João 8

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 O'unüshi Jesús saa'umüin wane wutai kanüliasü Olivos sü'ütpa'asü Jerusalén.
1 Dirigiu-se Jesus para o monte das Oliveiras.
2 Je shiasa mapa watta'a maalü waneemüin ka'ikat, ale'ejaashi nia Jerusalénmüin sulu'umüin süpaatiase tü a'waajüleekat Maleiwa. Nüikkalaakalaka süpüla nikirajüinjatüin tü wayuukolüirua eekai süntüin nünainmüin.
2 Ao romper da manhã, voltou ao templo e todo o povo veio a ele. Assentou-se e começou a ensinar.
3 Otta na karalouktamaajanakana je na fariseokana, nantitkalaka joo wane jierü nünainmüin Jesús. Nata'ülüin shia süka süma'üjaain nümaa wane wayuu nnojoikai su'wayuusein. Nantirüin shia su'upala wayuu süpüshua
3 Os escribas e os fariseus trouxeram-lhe uma mulher que fora apanhada em adultério.
4 sümaa namüin nümüin Jesús:
4 Puseram-na no meio da multidão e disseram a Jesus: Mestre, agora mesmo esta mulher foi apanhada em adultério.
5 Je saashin tü nüshajakat Moisés, ouktüinjatü süka a'ina'aluushin süka ipa wayuu eekai saa'inrüin makat aka tüü. ¿Jamüinja'a eera pünüiki soo'opünaa tüü? —namakalaka.
5 Moisés mandou-nos na lei que apedrejássemos tais mulheres. Que dizes tu a isso?
6 Müsü nanüiki nümüin shii'iree niweetirüin wane pütchi kasalajanainjatkat nümüin natüma.
6 Perguntavam-lhe isso, a fim de pô-lo à prova e poderem acusá-lo. Jesus, porém, se inclinou para a frente e escrevia com o dedo na terra.
7 Je saa'u masütaajuin naya sünain asakiraa nia, nüsha'walaakalaka sünain nümüin wane pütchi namüin:
7 Como eles insistissem, ergueu-se e disse-lhes: Quem de vós estiver sem pecado, seja o primeiro a lhe atirar uma pedra.
8 Nejepülaakalaka Jesús nüchikua sünain ashajaa süka najapü sünain tü mmakat.
8 Inclinando-se novamente, escrevia na terra.
9 Sütüma tü nümakat Jesús, o'unayaa müshii naya wane'ewai nakua sünain nayain o'unüin palajanale'eya na alatüinakana ouyase. Je no'unapa napüshua, nia'ala ne'e apütüüka Jesús sümaa tü jietkat yaa sha'watüin nü'ütpa'a.
9 A essas palavras, sentindo-se acusados pela sua própria consciência, eles se foram retirando um por um, até o último, a começar pelos mais idosos, de sorte que Jesus ficou sozinho, com a mulher diante dele.
10 Asha'walaa müshia Jesús sünain nümüin sümüin:
10 Então ele se ergueu e vendo ali apenas a mulher, perguntou-lhe: Mulher, onde estão os que te acusavam? Ninguém te condenou?
11 —Ekirajüikalee, nnojotsü jaralüin —sümakalaka.
11 Respondeu ela: Ninguém, Senhor. Disse-lhe então Jesus: Nem eu te condeno. Vai e não tornes a pecar.
12 Süchikijee tia, naashajaakalaka Jesús nüchikua sümüin tü wayuukolüirua sünain maa sümüin:
12 Falou-lhes outra vez Jesus: Eu sou a luz do mundo; aquele que me segue não andará em trevas, mas terá a luz da vida.
13 Narütkaataalakalaka joo na fariseokana nachikua nünainmüin Jesús süpüla namajaainjanain nümüin:
13 A isso, os fariseus lhe disseram: Tu dás testemunho de ti mesmo; teu testemunho não é digno de fé.
14 Nüsouktakalaka Jesús namüin na fariseokana:
14 Respondeu-lhes Jesus: Embora eu dê testemunho de mim mesmo, o meu testemunho é digno de fé, porque sei de onde vim e para onde vou; mas vós não sabeis de onde venho nem para onde vou.
15 Jiyoujüin taya süka ne'e tü jülüjakat saa'in wayuu. Otta tayakai, nnojoishi antüshin süpüla kasalajanain tatüma sümüin saainjala wayuu.
