalain waya nütüma, süka anamiain ma'i nia sümüin wayuu”. Tamüshii paala jia: E'rülii wayumüin ma'i jia nümüin Maleiwa. ¿Jamüshii jia nnojoliika'a jiyaawatüin saa'u sünain anamiain nia jümüin shii'iree jiyaawajaainjanain suulia jaainjala?
4 Não percebe quanto ele é bondoso, tolerante e paciente com você? Não vê que essas manifestações da bondade de Deus visam levá-lo ao arrependimento?
5 Manoujüinyeesalii jia sünain nnojolüin jaapaain tü nümakat chi Maleiwakai süpüla jükatalaain suulia jaainjala. Sükajee tia, müle'oleejeeria ma'i naashichin chi Maleiwakai jümüin, süka lotüin nukuaippa süpüla süsaleenain jia jaainjala nütüma so'uweena tü ka'i kasalajaneetkat o'u saainjala wayuu nütüma.
5 Mas, por causa de seu coração rebelde, você se recusa a abandonar o pecado, acumulando ira sobre si mesmo. Pois o dia da ira se aproxima, quando o justo juízo de Deus se revelará.
6 Je so'u ka'ikat tia, süsaleena jia jaainjala sünainjee tü jaa'inrakat kataiwa'aya jo'u.
6 Ele julgará cada um de acordo com seus atos.
7 Eesü wayuu eekai süchecherüin saa'in sünain aa'inraa tü anasükat sümüin wayuu. Kataiwa'aya no'u, a'waajünüshi chi Maleiwakai nütüma sümaa kojutüin nia nütüma, süka kee'ireein ma'i naa'in kateein no'u waneepia nümaa süchikijee ouktaa. So'u ka'ikat tia, aapüneerü nümüin nümawaa Maleiwa süpüla ka'ikat süpüshua.
7 Dará vida eterna àqueles que, persistindo em fazer o bem, buscam glória, honra e imortalidade.
8 Akaajasa chi wayuu ayouktakai tü shiimüinkat sümaa naa'inrüin waneepia tü mojusükat kataiwa'aya no'u, süka kee'ireein naa'in tü anasükat nüpüla niakai ne'e nümüiwa suulia wayuu, ütteerü ma'i naa'in chi Maleiwakai noo'omüin so'u ka'ikat tia. Süsaleechi nia naainjala nütüma.
8 Mas derramará ira e indignação sobre os que vivem para si mesmos, que se recusam a obedecer à verdade e preferem entregar-se a uma vida de perversidade.
9 Müle'ojeerü ma'i tü müliaa ne'reetkat na wayuu aa'inrakana tü mojusükat kataiwa'aya no'u. Maa aka judío otta gentile, ne'reerü müliaakat so'u ka'ikat tia.
9 A todos que praticam o mal, ele trará aflição e calamidade: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
10 Otta napüshua na wayuu aa'inrakana tü anasükat sümüin wayuu kataiwa'aya no'u, kojuteena naya nütüma Maleiwa so'u ka'ikat tia, je nnojoleena mmolüin naya neema. Maa aka judío otta gentile, kojuteena nütüma süka
10 Mas, a todos que fazem o bem, ele dará glória, honra e paz: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
11 matüjain nia kachekalaawa'ataa wayuu.
11 Pois Deus não age com favoritismo.
12 Na gentilekana, mayaainje nnojolüin nama'anain tü nüshajakat Moisés, amülouijeenia ne'e waneepia naya saaliijee naainjala. Otta na judíokana kama'anakana tü nüshajakat Moisés, kasalajaneerü namüin naainjala nütüma Maleiwa süka moonooin naya sümaa tü nümakat.
12 Assim, todos os que pecarem, mesmo não tendo a lei escrita de Deus, serão destruídos. E todos os que pecarem estando sob a lei de Deus, de acordo com essa lei serão julgados.
13 Na wayuu eekai naapüin ne'e tü nümakat Moisés, nnojoliishii anajiraain nümaa chi Maleiwakai sükajee tia. Alu'ujasa müleka naa'inrüle tü nuluwataakat anain Maleiwa, anajiraweena nümaa.
13 Pois o simples ato de ouvir a lei não nos torna justos diante de Deus, mas sim a obediência à lei é que nos torna justos aos olhos dele.
14 — ausente —
14 Até mesmo os gentios, que não têm a lei escrita, quando obedecem a ela instintivamente, mostram que conhecem a lei, mesmo não a tendo.
15 — ausente —
15 Demonstram que a lei está gravada em seu coração, pois sua consciência e seus pensamentos os acusam ou lhes dizem que estão agindo corretamente.
16 Saashin tü nüchikikat chi O'tte'erüikai, tü taküjakat jümüin, eejeechi Jesucristo nümaa chi Maleiwakai so'uweena tü ka'i kasalajaneetkat o'u sümüin saainjala wayuu süpüshua nütüma. Mayaasüje nnojolüin atüjaanüin aa'u saainjala wane wayuu, atüjaaneerü aa'u kasalajanapa sümüin so'u ka'ikat tia.
16 Isso se confirmará no dia em que Deus julgar os segredos de cada um por meio de Cristo Jesus, de acordo com as boas-novas que anuncio.
