Hebreus 11
Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH
1 Süka tü wanoulakat, atüjaashii waya naa'u chi Maleiwakai sünain naa'inrüinjatüin tü kasa anasü nüküjakat achiki wamüin. Wayaawatüin sütüma sünain shiimüin tü kasa me'rujukat.
1 A fé é a certeza de que vamos receber as coisas que esperamos e a prova de que existem coisas que não podemos ver.
2 Soto jaa'in sünain talatüin ma'i naa'in chi Maleiwakai namaa na watuushikana paala sümaiwa müleka nanoujale waneepia tü nümakat namüin.
2 Foi pela fé que as pessoas do passado conseguiram a aprovação de Deus.
3 Je süka tü wanoulakat, wayaawata aa'ulu sünain sükumajuushin sümaiwa tü mmakat je tü jolotsükalüirua süpüshua süka nünüiki chi Maleiwakai. Tü kasa we'rakat maa'ulu yaa, aainjuushi nütüma süka tü kasa nnojotkat e'nnüin paala.
3 É pela fé que entendemos que o Universo foi criado pela palavra de Deus e que aquilo que pode ser visto foi feito daquilo que não se vê.
4 Ekirajünüshii waya maa'ulu yaa sünain tü anoulaakat sütüma nüchiki Abel, mayaashije kaka'iyaichin ouktüin. Shiimüin sünain kanoulain nia nünain Maleiwa. Je süka nünoujain nünain, nüsülajüin nümüin tü talatakat atüma naa'in. Je sükajee tia, müshi chi Maleiwakai nümüin: “Pia aa'inraka tü tachekakat püpüleerua”. Otta sümaa tü nüsülajakat Caín, chi nipayakai, nnojoishi talatüin nia.
4 Foi pela fé que Abel ofereceu a Deus um sacrifício melhor do que o de Caim. Pela fé ele conseguiu a aprovação de Deus como homem correto, tendo o próprio Deus aprovado as suas ofertas. Por meio da sua fé, Abel, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Otta paala sümaiwa Enoc, nnojotsü ni'rüin ouktaa. Süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, asaajaanüshi nütüma sa'akajee tü wayuukolüirua yaa mmolu'ujee, nnojoikalaka nüntüna anain sütüma wayuu süchikijee tia. Sütüma tü ashajuushikat sulu'u tü nüchikimaajatkat chi Maleiwakai, watüjaa aa'uchi Enoc sünain nünoujain. Nnojoliiwa'aya nüsaajaanüin Enoc sa'akajee wayuu, talatüsü naa'in chi Maleiwakai nümaa.
5 Foi pela fé que Enoque escapou da morte. Ele foi levado para Deus, e ninguém o encontrou porque Deus mesmo o havia levado. As Escrituras Sagradas dizem que antes disso ele já havia agradado a Deus.
6 Je maa'ulu yaa, kamaneeshi chi Maleiwakai namüin na eekana nümaain saa'u nanoujain nünain sünain niain Maleiwain. Otta nnojotsü talatüin naa'in namaa na manoujainsaliikana.
6 Sem fé ninguém pode agradar a Deus, porque quem vai a ele precisa crer que ele existe e que recompensa os que procuram conhecê-lo melhor.
7 Otta Noé paala sümaiwa, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, oonooshi sümaa tü naapirakat achiki nia soo'opünaa tü kasa alateetkat, tü nnojotkat sütüjaain aa'u wayuu. Süka noonooin sümaa nünüiki, nükumajakalaka wane anua kalu'uinjatkat tü nüpüshikalüirua süpüla su'tte'ennüinjatüin. Tü kasa anasü naa'inrakat Noé sünainjee tü nünoulakat, suturaajaain tü kasa mojusü saa'inrakat tü wayuukolüirua süpüshua. Je Noé, süka nünoujain nünain Maleiwa sünain naa'inrüin tü nüchekakat nüpüleerua, anajiraaichipa nia nümaa süpüla ka'ikat süpüshua.
