Romanos 2

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Eesüja'a süpüla jümüin tamüin: “Tü wayuukolüirua püküjakat achiki wamüin, shiimüin sünain kaainjaraliin naya. Acheküsüja'a kasalajanainjatüin namüin naainjala. Otta wayakana, nnojoishii müin aka nayakana”. Tamüshii paala jia: Wanaawashii jia namaa na wayuu jiyoujakana, süka jaa'inrüinya ne'e tü kasa mojusü naa'inrakat. Sükajee tia, kasalajaneerü jümüin jiakanaya.
1 Por isso, você é indesculpável quando julga os outros, não importando quem você é. Pois, naquilo que julga o outro, você está condenando a si mesmo, porque pratica as mesmas coisas que condena.
2 Watüjaa aa'uchi chi Maleiwakai sünain lotüin nukuaippa süpüla kasalajanainjatüin nütüma saainjala tü wayuu aa'inrakat kasa müin aka tia.
2 Bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade contra os que praticam tais coisas.
3 Müsüja'a eera jaa'in jüle'eru'u: “Kaainjaralii nala, otta wayakana, nnojoliishii müin aka naa'in. ¿Kasakaja eera kasalajaneerüin wamüin nütüma Maleiwa?”. Tamüshii paala jia: Shiimüin sünain eein kasa kasalajaneetkat jümüin, süka jaa'inrüin tü kasa mojusü naa'inrakat nayakana.
3 E você, que condena os que praticam tais coisas, mas faz o mesmo que eles fazem, pensa que conseguirá se livrar do juízo de Deus?
4 Müshiija'a eera jia te'ipajee: “Nnojoleechi aashichijaain chi Maleiwakai wamüin maalü saaliijee waainjala, je nnojoleena süsalain waya nütüma, süka anamiain ma'i nia sümüin wayuu”. Tamüshii paala jia: E'rülii wayumüin ma'i jia nümüin Maleiwa. ¿Jamüshii jia nnojoliika'a jiyaawatüin saa'u sünain anamiain nia jümüin shii'iree jiyaawajaainjanain suulia jaainjala?
4 Ou será que você despreza a riqueza da bondade, da tolerância e da paciência de Deus, ignorando que a bondade de Deus é que leva você ao arrependimento?
5 Manoujüinyeesalii jia sünain nnojolüin jaapaain tü nümakat chi Maleiwakai süpüla jükatalaain suulia jaainjala. Sükajee tia, müle'oleejeeria ma'i naashichin chi Maleiwakai jümüin, süka lotüin nukuaippa süpüla süsaleenain jia jaainjala nütüma so'uweena tü ka'i kasalajaneetkat o'u saainjala wayuu nütüma.
5 Mas, por ser teimoso e ter um coração impenitente, você acumula contra si mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 Je so'u ka'ikat tia, süsaleena jia jaainjala sünainjee tü jaa'inrakat kataiwa'aya jo'u.
6 que retribuirá a cada um segundo as suas obras:
7 Eesü wayuu eekai süchecherüin saa'in sünain aa'inraa tü anasükat sümüin wayuu. Kataiwa'aya no'u, a'waajünüshi chi Maleiwakai nütüma sümaa kojutüin nia nütüma, süka kee'ireein ma'i naa'in kateein no'u waneepia nümaa süchikijee ouktaa. So'u ka'ikat tia, aapüneerü nümüin nümawaa Maleiwa süpüla ka'ikat süpüshua.
7 a vida eterna aos que, perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e incorruptibilidade;
8 Akaajasa chi wayuu ayouktakai tü shiimüinkat sümaa naa'inrüin waneepia tü mojusükat kataiwa'aya no'u, süka kee'ireein naa'in tü anasükat nüpüla niakai ne'e nümüiwa suulia wayuu, ütteerü ma'i naa'in chi Maleiwakai noo'omüin so'u ka'ikat tia. Süsaleechi nia naainjala nütüma.
8 mas ira e indignação para os egoístas, que desobedecem à verdade e obedecem à injustiça.
9 Müle'ojeerü ma'i tü müliaa ne'reetkat na wayuu aa'inrakana tü mojusükat kataiwa'aya no'u. Maa aka judío otta gentile, ne'reerü müliaakat so'u ka'ikat tia.
9 Tribulação e angústia virão sobre todo aquele que faz o mal, ao judeu primeiro e também ao grego;
10 Otta napüshua na wayuu aa'inrakana tü anasükat sümüin wayuu kataiwa'aya no'u, kojuteena naya nütüma Maleiwa so'u ka'ikat tia, je nnojoleena mmolüin naya neema. Maa aka judío otta gentile, kojuteena nütüma süka
10 mas haverá glória, honra e paz a todo aquele que pratica o bem, ao judeu primeiro e também ao grego.
11 matüjain nia kachekalaawa'ataa wayuu.
11 Porque Deus não trata as pessoas com parcialidade.
12 Na gentilekana, mayaainje nnojolüin nama'anain tü nüshajakat Moisés, amülouijeenia ne'e waneepia naya saaliijee naainjala. Otta na judíokana kama'anakana tü nüshajakat Moisés, kasalajaneerü namüin naainjala nütüma Maleiwa süka moonooin naya sümaa tü nümakat.
12 Assim, todos os que pecaram sem lei também sem lei perecerão; e todos os que pecaram sob a lei serão julgados pela lei.
13 Na wayuu eekai naapüin ne'e tü nümakat Moisés, nnojoliishii anajiraain nümaa chi Maleiwakai sükajee tia. Alu'ujasa müleka naa'inrüle tü nuluwataakat anain Maleiwa, anajiraweena nümaa.
13 Porque justos diante de Deus não são aqueles que somente ouvem a lei, mas os que praticam a lei é que serão justificados.
