Hebreus 11

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Süka tü wanoulakat, atüjaashii waya naa'u chi Maleiwakai sünain naa'inrüinjatüin tü kasa anasü nüküjakat achiki wamüin. Wayaawatüin sütüma sünain shiimüin tü kasa me'rujukat.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Soto jaa'in sünain talatüin ma'i naa'in chi Maleiwakai namaa na watuushikana paala sümaiwa müleka nanoujale waneepia tü nümakat namüin.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 Je süka tü wanoulakat, wayaawata aa'ulu sünain sükumajuushin sümaiwa tü mmakat je tü jolotsükalüirua süpüshua süka nünüiki chi Maleiwakai. Tü kasa we'rakat maa'ulu yaa, aainjuushi nütüma süka tü kasa nnojotkat e'nnüin paala.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 Ekirajünüshii waya maa'ulu yaa sünain tü anoulaakat sütüma nüchiki Abel, mayaashije kaka'iyaichin ouktüin. Shiimüin sünain kanoulain nia nünain Maleiwa. Je süka nünoujain nünain, nüsülajüin nümüin tü talatakat atüma naa'in. Je sükajee tia, müshi chi Maleiwakai nümüin: “Pia aa'inraka tü tachekakat püpüleerua”. Otta sümaa tü nüsülajakat Caín, chi nipayakai, nnojoishi talatüin nia.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 Otta paala sümaiwa Enoc, nnojotsü ni'rüin ouktaa. Süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, asaajaanüshi nütüma sa'akajee tü wayuukolüirua yaa mmolu'ujee, nnojoikalaka nüntüna anain sütüma wayuu süchikijee tia. Sütüma tü ashajuushikat sulu'u tü nüchikimaajatkat chi Maleiwakai, watüjaa aa'uchi Enoc sünain nünoujain. Nnojoliiwa'aya nüsaajaanüin Enoc sa'akajee wayuu, talatüsü naa'in chi Maleiwakai nümaa.
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 Je maa'ulu yaa, kamaneeshi chi Maleiwakai namüin na eekana nümaain saa'u nanoujain nünain sünain niain Maleiwain. Otta nnojotsü talatüin naa'in namaa na manoujainsaliikana.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 Otta Noé paala sümaiwa, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, oonooshi sümaa tü naapirakat achiki nia soo'opünaa tü kasa alateetkat, tü nnojotkat sütüjaain aa'u wayuu. Süka noonooin sümaa nünüiki, nükumajakalaka wane anua kalu'uinjatkat tü nüpüshikalüirua süpüla su'tte'ennüinjatüin. Tü kasa anasü naa'inrakat Noé sünainjee tü nünoulakat, suturaajaain tü kasa mojusü saa'inrakat tü wayuukolüirua süpüshua. Je Noé, süka nünoujain nünain Maleiwa sünain naa'inrüin tü nüchekakat nüpüleerua, anajiraaichipa nia nümaa süpüla ka'ikat süpüshua.
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 Otta paala sümaiwa Abraham, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, naapaain nünüiki wanaa sümaa nüjütünüin nütüma sulu'ujee nuumain sulu'umüin wane mma naata aapünajatkat nümüin nütüma Maleiwa. Mayaasüje nnojolüin nütüjaain saa'u Abraham jalainjachin no'otüin, ayatshia o'unüin.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 — ausente —
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 — ausente —
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 Mayaainje laülaachoin ma'i Abraham süpüla kachonwaa, je maralüin Sara, tü nu'wayuusekat, nünoujain tü nümakat paala Maleiwa nümüin sünain pansaain nünüiki. Je saa'ujee nünoujain Abraham, kachonshii naya laülaalu'u.
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 Sükajee nünoula chi waneeshikai wayuu, watta ma'i saalii tü nuu'uliwo'ukalüirua mapa, mayaashije laülaain nia süpüla kachonwaa. Isasü süchiki ayaawajünaa, maa aka isain achikii shiyaawajünüin tü jolotsükalüirua chakat iipünaa je tü jasai sotpünaajatkat palaa.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 Je na wayuu taküjüinapakana achiki jümüin, pejepa naya süpüla ouktaa, naashajaa achikit sümüin wayuu sünain naatajanain naya yaa saa'u tü mmakat. Mayaasüje maapujuin namüin tü nüküjakat achiki paala chi Maleiwakai sümaa pansaain nünüiki, ouktüshii naya sümaa talatüin naa'in sünain anoujaa, süka nanoujain sümaa naa'inrüinjatüin chi Maleiwakai shia so'uweena wane ka'i.