7 Foi pela fé que Noé ouviu os avisos de Deus sobre as coisas que iam acontecer e que não podiam ser vistas. Noé obedeceu a Deus e construiu uma barca em que ele e a sua família foram salvos. Assim Noé condenou o mundo e recebeu de Deus a aprovação que vem por meio da fé.
8 Otta paala sümaiwa Abraham, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, naapaain nünüiki wanaa sümaa nüjütünüin nütüma sulu'ujee nuumain sulu'umüin wane mma naata aapünajatkat nümüin nütüma Maleiwa. Mayaasüje nnojolüin nütüjaain saa'u Abraham jalainjachin no'otüin, ayatshia o'unüin.
8 Foi pela fé que Abraão, ao ser chamado por Deus, obedeceu e saiu para uma terra que Deus lhe prometeu dar. Ele deixou o seu próprio país, sem saber para onde ia.
9 — ausente —
9 Pela fé ele morou como estrangeiro na terra que Deus lhe havia prometido. Viveu em barracas com Isaque e Jacó, que também receberam a mesma promessa de Deus.
10 — ausente —
10 Porque Abraão esperava a cidade que Deus planejou e construiu, a cidade que tem alicerces que não podem ser destruídos.
11 Mayaainje laülaachoin ma'i Abraham süpüla kachonwaa, je maralüin Sara, tü nu'wayuusekat, nünoujain tü nümakat paala Maleiwa nümüin sünain pansaain nünüiki. Je saa'ujee nünoujain Abraham, kachonshii naya laülaalu'u.
11 Foi pela fé que Abraão se tornou pai, embora fosse velho demais e a própria Sara não pudesse ter filhos. Ele creu que Deus ia cumprir a sua promessa.
12 Sükajee nünoula chi waneeshikai wayuu, watta ma'i saalii tü nuu'uliwo'ukalüirua mapa, mayaashije laülaain nia süpüla kachonwaa. Isasü süchiki ayaawajünaa, maa aka isain achikii shiyaawajünüin tü jolotsükalüirua chakat iipünaa je tü jasai sotpünaajatkat palaa.
12 Assim, de um só homem, que estava praticamente morto, nasceram tantos descendentes como as estrelas do céu, tão numerosos como os grãos de areia da praia do mar.
13 Je na wayuu taküjüinapakana achiki jümüin, pejepa naya süpüla ouktaa, naashajaa achikit sümüin wayuu sünain naatajanain naya yaa saa'u tü mmakat. Mayaasüje maapujuin namüin tü nüküjakat achiki paala chi Maleiwakai sümaa pansaain nünüiki, ouktüshii naya sümaa talatüin naa'in sünain anoujaa, süka nanoujain sümaa naa'inrüinjatüin chi Maleiwakai shia so'uweena wane ka'i.
13 Todos esses morreram cheios de fé. Não receberam as coisas que Deus tinha prometido, mas as viram de longe e ficaram contentes por causa delas. E declararam que eram estrangeiros e refugiados, de passagem por este mundo.
14 — ausente —
14 E aqueles que dizem isso mostram bem claro que estão procurando uma pátria para si mesmos.
15 — ausente —
15 Não ficaram pensando em voltar para a terra de onde tinham saído. Se quisessem, teriam a oportunidade de voltar.
16 Tü naashajaakat achiki, shia wane noumain alana'aleekat sünain anain suulia tü kepiapü'ükat alu'u paala naya. Jülüjasü naa'in wane noumain jeket, tü chakat iipünaa nüma'ana Maleiwa. Je nikeraajüin tia noumainkat napüla süka nnojoliin japülin naya sünain niain Namaleiwasein.
16 Mas, pelo contrário, estavam procurando uma pátria melhor, a pátria celestial. E Deus não se envergonha de ser chamado de o Deus deles, porque ele mesmo preparou uma cidade para eles.
17 — ausente —
17 Foi pela fé que Abraão, quando Deus o quis pôr à prova, ofereceu o seu filho Isaque em sacrifício . Deus tinha prometido muitos descendentes a Abraão, mas mesmo assim ele estava pronto para oferecer o seu único filho em sacrifício.