15 Vós julgais segundo a aparência; eu não julgo ninguém.
16 Otta müleka süsarale shia saainjala tatüma, lotüsü ma'i tü tamakat, süka nnojolin tamüiwain taya. Eeshi chi Tashikai tamaa, chi kajünalakai taya.
16 E, se julgo, o meu julgamento é conforme a verdade, porque não estou sozinho, mas comigo está o Pai que me enviou.
17 Saashin tü nüshajakat Moisés jüpüla, müleka wanaawale naküjala piamashii wayuu soo'opünaa nukuaippa wane wayuu, pansaasü tia.
17 Ora, na vossa lei está escrito: O testemunho de duas pessoas é digno de fé {Dt 19,15}.
18 Akaajaa müleka taküjiraale tachiki, pansaasü shia süka wanaawain sümaa tü nüküjakat tachiki chi Tashikai, chi kajünalakai taya. Je sükajee tia, anakaja müleka kapürale jaa'in shia —nümakalaka Jesús namüin.
18 Eu dou testemunho de mim mesmo; e meu Pai, que me enviou, o dá também.
19 Nasakirataalakalaka Jesús na fariseokana:
19 Perguntaram-lhe: Onde está teu Pai? Respondeu Jesus: Não conheceis nem a mim nem a meu Pai; se me conhecêsseis, certamente conheceríeis também a meu Pai.
20 Nümüsü tüü wanaa sümaa nikirajüin yaa sulu'u tü a'waajüleekat sü'ütpa'a eere shi'itaanüin tü neerü asülajünakat. Mayaainje eejanain sa'aka tü aapajüsükalüirua nünüiki wane ka'ürülakana nia, nnojoishi ata'ünnüin natüma süka nnojoyülüin keraain nükalia.
20 Estas palavras proferiu Jesus ensinando no templo, junto aos cofres de esmola. Mas ninguém o prendeu, porque ainda não era chegada a sua hora.
21 Süchikijee tia, aashajaashi Jesús nüchikua sümüin tü wayuukolüirua yaa sulu'u tü a'waajüleekat Maleiwa sünain nümüin mayaa:
21 Jesus disse-lhes: Eu me vou, e procurar-me-eis e morrereis no vosso pecado. Para onde eu vou, vós não podeis ir.
22 Otta na laülaayuu judíokana, naashajaajiraakalaka sünain maa:
22 Perguntavam os judeus: Será que ele se vai matar, pois diz: Para onde eu vou, vós não podeis ir?
23 Ayatshi Jesús sünain yootüin namaa na wayuukana sünain nümüin mayaa:
23 Ele lhes disse: Vós sois cá de baixo, eu sou lá de cima. Vós sois deste mundo, eu não sou deste mundo.
24 Taküjaitpa jümüin sünain oukteenain jia sümaa jaainjala. Müleka nnojorüle kapülain jaa'in tü tamakat sünain tayain tayakai chi taküjakai achiki, shiimain sünain oukteenain jia sümaa jaainjala —nümakalaka Jesús namüin.
24 Por isso vos disse: morrereis no vosso pecado; porque, se não crerdes o que eu sou, morrereis no vosso pecado.
25 —¿Jaraikai piawai? —namakalaka nümüin.
25 Quem és tu?, perguntaram-lhe eles então. Jesus respondeu: Exatamente o que eu vos declaro.
26 Isasü wainma tü kasa tamüinjatkat jümüin sünain tayoujüin jia saaliijee jiyouktüin tanüiki. Otta tü taküjakat jümüin jiakana sainküin mmakat, shia ne'e tü nüküjalakat tamüin chi kajünalakai taya, süka pansaain waneepia tü nümakat tamüin —nümakalaka namüin.
26 Tenho muitas coisas a dizer e a julgar a vosso respeito, mas o que me enviou é verdadeiro e o que dele ouvi eu o digo ao mundo.
27 Sükajee nnojolüin nayaawatüin saa'u sünain niain nüküjüin achiki chi Nüshikai namüin,
27 Eles, porém, não compreenderam que ele lhes falava do Pai.
28 nümakalaka Jesús namüin:
28 Jesus então lhes disse: Quando tiverdes levantado o Filho do Homem, então conhecereis quem sou e que nada faço de mim mesmo, mas falo do modo como o Pai me ensinou.
29 Otta chi Tashikai, chi kajünalakai taya, tamaashi waneepia. Nnojoishi nuu'ulaain taya tamüiwa, süka taa'inrüin weinshi tü kasa talatakat atüma naa'in —nümakalaka Jesús namüin.
