Marcos 8
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Penti ara jeta uyembatɨ yave, mbaetɨ ma mbae güɨnoi reta jou vaerã. Jayave Jesús ueni jemimboe reta.
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 —Aiparareco cua yatɨ vae reta —jei—. Echa'ã mbapɨ ara ma ñugüɨnoi che ndive, jare mbaetɨ ma mbae güɨnoi jou vaerã —jei jemimboe reta pe—.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Amondo yave jenta cotɨ ucaru mbae reve, ipɨtuta co reta tape rupi. Echa'ã amocue yugüeru mbɨrɨ güi —jei chupe reta.
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 —¿Quirãita pa yandepuere ñamee mbɨyape chupe reta cua mbaetɨ quiave ico vae pe? —jei jemimboe reta Jesús pe.
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta:
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Jayave Jesús oyocui yatɨ vae reta uguapɨ vaerã ɨvɨ pe. Jayave uipɨsɨ jocua siete mbɨyape, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape, jare umee jemimboe reta pe, jae reta umee vaerã yatɨ vae reta pe. Jayave jucuarãi uyapo reta.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Jare güɨnoi vi mbovɨ pira michi vae reta. Cua re vi Jesús umee yasurupai Tumpa pe, jare jei jemimboe reta pe cua vi umee vaerã yatɨ vae reta pe.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Opareve ucaru, jare iyangapɨɨ reta. Jayave Jesús jemimboe reta umbatɨ tembíu uñepɨsãacue jembɨre vae, jare umɨtɨnee siete canasta.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Jare joco pe ñugüɨnoi vae reta uyepapa cuatro mil rupi. Jayave Jesús omondo ye yatɨ vae reta.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Jayave jae jare jemimboe reta uyupi chalana pe, jare yugüɨraa ɨvɨ Dalmanuta jee vae pe.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Jayave yugüeru fariseo reta, jare umbɨpɨ uyeaca Jesús ndive.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Jayave Jesús iañeequi.
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Jayave Jesús ueya reta, jare uyupi ye chalana pe oo ɨ guasu jovaicho pe.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Jare Jesús jemimboe reta ñacañɨ güeru vaerã mbɨyape. Pentiño mbɨyape güɨnoi chalana pe.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Jare Jesús jei chupe reta:
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Jayave jemimboe reta jei uyupe:
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Jesús uicuaa chugüi mbae jei reta vae, jare jei chupe reta:
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Peresa jare peapɨsa penoi. ¿Peecha'ã pa jare piyandu'ã pa? ¿Pemandua'ã pa? —jei—.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Cue yave apɨsãa pandepo mbɨyape, ucaru vaerã cinco mil vae reta. Tembíu jembɨrecue pembatɨ yave, ¿mbovɨ canasta pa pemɨtɨnee? —jei.
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 —Jare siete mbɨyape apɨsãa vi, ucaru vaerã cuatro mil vae reta. Tembíu jembɨrecue pembatɨ yave, ¿mbovɨ canasta pa pemɨtɨnee? —jei Jesús.
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Jayave Jesús jei chupe reta:
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Jare yugüɨraa uvãe Betsaida pe. Jayave amocue vae güeru Jesús pe cuimbae jesa mbae vae, jare jae reta uyerure chupe oñono vaerã ipo jese.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Jayave Jesús uipoco güɨraa cuimbae jesa mbae vae tenta guasu güi. Jayave undɨvɨ cuimbae jesa re, jare oñono ipo jese.
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Cuimbae umae.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Jayave Jesús oñono ye ipo jesa re, uecha cavi vaerã. Jayave ramo uecha cavi opaete mbaembae.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Jayave Jesús oyocui:
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Coiño tenta guasu Cesarea Filipo güi ñugüɨnoi amocue tenta guasu-raɨ reta. Jocotɨ yugüɨraa Jesús jare jemimboe reta. Jare tape rupi Jesús upɨrandu jemimboe reta pe:
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Jae reta umɨmbeu chupe:
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta:
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Jayave Jesús oyocui reta agüɨye vaerã umɨmbeu quía pe.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Jayave Jesús umɨmbeu chupe reta:
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Cua umɨmbeu cavi chupe reta. Jayave Pedro güɨraa Jesús ĩru reta ipɨte güi, jare umbɨpɨ umbɨeta chupe.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Ẽrei Jesús uyerova umae ĩru jemimboe reta cotɨ, jare uñeengata Pedro pe.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Jare Jesús ueni jemimboe reta jare ĩru joco pe ñugüɨnoi vae reta. Jayave jei chupe reta:
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Uipota uñuvatu jecove vae ndarau ipuere. Ẽrei jocua umeeta jecove chereco pegua jare Tumpa iñee icavi vae jeco pegua vae uñuvatuta co —jei—.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 ¿Mbae ra umɨnganata quía, umɨngana yave opaete ɨvɨ pegua, ẽrei ipuere'ã yave uñuvatu jecove?
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 ¿Mbovɨ ra umbɨepɨta quía ogua ye vaerã jecove? —jei—.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Ɨvɨ pegua añave yugüɨreco vae reta güɨrovia'ã Tumpa jare uyapo icavi mbae vae. Ime yave quía imara cheré jare chiñee re cua reta ipɨte pe vae, che cuimbaerã ayeyapo vae chemarata vi jese, ayu ye yave cheRu imbaepuere reve ángel uñeñono tee Tumpa peguarã vae reta ndive —jei chupe reta.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.