Marcos 12

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jayave Jesús umbɨpɨ imiari chupe reta umɨjaanga reve.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou penti jembiocui co iporúa reta pe, jae reta umbɨyao vaerã tẽi uva chupe reta, iya güɨnoi vaerã imbaerã.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Ẽrei jae reta uipɨsɨ uinupa co iya jembiocui, jare omondo ye. Umee'ã etei chupe güɨraa vaerã —jei—.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta uyapi ita pe umbɨpere iñãca rupi, jare uyapo reta icavi mbae vae chupe. Jayave omondo ye —jei—.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta uyuca cua. Jare jucuarãiñoi uyapo reta jeta ĩru co iya jembiocui reta pe. Jae reta uinupa amocue vae, jare uyuca ĩru vae reta —jei Jesús—.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Co iya güɨnoi jaeño penti taɨ uau ete vae. Taɨcue ete ombou cua taɨ co iporúa reta pe. Co iya jei tẽi: ‘Aramoi jae reta uipɨuta cheraɨ’ —jei, jei chupe reta—.
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Ẽrei co iporúa reta jei uyupe: ‘Cua co jae iyarã vae. Yayuca, jare yande yaicota co iyarã’ —jei reta, jei—.
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 Jayave jae reta uipɨsɨ co iya taɨ uyuca omombo co güi —jei—.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 ¿Mbae ra uyapota co iya? —jei—. Outa, opa uyuca vaerã jocua co iporúa reta, jare uiporucata ico ambɨe vae reta pe —jei Jesús—.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 ¿Pemɨngueta'ã pa cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae?
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 YandeYa uyapo cua.
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Jayave jocua uyapɨsaca jese vae reta uipota tẽi uipɨsɨ Jesús. Echa'ã uicuaa catu cua umɨjaanga reve jei vae uicuaaca quirãi jae reta teco güɨnoi. Ẽrei uquɨye tenta guasu pegua reta güi. Jáeramo ueyaño, jare yugüɨraa.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Jayave jae reta ombou amocue fariseo reta jare herodiano reta, uyavɨca vaerã tẽi chupe jae uyemɨngueta yave.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Jae reta yugüeru uvãe yave, jei Jesús pe:
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta uipota tẽi co umbɨtavɨ, jare jei chupe reta:
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Jae reta güeru chupe. Jayave jae upɨrandu chupe reta:
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 —Pemee César pe César pegua, jare pemee Tumpa pe Tumpa pegua —jei Jesús chupe reta.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Jayave yugüeru vi Jesús oĩ vae pe amocue saduceo reta. Opaete saduceo reta jei umanocue vae reta icove ye'ã co. Saduceo yugüeru vae reta jei Jesús pe:
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 —Oporomboe vae, Moisés uicuatía ueya yandeve cuarãi: ‘Penti tɨqueɨ vae umano yave, jembirecocue mbaetɨ imembɨ chupe yave, cuimbae amɨri tɨvɨ tumenda jocua cuña ndive. Jayave cuña imembɨ yave, cuimbae tumbɨjee sambiaɨ tɨqueɨ amɨri jee pe.’ Jucuarãi uicuatía Moisés —jei reta chupe—.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Ico penti cuimbae seis tɨvɨ reta güɨnoi vae. Cua cuimbae umenda, jare umano umɨmembɨ mbae reve —jei reta—.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Cuimbae amɨri jaɨcue rupigua umenda jembirecocue ndive, ẽrei umano vi umɨmembɨ mbae reve. Jae ramiño vi uyeyapo jaɨcue rupigua ye pe.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Opaete siete reve umenda jocua cuña ndive, jare opaete siete reve umano umɨmembɨ mbae reve. Taɨcue rupi cuña umano vi —jei reta—.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Jayave umanocue vae reta icove ye yave, ¿quía nunga vae jembirecorã pa icota jocua cuña? Echa'ã opaete siete reve umenda jae ndive —jei reta.
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 —Pe reta piyavɨ co —jei Jesús chupe reta—. Echa'ã picuaa'ã Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae jare Tumpa imbaepuere —jei—.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Echa'ã umanocue vae reta icove ye yave, cuimbae reta jare cuña reta ndarau umenda. Yugüɨrecota ángel ara pe ñugüɨnoi vae reta yugüɨreco rami —jei—.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Tamɨmbeu peve umanocue vae reta regua. Icove yeta co. ¿Pemɨngueta'ã pa Moisés uicuatía vae? —jei—. Uyecuatía oĩ jocua yai regua, jare quirãi Tumpa jei Moisés pe jocua yai jendɨ vae ipɨte güi: ‘Che co Abraham, Isaac jare Jacob iTumpa’ —jei, jei chupe reta—.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 Tumpa mbaetɨ co umanocue vae reta iTumpa. Jae co tecove güɨnoi vae reta iTumpa. Tuicha co piyavɨ —jei.
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Ou vi Jesús oĩ vae pe penti mboroyocui re oporomboe vae. Uyandu uyeaca reta, jare uicuaa Jesús umɨmbeu cavi co chupe reta. Jayave jae upɨrandu Jesús pe:
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Jesús jei chupe:
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Eau ndeYa Tumpa opaete ndepɨa reve, opaete nderecove reve, opaete ndepɨayemɨngueta reve jare opaete nepɨrãta reve.’ Cua co jae mboroyocui tenondegua vae —jei chupe—.
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Jare jaɨcue rupigua co cua: ‘Eau nderapicha nde ndiyerau rami.’ Mbaetɨ ĩru mboroyocui tenondegua cua reta güi vae —jei.
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Jayave mboroyocui re oporomboe vae jei Jesús pe:
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Jare yaau yave Tumpa opaete yandepɨa reve, opaete yanderecove reve, opaete yandepɨayemɨngueta reve jare opaete ñanepɨrãta reve, jare yaau yave yanderapicha yande yayerau rami, jocua icavi opaete maemɨmba Tumpa peguarã ñamee vae reta güi —jei.
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Jare Jesús uyandu yave jae jei jupi cavi vae, jei chupe:
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Jare Jesús oporomboe oĩ Tumpa jo pe.
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Echa'ã David etei jei Espíritu Santo rupi cuarãi:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 ¿Quirãi pa ipuere ico David iñemoñaa reta peguarã? Echa'ã David etei jei chupe: ‘CheYa’ —jei Jesús chupe reta.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Jare Jesús oporomboe yave, jei chupe reta:
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Yugüɨraa yave tupao pe jare parea pe, jecuaeño uipota uguapɨ tenda tenondegua vae reta pe —jei—.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Jare upɨ̃ro reta cuña ime umano vae reta güi opaete imbaembae, jare pucu uyerure Tumpa pe upurumbɨtavɨ vaerã —jei—. Jae reta uiporara eteta co —jei chupe reta.
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Penti ara Jesús uguapɨ oĩ corepoti jɨru jovai Tumpa jo pe, jare uecha quirãi jeta yugüeru vae reta oñono corepoti pɨpe. Icocatu vae reta oñono jeta corepoti.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Jare ou vi penti cuña ime umano vae iparavete vae. Jae oñono mocui riare. Jocua jeta'ã co jepɨ.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Jare Jesús ueni jemimboe reta jare jei chupe reta:
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Echa'ã opaete ĩru reta güeru oñono jeta güɨnoi vae güi. Ẽrei cua cuña, yepe tẽi iparavete, oñono opaete güɨnoi vae. Jocua co jembíu jepɨrã tẽi vae —jei chupe reta.
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.