18 — ausente —
18 Deus lhe tinha dito: “Por meio de Isaque é que você terá descendentes.”
19 süka nütüjaain aa'u sünain nuuntüin Maleiwa nüso'irüin saa'in wayuu eekai ouktüin. Je chi Maleiwakai, na'alijirüin nuulia Abraham nu'utüinjachin naa'in chi nüchonkai. Mataashi maa aka nüso'innakai aa'in nümüin nüchikua.
19 Abraão reconhecia que Deus era capaz de ressuscitar Isaque, e, por assim dizer, Abraão tornou a receber da morte o seu filho Isaque.
20 Otta Isaac, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, pansaasü nünüiki sünain nüküjain namüin na nüchooinkana Jacob oo'ulaka Esaú süchiki tü kasa anasü naa'inrüinjatkat chi Maleiwakai naka so'uweena wane ka'i.
20 Foi pela fé que Isaque prometeu bênçãos para o futuro a Jacó e a Esaú.
21 Otta Jacob, pejepa süpüla ouktaa je sünain nüsha'walaain süka tü nuwaraaratsekat sünain nu'waajüin Maleiwa, süka shiimüin nünoula nünain, pansaasü nünüiki sünain naapirüin José chi nüchonkai süchiki tü kasa anasü naa'inrüinjatkat chi Maleiwakai so'uweena wane ka'i naka na nüchooinkana José.
21 Foi pela fé que Jacó, pouco antes de morrer, abençoou os filhos de José. Ele se apoiou na sua bengala e adorou a Deus.
22 Otta José, pejepa süpüla ouktaa, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, naashajaakalaka nachiki na Israelkana sünain najuittinnüinjanain so'uweena wane ka'i sulu'ujee tü mmakat Egipto. Nüküjaleein namüin tü naa'inrüinjatkat süka tü niimsekat no'unapa.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, falou da saída dos israelitas do Egito e deu ordens sobre o que deveria ser feito com o seu corpo.
23 Otta chi nüshikai je tü niikat Moisés, nanujulüin nia süchiki jemelin so'u apünüin kashi suulia o'utinnaa aa'in nütüma chi sülaülakai mma, süka ne'rüin chi nachonkai sünain anashichoin nia je nnojoliishii mmolüin seema tü nuluwataakat anain chi sülaülakai mma.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, quando ele nasceu, o esconderam durante três meses. Eles viram que o menino era bonito e não tiveram medo de desobedecer à ordem do rei.
24 Otta miyo'upa Moisés, süka shiimüin nünoula nünain Maleiwa, niyouktüin süpüleerua ayataa sünain süchonyaain nia tü nüchonkot chi sülaülakai mma.
24 Foi pela fé que Moisés, quando já era adulto, não quis ser chamado de filho da filha de Faraó.
25 Anasü saa'in nümüin müliajiraain namaa na nuwalayuu nüpüshikana Maleiwa suuliale'eya talataa aa'in palit juya sa'aka kaainjalaa.
25 Ele preferiu sofrer com o povo de Deus em vez de gozar, por pouco tempo, os prazeres do pecado.
26 Süka jülüjüin naa'in Moisés waneepia tü kasa anasü naapeetkat chi Maleiwakai nümüin so'uweena wane ka'i, anasü saa'in nümüin e'nnaa amüin saaliijee niain nüpüshin Maleiwa. Nütüjaa aa'ut sünain shiain tü wayuukolüirua nünteetka a'akajee chi Nüneekajalakai Maleiwa. Je mayaasüje ni'rüin müliaa maa aka müliainjachin chi Nüneekajalakai Maleiwa, alana'aleesia ma'i shia sünain anain suulia tü washirüü Egiptoje'ewatkat aapünapü'ükat nümüin.
26 Ele achou que era muito melhor sofrer o desprezo por causa do Messias do que possuir todos os tesouros do Egito. É que ele tinha os olhos fixos na recompensa futura.