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 — ausente —
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 — ausente —
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 Tü naashajaakat achiki, shia wane noumain alana'aleekat sünain anain suulia tü kepiapü'ükat alu'u paala naya. Jülüjasü naa'in wane noumain jeket, tü chakat iipünaa nüma'ana Maleiwa. Je nikeraajüin tia noumainkat napüla süka nnojoliin japülin naya sünain niain Namaleiwasein.
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 — ausente —
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 süka nütüjaain aa'u sünain nuuntüin Maleiwa nüso'irüin saa'in wayuu eekai ouktüin. Je chi Maleiwakai, na'alijirüin nuulia Abraham nu'utüinjachin naa'in chi nüchonkai. Mataashi maa aka nüso'innakai aa'in nümüin nüchikua.
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 Otta Isaac, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, pansaasü nünüiki sünain nüküjain namüin na nüchooinkana Jacob oo'ulaka Esaú süchiki tü kasa anasü naa'inrüinjatkat chi Maleiwakai naka so'uweena wane ka'i.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 Otta Jacob, pejepa süpüla ouktaa je sünain nüsha'walaain süka tü nuwaraaratsekat sünain nu'waajüin Maleiwa, süka shiimüin nünoula nünain, pansaasü nünüiki sünain naapirüin José chi nüchonkai süchiki tü kasa anasü naa'inrüinjatkat chi Maleiwakai so'uweena wane ka'i naka na nüchooinkana José.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 Otta José, pejepa süpüla ouktaa, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, naashajaakalaka nachiki na Israelkana sünain najuittinnüinjanain so'uweena wane ka'i sulu'ujee tü mmakat Egipto. Nüküjaleein namüin tü naa'inrüinjatkat süka tü niimsekat no'unapa.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 Otta chi nüshikai je tü niikat Moisés, nanujulüin nia süchiki jemelin so'u apünüin kashi suulia o'utinnaa aa'in nütüma chi sülaülakai mma, süka ne'rüin chi nachonkai sünain anashichoin nia je nnojoliishii mmolüin seema tü nuluwataakat anain chi sülaülakai mma.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 Otta miyo'upa Moisés, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, niyouktüin süpüleerua ayataa sünain süchonyaain nia tü nüchonkot chi sülaülakai mma.
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 Anasü saa'in nümüin müliajiraain namaa na nuwalayuu nüpüshikana Maleiwa suuliale'eya talataa aa'in palit juya sa'aka kaainjalaa.
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 Süka jülüjüin naa'in Moisés waneepia tü kasa anasü naapeetkat chi Maleiwakai nümüin so'uweena wane ka'i, anasü saa'in nümüin e'nnaa amüin saaliijee niain nüpüshin Maleiwa. Nütüjaa aa'ut sünain shiain tü wayuukolüirua nünteetka a'akajee chi Nüneekajalakai Maleiwa. Je mayaasüje ni'rüin müliaa maa aka müliainjachin chi Nüneekajalakai Maleiwa, alana'aleesia ma'i shia sünain anain suulia tü washirüü Egiptoje'ewatkat aapünapü'ükat nümüin.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 Je saa'ujee tü nünoulakat, ajuittüshi sulu'ujee Egipto. Nnojoishi sükajeejachin mmoluu seema naashichin chi sülaülakai mma, shia süka jülüjain naa'in waneepia chi Maleiwakai, mayaashije nnojolin ni'rüin. Jülüjasü naa'in tü naa'inrajatkat chi Maleiwakai so'uweena wane ka'i, sümaa nüchecherüin naa'in sünain anoujaa süma'inru'u na'atapajüin shia.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 Otta süka nünoujain Moisés, süpülapünaa najuittinnüin, nuluwataain na Israelkana sünain natülüittirüinjatüin süsha anneerü sotpünaa so'u tü nepiakat suulia nüntajüin nanainmüin chi aapiee ajütünakai nütüma chi Maleiwakai süpüla o'utaa naa'in na tooloyuu e'irumaakana cha'aya Egipto. Shia e'nnaajünaka maa'ulu yaa süka “Pascua” münüin.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 Otta na wayuu Israelkana, süka shiimüin nanoula nünain Maleiwa, nountüin nalatüin pasanainpünaa sünain tü palaakat maa aka soo'opünaa mma jososü, tü kanüliakat Palaa Ishosü. Otta tü surulaat Egiptoje'ewatkalüirua, nnojotsü nountüin nalatüin. Kettüshii naya, shimiralüin tü palaakat.