Provérbios 29

Ghari Bible (GRI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ti vaga igoe ko tsatsarae babâ moa pipi kalina kara totosasagago, me kesa dani sauba ko toroutsa me ke utu saikesa vanigo ko douvisutugua.
1 O homem que, apesar das admoestações, se obstina será logo irremediavelmente arruinado.
2 Kalina e tagao kesa na tinoni e gotolaka nina sasaga, migira nina tinoni ara totu tana mage. Mi kalina kesa na tinoni vanga tsutsukibo e tagao, migira nina tinoni ara totu moa tana rota.
2 Quando dominam os justos, alegra-se o povo; quando governa o ímpio, o povo geme.
3 Ti vaga igoe ko padalokia na sasaga loki, me sauba na tamamu ke gini kaekae tana rongomu.
3 Quem ama a sabedoria alegra seu pai; o que freqüenta as prostitutas dissipa sua fortuna.
4 Kalina kesa na taovia tsapakae e tovoa pipi kalina ke goto nina votapede, ma na verana ia sauba ke susuliga, me ti vaga aia ke gini boe moa na tsodoqolo, maia sauba ke toroutsania na verana.
4 É pela justiça que um rei firma seu país, mas aquele que o sobrecarrega com muitos impostos, o arruína.
5 Ti vaga igoe ko goko puipui moa vanigira gamu verakolu, migoe o molo manogatia kesa na taviti vanigo segeni.
5 O homem que adula seu próximo estende redes aos seus pés.
6 Na tinoni vanga nauseko e sogo tana nina sasi segeni, ma na tinoni e goto nina sasaga e totu tanusi, me lilinge tana magemage.
6 No delito do ímpio há um ardil, mas o justo corre alegremente.
7 Na tinoni dou e gini boe pipi kalina ke laba na pedegoto vanigira na tinoni ara tau tamanina sa omea, maia na tinoni seko e utu ke padagadovia na sasaga vaga ia.
7 O justo conhece a causa dos pobres; o ímpio a ignora.
8 Igira na tinoni ara dona na peaaqira na tinoni tavosi ara asia moa na tobaqira na tinoni sui tana verabau popono. Migira ara sasaga ara dona kara ragosia na vera.
8 Os escarnecedores ateiam fogo na cidade, mas os sábios acalmam o furor.
9 Mi kalina kesa na tinoni sasaga e vaimangabarigi kolua kesa na bule, maia na bule e kiakia moa, me goko loki me tsonia na gokoseko.
9 Discute um sábio com um tolo? Que ele se zangue ou que ele se ria, não terá paz.
10 Igira na vanga lamutasi tinoni ara reisavigira na tinoni dou, migira e gotolaka niqira sasaga ara ngaoa laka na tinoni sui kara totu dou.
10 Os homens sanguinários odeiam o íntegro, mas os homens retos tomam cuidado com sua vida.
11 Na tinoni bubulega e sauvulagia i malena nina kore, ma na tinoni sasaga e berengiti me dona na tangolitoba.
11 O insensato desafoga toda sua ira, mas o sábio a domina e a recalca.
12 Ti vaga kesa na tinoni tagao e dona na tabeana na turupatu peropero, me sauba igira sui nina mane sasanga kara dona moa na pero.
12 Quando um soberano presta atenção às mentiras, todos os seus servidores tornam-se maus.
13 Na Taovia e tusuvanigira na tinoni sui na mataqira gana na momoro, igira ara tau tamanina sa omea, migira goto ara bingi sekoligira.
13 O pobre e o opressor se encontram: é o Senhor que ilumina os olhos de cada um.
14 Ti vaga kesa na taovia tsapakae ke isutuguqira na tinoni ara tau tamanina sa omea, maia sauba ke tangoli oka nina aqotagao.