17 Müshii jia sünain ju'waataain sulu'u jünüiki: “Wayuu judío waya, waya'aya nüpüshika Maleiwa, je kojutsü watüma süpüshua tü nüshajanainkat Moisés.
17 Você, que se diz judeu, se apoia na lei de Deus e se orgulha de seu relacionamento especial com ele.
18 Sünainjee we'ikünüin sünain tü nüshajakat, wayaawata aa'u tü nüchekakat Maleiwa wapüleerua, tü kasa anasükat süpüla waa'inrüin otta tü kasa mojusü nnojolüinjatkat waa'inrüin.
18 Conhece a vontade de Deus: sabe o que é certo, porque foi instruído em sua lei.
19 Waya ekirajaka wayuu sünain tü shiimüinkat, je wakaaliijain na eekana nnojoliin natüjaain naa'u Maleiwa.
19 Está convencido de que é guia para os cegos e luz para os que estão perdidos na escuridão.
20 Süka wayain aapünüin amüin tü nüshajakat Moisés, watüjaa aa'ut kasa süpüshua süpüla wekirajüinjatüin wayuu sünain tü shiimüinkat. Eekai maa'in naa'in, wakaaliijeechi. Eekai matüjaain saa'u tü nüshajakat Moisés, wekirajeechi”, müsü jünüiki.
20 Considera-se capaz de instruir os ignorantes e ensinar os caminhos de Deus às crianças. Está certo de que a lei de Deus lhe dá pleno conhecimento e verdade.
21 Tamüshii paala jia: Jia ekirajüliikana wayuu, ¿jamüsü nnojotka'a jaa'inrüin tü jikirajakat anain? Jia achiajaakana wayuu suulia o'uwajaa, ¿jamaka'a ka'ruwaraliika'a jia?
21 Pois bem, se você ensina a outros, por que não ensina a si mesmo? Diz a outros que não roubem, mas você mesmo rouba?
22 Jia achiajaakana wayuu suulia ama'üjawaa sümaa wayuu nnojotkat su'wayuusein, ¿jamaka'a jiakana jüma'üjaaka'a sümaa wayuu nnojotkat ju'wayuusein? Jia alerajakana tü maleiwayaasükalüirua, ¿jamaka'a ju'luwajaka'a tü nakorolokat?
22 Afirma que é errado cometer adultério, mas você mesmo adultera? Condena a idolatria, mas rouba objetos dos templos?
23 Jia a'waataakana sulu'u aapünaa amüin tü nüshajakat Moisés, ¿jamaka'a mojutka'a chi Maleiwakai jütüma sünain nnojolüin jaa'inrüin tü nuluwataakat anain?
23 Você, que tanto se orgulha de conhecer a lei, desonra a Deus, desobedecendo à lei?
24 Ashajünüsü jüchiki sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat chi Maleiwakai, müsü yaa: “Na gentilekana, mojutsai chi Maleiwakai natüma süka ne'rüin tü kasa mojusü naa'inrakat na judíokana no'upala”.
24 Não é de admirar que as Escrituras digam: “Os gentios blasfemam o nome de Deus por causa de vocês”.
25 “Ayaawatüna aa'uchii waya judíokana sünain nüpüshin waya Maleiwa, süka shi'yotoonüin wata”, müshii jia sünain ju'waataain sulu'u jukuaippa. Tamüshii paala jia: Aamasü jümüin tü o'yotoonookat ata müleka jüüjüüle jia sümüin tü nuluwataakat anain Moisés. Akaajasa müleka nnojorule jüüjüüin jia sümüin, nnojoleerü kasain saamüin jümüin. Müshii aka ne'e naa'in wane wayuu eekai mo'yotoojuin nüta.
25 A prática judaica da circuncisão só tem valor se você obedece à lei de Deus. Mas se você, que é circuncidado, não obedece à lei de Deus, não é diferente de um gentio incircuncidado.
26 — ausente —
26 E, se os incircuncidados obedecerem à lei de Deus, acaso não serão também considerados circuncidados?
27 — ausente —
27 De fato, os gentios incircuncidados que cumprem a lei de Deus condenarão você, judeu, que é circuncidado e tem a lei de Deus, mas não obedece a ela.
28 “Jia tapüshika”, nnojoishi müin chi Maleiwakai sümüin wane wayuu sünainjee shi'yotoonüin süta. ¿Kasa atüjaanaka atüma naa'u wane wayuu sünain shiimüin nüpüshin nia Maleiwa?
28 Pois ser judeu exteriormente ou ser circuncidado não torna ninguém judeu de fato.
29 “Jia tapüshika”, münüshii napüshua na eekai ne'itaanüin nütüma chi Naa'inkai Maleiwa süpüla nüpüshinjanain naya Maleiwa. Nnojoliishii naya e'itaanüin sünainjee o'yotoonaa ata, süpüla na'waajünüin sütüma wayuu. E'itaanüshii naya sünainjee shii'iranajaaitpain naa'in, süpüla na'waajünüin nütüma Maleiwa.
29 Judeu verdadeiro é quem o é no íntimo, e circuncisão verdadeira é a do coração, feita pelo Espírito, e não pela letra da lei, recebendo assim a aprovação de Deus, e não das pessoas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.