14 — ausente —
14 Quando, pois, os gentios, que não têm a lei, fazem, por natureza, o que a lei ordena, eles se tornam lei para si mesmos, embora não tenham a lei.
15 — ausente —
15 Estes mostram a obra da lei gravada no seu coração, o que é confirmado pela consciência deles e pelos seus pensamentos conflitantes, que às vezes os acusam e às vezes os defendem,
16 Saashin tü nüchikikat chi O'tte'erüikai, tü taküjakat jümüin, eejeechi Jesucristo nümaa chi Maleiwakai so'uweena tü ka'i kasalajaneetkat o'u sümüin saainjala wayuu süpüshua nütüma. Mayaasüje nnojolüin atüjaanüin aa'u saainjala wane wayuu, atüjaaneerü aa'u kasalajanapa sümüin so'u ka'ikat tia.
16 no dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgar os segredos das pessoas, de acordo com o meu evangelho.
17 Müshii jia sünain ju'waataain sulu'u jünüiki: “Wayuu judío waya, waya'aya nüpüshika Maleiwa, je kojutsü watüma süpüshua tü nüshajanainkat Moisés.
17 Mas, se você diz que é judeu, confia na lei e se gloria em Deus;
18 Sünainjee we'ikünüin sünain tü nüshajakat, wayaawata aa'u tü nüchekakat Maleiwa wapüleerua, tü kasa anasükat süpüla waa'inrüin otta tü kasa mojusü nnojolüinjatkat waa'inrüin.
18 se você conhece a vontade de Deus e aprova as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 Waya ekirajaka wayuu sünain tü shiimüinkat, je wakaaliijain na eekana nnojoliin natüjaain naa'u Maleiwa.
19 se você está convencido de que é guia dos cegos, luz dos que se encontram em trevas,
20 Süka wayain aapünüin amüin tü nüshajakat Moisés, watüjaa aa'ut kasa süpüshua süpüla wekirajüinjatüin wayuu sünain tü shiimüinkat. Eekai maa'in naa'in, wakaaliijeechi. Eekai matüjaain saa'u tü nüshajakat Moisés, wekirajeechi”, müsü jünüiki.
20 instrutor de insensatos, mestre de crianças, tendo na lei a forma da sabedoria e da verdade —
21 Tamüshii paala jia: Jia ekirajüliikana wayuu, ¿jamüsü nnojotka'a jaa'inrüin tü jikirajakat anain? Jia achiajaakana wayuu suulia o'uwajaa, ¿jamaka'a ka'ruwaraliika'a jia?
21 você, pois, que ensina os outros, não ensina a si mesmo? Você, que prega que não se deve roubar, rouba?
22 Jia achiajaakana wayuu suulia ama'üjawaa sümaa wayuu nnojotkat su'wayuusein, ¿jamaka'a jiakana jüma'üjaaka'a sümaa wayuu nnojotkat ju'wayuusein? Jia alerajakana tü maleiwayaasükalüirua, ¿jamaka'a ju'luwajaka'a tü nakorolokat?
22 Você, que diz que não se deve cometer adultério, adultera? Você, que detesta ídolos, rouba os templos?
23 Jia a'waataakana sulu'u aapünaa amüin tü nüshajakat Moisés, ¿jamaka'a mojutka'a chi Maleiwakai jütüma sünain nnojolüin jaa'inrüin tü nuluwataakat anain?
23 Você, que se gloria na lei, desonra a Deus pela transgressão da lei?
24 Ashajünüsü jüchiki sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat chi Maleiwakai, müsü yaa: “Na gentilekana, mojutsai chi Maleiwakai natüma süka ne'rüin tü kasa mojusü naa'inrakat na judíokana no'upala”.
24 Pois, como está escrito: “O nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vocês.”
25 “Ayaawatüna aa'uchii waya judíokana sünain nüpüshin waya Maleiwa, süka shi'yotoonüin wata”, müshii jia sünain ju'waataain sulu'u jukuaippa. Tamüshii paala jia: Aamasü jümüin tü o'yotoonookat ata müleka jüüjüüle jia sümüin tü nuluwataakat anain Moisés. Akaajasa müleka nnojorule jüüjüüin jia sümüin, nnojoleerü kasain saamüin jümüin. Müshii aka ne'e naa'in wane wayuu eekai mo'yotoojuin nüta.
25 A circuncisão tem valor se você pratica a lei; mas, se você é transgressor da lei, a sua circuncisão já se tornou incircuncisão.
26 — ausente —
26 Portanto, se a incircuncisão observa os preceitos da lei, não será essa incircuncisão considerada como circuncisão?
27 — ausente —
27 E, se aquele que é incircunciso por natureza cumpre a lei, certamente ele julgará você, que, embora tenha a letra da lei e a circuncisão, é transgressor da lei.
28 “Jia tapüshika”, nnojoishi müin chi Maleiwakai sümüin wane wayuu sünainjee shi'yotoonüin süta. ¿Kasa atüjaanaka atüma naa'u wane wayuu sünain shiimüin nüpüshin nia Maleiwa?
28 Porque não é judeu quem o é apenas exteriormente, nem é circuncisão a que é somente na carne.
29 “Jia tapüshika”, münüshii napüshua na eekai ne'itaanüin nütüma chi Naa'inkai Maleiwa süpüla nüpüshinjanain naya Maleiwa. Nnojoliishii naya e'itaanüin sünainjee o'yotoonaa ata, süpüla na'waajünüin sütüma wayuu. E'itaanüshii naya sünainjee shii'iranajaaitpain naa'in, süpüla na'waajünüin nütüma Maleiwa.
29 Porém judeu é aquele que o é interiormente, e circuncisão é a do coração, pelo Espírito, não segundo a letra, e cujo louvor não procede de seres humanos, mas de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.