14 Um rei que julga com eqüidade os humildes terá seu trono firmado para sempre.
15 Na totosasaga ma na saukede e dou na nauvaniaqira na baka rongona kara gini sasaga. Me ti vaga kesa na baka e muri tobana segeni sailagi, maia sauba ke naua ma na tinana ke gini vangamâ nina omeomea.
15 Vara e correção dão a sabedoria; menino abandonado à sua vontade se torna a vergonha da mãe.
16 Kalina na tinoni seko ara tangolia na aqotagao, ma na sasaga tabaru e pabo babâ i laona na veraqira. Na tagaovera seko vaga gira sauba kara tau goto tagao oka, migira na tinoni e gotolaka niqira sasaga sauba kara reia kalina ke puka lê na susuligaqira.
16 Quando se multiplicam os ímpios, multiplica-se o crime, mas os justos contemplarão sua queda.
17 Ti vaga igoe ko dona na kedeana na dalemu, me sauba ke dou nina omeomea, migoe sauba ke gini mage na tobamu na reiana.
17 Corrige teu filho e ele te dará repouso e será as delícias de tua vida.
18 Me ti vaga God ke tau goko vanigira na tinoni tana mangaqira na propete, migira na tinoni kara taonia moa niqira papada segeni. !E dou manana vania na tinoni e madodo na taonidouana nina ketsa God!
18 Por falta de visão, o povo vive sem freios; ditoso o que observa a instrução!
19 E utu ko tangomana na gotoliana kesa nimu maneaqo tana goko lê vaniana moa. Aia sauba ke padagadoviragoa me utu moa ke rorongo.
19 Não é com palavras que se corrige um escravo, porque ele compreende, mas não se atém a elas.
20 E tau utu na sangaana kesa tinoni e tau sasaga me ke gini sasaga, me kakai sosongo na sangaana na tinoni e dona moa na tsonigoko tsaku me tau papada talu.
20 Viste um homem precipitado no falar: há mais esperança num tolo do que nele.
21 Me ti vaga igoe ko tusuvania nimu maneaqo pipi na omea aia e ngaoa tû kalina e tetelo, me sauba ke ngaogotoa ke adidatoa nimu omea tatamani kolugira na dalemu kalina igoe ko mate.
21 Um escravo mimado desde sua juventude, acaba por se tornar desobediente.
22 Na tinoni e dona na kore tsaku e tsukia danga na vaikoregi ma na vaiganigi.
22 Um homem irascível excita contendas; o colérico acumula as faltas.
23 Na tinoni e koesegenina moa sauba ke totu palatsuna, ma na tinoni e totu palatsuna sauba kara padalokia.
23 O orgulho de um homem leva-o à humilhação, mas o humilde de espírito obtém a glória.
24 Asei e sanga komi kolua na mane komikomi aia e lia gana gala segeni. Ti vaga ke tsarivulagia na manana tana tinete, me sauba kara kedea, me ti vaga ke poia na manana, maia God nogo sauba ke kedea.
24 Quem partilha com o ladrão, odeia-se a si mesmo; ouve a maldição e nada denuncia.
25 Me ti vaga ko gini boe sosongo na omea ara padavanigo na tinoni tavosi, me sauba ke lia gamu taviti, me ti vaga igoe ko norua moa na Taovia, me sauba ko totu raviravi dou.
25 O temor dos homens prepara um laço, mas quem confia no Senhor permanece seguro.
26 Ara danga na tinoni ara dona na goko valovalo vaniana na tinoni tagao gana aia ke gini reingaogira, mi konina lelê moa na Taovia tangomana ko adia na pede gotolaka.
26 Muitos buscam o favor dum príncipe, mas é do Senhor que cada homem alcança justiça
27 Igira na tinoni e goto niqira sasaga ara reisavigira na vanga tsutsukibo, ma na vanga tsutsukibo ara reisavigira igira e goto niqira sasaga.
27 O homem iníquo é abominado pelos justos; o ímpio abomina aquele que anda pelo caminho certo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 29, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.