29 Aquele que me enviou está comigo; ele não me deixou sozinho, porque faço sempre o que é do seu agrado.
30 Je wainma tü wayuu aapajüsükalüirua nünüiki Jesús, kapülasü naa'in tü nüküjakat namüin sümaa nanoujain nünain.
30 Tendo proferido essas palavras, muitos creram nele.
31 Nümakalaka Jesús namüin:
31 E Jesus dizia aos judeus que nele creram: Se permanecerdes na minha palavra, sereis meus verdadeiros discípulos;
32 Je jiyaawateerü aa'u tü shiimainkat süpüla jujuittüinjanain sütüma suulia achepchiaa —nümakalaka namüin.
32 conhecereis a verdade e a verdade vos livrará.
33 Otta na laülaayuu judíokana, nasouktakalaka nümüin Jesús sünain maa:
33 Replicaram-lhe: Somos descendentes de Abraão e jamais fomos escravos de alguém. Como dizes tu: Sereis livres?
34 Nümakalaka Jesús namüin:
34 Respondeu Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: todo homem que se entrega ao pecado é seu escravo.
35 Soto jaa'in tüü: Wane wayuu achepchiee, nnojoishi kasain nünain chi kachepchiakai. Alu'ujasa wane nüchon, nia kasaka nünain waneepia.
35 Ora, o escravo não fica na casa para sempre, mas o filho sim, fica para sempre.
36 Müleka nujuittirüle jia chi Nüchonkai Maleiwa, shiimüin sünain taashiinapain jia. Nnojoliinapa jia müinya aka wane achepchiee. Müinapa aka wane achonlu.
36 Se, portanto, o Filho vos libertar, sereis verdadeiramente livres.
37 Tatüjaa aa'una jia sümaa nuu'uliwo'uin Abraham. Otta saa'u nnojolüin kapülain jaa'in tanüiki, ju'utee aa'inchi taya.
37 Bem sei que sois a raça de Abraão; mas quereis matar-me, porque a minha palavra não penetra em vós.
38 Taküja achikit jümüin tü nii'iyatakat chi Tashikai tamüin. Otta tü jaa'inrakat, shia tü nüküjakat achiki jümüin chi jüshikai —nümakalaka Jesús namüin na laülaayuu judíokana.
38 Eu falo o que vi junto de meu Pai; e vós fazeis o que aprendestes de vosso pai.
39 —Chi washikai, nia Abraham, chi koo'uliwo'ukai waya —namakalaka nümüin.
39 Nosso pai, replicaram eles, é Abraão. Disse-lhes Jesus: Se fôsseis filhos de Abraão, faríeis as obras de Abraão.
40 Akaajasa jia, ju'utee aa'inchi taya mayaainje taküjüin jümüin tü shiimain aküjünakat tamüin nütüma Maleiwa. Nnojotsü naa'inrüin Abraham kasa eekai müin aka tia, tü jaa'inrakat jiakana maa'ulu yaa.
40 Mas, agora, procurais tirar-me a vida, a mim que vos falei a verdade que ouvi de Deus! Isso Abraão não o fez.
41 Shia jüshataka ne'e tü kasa naa'inrakat chi jüshikai jüpüleerua —nümakalaka namüin.
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Retrucaram-lhe eles: Nós não somos filhos da fornicação; temos um só pai: Deus.
42 Nümakalaka Jesús namüin na laülaayuu judíokana:
42 Jesus replicou: Se Deus fosse vosso pai, vós me amaríeis, porque eu saí de Deus. É dele que eu provenho, porque não vim de mim mesmo, mas foi ele quem me enviou.
43 Nnojotsü jiyaawatüin aa'u tü taküjakat achiki jümüin, süka nnojolüin kapülain jaa'in tanüiki.
43 Por que não compreendeis a minha linguagem? É porque não podeis ouvir a minha palavra.
44 Shia jaa'inreeka ma'i tü kasa mojusü nüchekakat jüpüleerua chi sülaülakai yolujaa, süka niain shiimüin jüshin. Nia o'ttatüjüikaja'a sünain uwomuyuwaa sümaiwa paala je ayatayüija'a nia maa'ulu yaa sünain. Nia kanainjeejachika'aya tü alawaakat. Niyouktüin tü shiimüinkat, shia jülüjaka naa'in tü alawaakat waneepia.