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 Otta na judíokana, sünainjee tü nanoulakat, naa'inrüin tü nuluwataakat anain Maleiwa sünain naleeyalüinjatüin süsepo'upünaa tü pueulokat Jericó kepiakana alu'u na na'ünüükana. Je süka shiimüin nanoula nünain chi Maleiwakai, kettaapa tü akaratshisükat ka'i, ojunnajaasü tü süsepkat süpüla nekerolüinjanain sulu'umüin.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Otta Rahab tü wayuu maa'insatkat, kamaneesü shia namüin na judío ajayajüshiikana sünain sunujulüin naya. Süka shiimüin sünoula nünain Maleiwa, nnojotsü o'utünüin aa'in wanaa namaa na wayuu kepiakana a'aka, na manoulakana nünain Maleiwa.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 Eesü süpüla taküjain soo'omüin jümüin. Akatsa'a suulia kama'ajeechin taya sünain, taso'ireena aa'in jia joolu'u sünain nachiki na anoujashiikana maa aka Gedeón, Barac, Sansón oo'ulaka Jefté, makai aka David, Samuel oo'ulaka na nünüikimaajanakana chi Maleiwakai.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 Sükajee tü nanoulakat, nayamülüin tü na'ünüükalüirua süpüla nasütüin suumain suulia. Je naa'inrüin tü anasükat sümüin tü wayuu laülaakana aa'u naya. Ekeraajüsü tü nümakat chi Maleiwakai namüin sünain pansaain nünüiki. Ja'itaina ojutünüin sütüma tü na'ünüükalüirua sa'aka kalaira, nüsürülüin saanükü chi Maleiwakai.
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 Ja'itaina ojutünüin so'u siki, nnojoliishii jotüin sütüma. Ja'itaina ashutünüin aa'u süka chajaruuta, nalatirüin noulia. Mayaainje matsüin naya, katsüinshii nütüma Maleiwa süpüla na'walakajüin tü na'ünüükalüirua.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 Otta wane jieyuu sünainjee shiimüin nanoula nünain Maleiwa, aapünüshii na napüshikana namüin sümaa kataa o'u süchikijee o'utünaa aa'in. Oo'ulaka wane wayuukana, nnojoliishii taashin sütüma tü na'ünüükalüirua, süka nnojoliin noo'ulaweein suulia tü nanoujakat anain. Je süka masütaajuin naya sünain nanoula nünain chi Maleiwakai, ouktüshii naya sütüma a'yaatünaa natüma na na'ünüükana. Nnojotsü nayouktüin anoujaa, süka natüjaain saa'u sünain süso'iraainjatüin naa'in so'uweena wane ka'i sümaa alana'aleeinjatüin sünain anain nakuaippa süchikijee.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 Eeshii eekai mee'erapalain sümaa na'yaatünüin. Püreesashii naya sümaa kapüin süka kaleena.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 Eeshii eekai no'utünüin aa'in sümaa na'ina'annüin süka ipa. Eeshii eekai ouktüin sükajee shi'yotoonüin nase'eru'upünaa. Eeshii eekai o'utünüin aa'in süka chajaruuta. E'rünna amüinchii sütüma tü manoujainsatkalüirua. Süka müliain ma'i na anoujashiikana, a'atüshii süta anneerü je süta kaa'ula nanain.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Waraitta'ain müshii naya sainküin isashii je saa'upünaa wutai sümaa natunkapü'üin sulu'upünaa ipa je sulu'upünaa yoroloma. Mayaainje wayuuin anashii naya, kanainshi'iya ne'e saa'in tü manoujainsatkalüirua.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Mayaainje talatüin ma'i naa'in chi Maleiwakai namaa na anoujashii taküjaitpakana achiki jümüin, sünain ayatüin naya sünain anoujaa su'unnaa tü müliaa ne'rakat, nnojotsü aapünüin namüin süpülapünaa ouktaa tü nüküjakat achiki paala chi Maleiwakai sünain pansaain nünüiki namüin.
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 Süka jamüin, nüchekalaka chi Maleiwakai, shia saapünüinjatüin tia namüin wanaa wamaa. Kettaaitpa joo tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua nayakana je wapüleerua wayakana süpüla warütkaainjanain wapüshua nünainmüin nünainjee Cristo. Alana'aleesia ma'i tü kasa aapünakat wamüin joolu'u sünain anain suulia tü kasa aapünakat paala namüin.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.