27 Je saa'ujee tü nünoulakat, ajuittüshi sulu'ujee Egipto. Nnojoishi sükajeejachin mmoluu seema naashichin chi sülaülakai mma, shia süka jülüjain naa'in waneepia chi Maleiwakai, mayaashije nnojolin ni'rüin. Jülüjasü naa'in tü naa'inrajatkat chi Maleiwakai so'uweena wane ka'i, sümaa nüchecherüin naa'in sünain anoujaa süma'inru'u na'atapajüin shia.
27 Foi pela fé que Moisés saiu do Egito, sem ter medo da raiva do rei, e continuou firme, como se estivesse vendo o Deus invisível.
28 Otta süka nünoujain Moisés, süpülapünaa najuittinnüin, nuluwataain na Israelkana sünain natülüittirüinjatüin süsha anneerü sotpünaa so'u tü nepiakat suulia nüntajüin nanainmüin chi aapiee ajütünakai nütüma chi Maleiwakai süpüla o'utaa naa'in na tooloyuu e'irumaakana cha'aya Egipto. Shia e'nnaajünaka maa'ulu yaa süka “Pascua” münüin.
28 Pela fé Moisés começou o costume de celebrar a Páscoa e mandou marcar com sangue as portas das casas dos israelitas para que o Anjo da Morte não matasse os filhos mais velhos deles.
29 Otta na wayuu Israelkana, süka shiimüin nanoula nünain Maleiwa, nountüin nalatüin pasanainpünaa sünain tü palaakat maa aka soo'opünaa mma jososü, tü kanüliakat Palaa Ishosü. Otta tü surulaat Egiptoje'ewatkalüirua, nnojotsü nountüin nalatüin. Kettüshii naya, shimiralüin tü palaakat.
29 Foi pela fé que os israelitas atravessaram o mar Vermelho como se fosse terra seca. E, quando os egípcios tentaram atravessar, o mar os engoliu.
30 Otta na judíokana, sünainjee tü nanoulakat, naa'inrüin tü nuluwataakat anain Maleiwa sünain naleeyalüinjatüin süsepo'upünaa tü pueulokat Jericó kepiakana alu'u na na'ünüükana. Je süka shiimüin nanoula nünain chi Maleiwakai, kettaapa tü akaratshisükat ka'i, ojunnajaasü tü süsepkat süpüla nekerolüinjanain sulu'umüin.
30 Foi pela fé que caíram as muralhas de Jericó, depois que os israelitas marcharam em volta delas durante sete dias.
31 Otta Rahab tü wayuu maa'insatkat, kamaneesü shia namüin na judío ajayajüshiikana sünain sunujulüin naya. Süka shiimüin sünoula nünain Maleiwa, nnojotsü o'utünüin aa'in wanaa namaa na wayuu kepiakana a'aka, na manoulakana nünain Maleiwa.
31 Foi pela fé que Raabe, a prostituta, não morreu com os que tinham desobedecido a Deus, pois ela havia recebido bem os espiões israelitas.
32 Eesü süpüla taküjain soo'omüin jümüin. Akatsa'a suulia kama'ajeechin taya sünain, taso'ireena aa'in jia joolu'u sünain nachiki na anoujashiikana maa aka Gedeón, Barac, Sansón oo'ulaka Jefté, makai aka David, Samuel oo'ulaka na nünüikimaajanakana chi Maleiwakai.
32 O que mais posso dizer? O tempo é pouco para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas .
33 Sükajee tü nanoulakat, nayamülüin tü na'ünüükalüirua süpüla nasütüin suumain suulia. Je naa'inrüin tü anasükat sümüin tü wayuu laülaakana aa'u naya. Ekeraajüsü tü nümakat chi Maleiwakai namüin sünain pansaain nünüiki. Ja'itaina ojutünüin sütüma tü na'ünüükalüirua sa'aka kalaira, nüsürülüin saanükü chi Maleiwakai.