44 Vós tendes como pai o demônio e quereis fazer os desejos de vosso pai. Ele era homicida desde o princípio e não permaneceu na verdade, porque a verdade não está nele. Quando diz a mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Akaajaa jiakana, nnojotsü joonooin amaa tü tamakat jümüin süka shiain tü shiimüinkat.
45 Mas eu, porque vos digo a verdade, não me credes.
46 Nnojotsü süpüla “wayuu kaainjarai pia” jümüinjatüin tamüin. Taküjain waneepia tü shiimüinkat jümüin, ¿jamüsü nnojotka'a kapülain jaa'in shia?
46 Quem de vós me acusará de pecado? Se vos falo a verdade, por que me não credes?
47 Na eekai nüpüshin Maleiwa, kapülasü naa'in nünüiki. Otta jiakana, nnojotka'a kapülain jaa'in nünüiki sükajeejatü nnojoliin nüpüshin jia —nümakalaka Jesús namüin.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus, e se vós não as ouvis é porque não sois de Deus.
48 Nasouktakalaka na laülaayuu judíokana sünain mojulu'ulüin nanüiki nümüin Jesús:
48 Responderam então os judeus: Não dizemos com razão que és samaritano, e que estás possesso de um demônio?
49 Nümakalaka Jesús namüin:
49 Respondeu-lhes Jesus: Eu não estou possesso de demônio, mas honro a meu Pai. Vós, porém, me ultrajais!
50 Nnojoishi tayain kee'ireein aa'in kojutuu sütüma wayuu. Nia chi Tashikai Maleiwa kee'ireeka aa'in kojutüinjachin taya atümaa, süka niain kaneekajalain taya süpüla.
50 Não busco a minha glória. Há quem a busque e ele fará justiça.
51 Shiimainkalaka ma'i tü tamakat jümüin joolu'u: Chi wayuu eekai noonooin sümaa tanüiki, nnojoleechi e'rüin ouktaa —nümakalaka.
51 Em verdade, em verdade vos digo: se alguém guardar a minha palavra, não verá jamais a morte.
52 Nasouktakalaka na laülaayuu judíokana nümüin:
52 Disseram-lhe os judeus: Agora vemos que és possuído de um demônio. Abraão morreu, e também os profetas. E tu dizes que, se alguém guardar a tua palavra, jamais provará a morte...
53 Abraham, ouktüshi oo'ulaka napüshua na nünüikimaajanakana Maleiwa. ¿Piataale ma'i alana'aleein sünain miyo'uwaa noulia? ¿Jaraikai pia saa'in pümüin? —namakalaka nümüin Jesús.
53 És acaso maior do que nosso pai Abraão? E, entretanto, ele morreu... e os profetas também. Quem pretendes ser?
54 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
54 Respondeu Jesus: Se me glorifico a mim mesmo, a minha glória não é nada; meu Pai é quem me glorifica, aquele que vós dizeis ser o vosso Deus
55 chi ju'waataakai alu'u sümaa nnojolin ji'raajüin nia. Alu'usa tayakai, te'raajüin. Müleka “nnojoishi te'raajüin” tamüle, meechi aka taya jiakana aküjakana alawaa. Shiimüin sünain te'raajüin nia je toonooin waneepia sümaa nünüiki.
55 e, contudo, não o conheceis. Eu, porém, o conheço e, se dissesse que não o conheço, seria mentiroso como vós. Mas conheço-o e guardo a sua palavra.
56 Otta müshia chi jutuushikai Abraham, talatüshinka ma'i süka nütüjaain saa'u sünain tantajachin so'uweena wane ka'i. Talatüsü ma'i naa'in süka nütüjaain saa'u tü kasa anasü taa'inrajatkat tantapa sa'akamüin wayuu —nümakalaka Jesús namüin.
56 Abraão, vosso pai, exultou com o pensamento de ver o meu dia. Viu-o e ficou cheio de alegria.
57 Namakalaka na laülaayuu judíokana nümüin Jesús:
57 Os judeus lhe disseram: Não tens ainda cinqüenta anos e viste Abraão!...
58 Nüsouktakalaka Jesús namüin:
58 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: antes que Abraão fosse, eu sou.
59 Nayasa nayakana, naapaakalaka ipa süpüla na'ina'alüinjachin nia saalii tü nümakat namüin sünain niain Maleiwain naajüin. Otta Jesús, nujuittaakalaka najuuna sulu'ujee tü a'waajüleekat Maleiwa.
59 A essas palavras, pegaram então em pedras para lhas atirar. Jesus, porém, se ocultou e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.