33 Pela fé eles lutaram contra nações inteiras e venceram. Fizeram o que era correto e receberam o que Deus lhes havia prometido. Fecharam a boca de leões,
34 Ja'itaina ojutünüin so'u siki, nnojoliishii jotüin sütüma. Ja'itaina ashutünüin aa'u süka chajaruuta, nalatirüin noulia. Mayaainje matsüin naya, katsüinshii nütüma Maleiwa süpüla na'walakajüin tü na'ünüükalüirua.
34 apagaram incêndios terríveis e escaparam de serem mortos à espada. Eram fracos, mas se tornaram fortes. Foram poderosos na guerra e venceram exércitos estrangeiros.
35 Otta wane jieyuu sünainjee shiimüin nanoula nünain Maleiwa, aapünüshii na napüshikana namüin sümaa kataa o'u süchikijee o'utünaa aa'in. Oo'ulaka wane wayuukana, nnojoliishii taashin sütüma tü na'ünüükalüirua, süka nnojoliin noo'ulaweein suulia tü nanoujakat anain. Je süka masütaajuin naya sünain nanoula nünain chi Maleiwakai, ouktüshii naya sütüma a'yaatünaa natüma na na'ünüükana. Nnojotsü nayouktüin anoujaa, süka natüjaain saa'u sünain süso'iraainjatüin naa'in so'uweena wane ka'i sümaa alana'aleeinjatüin sünain anain nakuaippa süchikijee.
35 Pela fé mulheres receberam de volta os seus mortos, que ressuscitaram. Outros foram torturados até a morte; eles recusaram ser postos em liberdade a fim de ressuscitar para uma vida melhor.
36 Eeshii eekai mee'erapalain sümaa na'yaatünüin. Püreesashii naya sümaa kapüin süka kaleena.
36 Alguns foram insultados e surrados; e outros, acorrentados e jogados na cadeia.
37 Eeshii eekai no'utünüin aa'in sümaa na'ina'annüin süka ipa. Eeshii eekai ouktüin sükajee shi'yotoonüin nase'eru'upünaa. Eeshii eekai o'utünüin aa'in süka chajaruuta. E'rünna amüinchii sütüma tü manoujainsatkalüirua. Süka müliain ma'i na anoujashiikana, a'atüshii süta anneerü je süta kaa'ula nanain.
37 Outros foram mortos a pedradas; outros, serrados pelo meio; e outros, mortos à espada. Andaram de um lado para outro vestidos de peles de ovelhas e de cabras; eram pobres, perseguidos e maltratados.
38 Waraitta'ain müshii naya sainküin isashii je saa'upünaa wutai sümaa natunkapü'üin sulu'upünaa ipa je sulu'upünaa yoroloma. Mayaainje wayuuin anashii naya, kanainshi'iya ne'e saa'in tü manoujainsatkalüirua.
38 Andaram como refugiados pelos desertos e montes, vivendo em cavernas e em buracos na terra. O mundo não era digno deles!
39 Mayaainje talatüin ma'i naa'in chi Maleiwakai namaa na anoujashii taküjaitpakana achiki jümüin, sünain ayatüin naya sünain anoujaa su'unnaa tü müliaa ne'rakat, nnojotsü aapünüin namüin süpülapünaa ouktaa tü nüküjakat achiki paala chi Maleiwakai sünain pansaain nünüiki namüin.
39 Porque creram, todas essas pessoas foram aprovadas por Deus, mas não receberam o que ele havia prometido.
40 Süka jamüin, nüchekalaka chi Maleiwakai, shia saapünüinjatüin tia namüin wanaa wamaa. Kettaaitpa joo tü nüchekakat chi Maleiwakai napüleerua nayakana je wapüleerua wayakana süpüla warütkaainjanain wapüshua nünainmüin nünainjee Cristo. Alana'aleesia ma'i tü kasa aapünakat wamüin joolu'u sünain anain suulia tü kasa aapünakat paala namüin.
40 Pois Deus tinha preparado um plano ainda melhor para nós, a fim de que, somente conosco, elas fossem aperfeiçoadas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.