Lucas 22
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Jare pascua uyaro ma oĩ. Jocua ara pe judío reta jou mbɨyape ovu mbae vae.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Jayave sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta ueca ñugüɨnoi quirãi ipuere uyucaca Jesús. Ẽrei uquɨye tenta guasu pegua reta güi.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Jayave Satanás etei oya Judas Iscariote re - Judas co jae jocua doce vae güi penti.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Jayave Judas oo sacerdote reta itenondegua reta jare Tumpa jo re uyandareco vae reta ñugüɨnoi vae pe uyemɨngueta vaerã jae reta ndive quirãi ra ipuere umee Jesús chupe reta.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Jayave jae reta uyerovia, jare jei Judas pe umeeta co chupe corepoti.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Jayave Judas jei chupe reta umeeta co Jesús chupe reta. Jayave umbɨpɨ ueca quirãi ipuere umee Jesús chupe reta tenta guasu pegua reta mbaetɨ Jesús ndive ñugüɨnoi yave.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Jare ou uvãe pascua. Jocua ara judío reta jecuaeño uyuca ovecha jare umbɨpɨ jou mbɨyape ovu mbae vae.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Jayave Jesús jei Pedro jare Juan pe:
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Jayave jei reta chupe:
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 —Mase, peo pevãe yave tenta guasu pe, peovãitita penti cuimbae ɨ güɨraa ɨru pe vae —jei—. Pecua jaɨcue. Jae uiqueta penti tenta pe. Pique vi pe reta —jei—.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Jayave pere tenta iya pe: ‘Oporomboe vae jei: ¿Quiape pa ime oĩ o, joco pe jau vaerã tembíu pascua pegua cheremimboe reta ndive’ —jei, pere chupe, jei Jesús—.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Jayave tenta iya uechacata peve penti o tuicha vae jo ɨvate pe, opaete mbaembae yaiporuta vae reve. Joco pe piyapɨcatu yandeve —jei.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Jayave Pedro jare Juan yugüɨraa jare uvãe Jesús jei chupe reta rami. Jare uyapo reta tembiu pascua pegua Jesús jare jemimboe reta jou vaerã.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Jare ora ou ma uvãe yave, Jesús uguapɨ mesa pe jocua doce jemimondo reta ndive.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Jayave jei chupe reta:
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Che jae peve, ndarau ye jau, opaete cua uyemɨjaanga jese vae Tumpa iporoyocuia pe uyeyapo regua —jei.
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Jayave Jesús uipɨsɨ copa, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave jei:
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Che jae peve, ndarau ye jau vino, Tumpa iporoyocuia ou regua —jei.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Jayave Jesús uipɨsɨ mbɨyape, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape jare umee chupe reta.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Jae ramiño vi uipɨsɨ copa, opa ma ucaru reta yave, jare jei:
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Ẽrei yandepɨte pe uguapɨ oĩ cherovaicho reta pe chemeeta vae —jei—.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Añete co, che cuimbaerã ayeyapo vae amanota. Cua Tumpa jei vae co. Ẽrei jocua cuimbae chemeeta vae uiporarata co —jei.
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Jayave jemimboe reta umbɨpɨ upɨrandu uyupe quía ra uyapota chupe jucuarãi.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Jare Jesús jemimboe reta umbɨpɨ uyemɨngueta uyupe quía ra icota tenondeguarã vae.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Jayave Jesús jei chupe reta:
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Ẽrei pepɨte pe icavi'ã jucuarãi piyapo vaerã. Ime yave quía pepɨte pe uipota ico vaerã tenondeguarã vae, tuyeyapo penti taɨrusu vae ĩru vae reta pe uyeyocui vae rami —jei—.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Mesa pe uguapɨ ucaru vaerã vae co tenondegua tembíu güeru vae güi. Ẽrei che aico pepɨte pe ayeyocui peve vaerã —jei—.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Pe reta jecuaeño pepɨta che ndive opaete cua aiporara rambueve —jei—.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Jare che puparavo ma pico vaerã Tumpa iporoyocuia pe, cheRu cheparavo rami —jei chupe reta—.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Jáeramo pecaruta chemesa pe cheporoyocuia pe. Jae ramiño vi penoita mbaepuere peãa vaerã jocua doce atɨ Israel pegua reta —jei—.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Simón, Simón, mase, Satanás uipota tẽi güɨnoi mbaepuere peré, trigo yambɨveve vae rami —jei—.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ẽrei che ayerure Tumpa pe nderé jecuaeño nenoi vaerã mburugüɨrovia. Jare ndiyerova ye yave Tumpa cotɨ, emborɨ nderɨvɨ reta ipɨrãta vaerã ipurugüɨrovia re —jei.
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Jayave Pedro jei Jesús pe:
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 —Che jae ndeve, Pedro —jei Jesús—, ndei uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta —jei.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe:
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Jayave jei chupe reta:
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Echa'ã che jae peve, uyeyapota co cheve Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae. Echa'ã uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Ĩru vae reta jei tẽi jae vi co penti icavi mbae vae.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ. Jare opaete cheré uyecuatía oĩ vae uyeyapota co cheve —jei.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Jayave jae reta jei chupe:
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Jayave Jesús oẽ o güi oo vaerã ɨvɨtu guasu Olivos pe jae jecoño mai rami. Jare jemimboe reta vi yugüɨraa jae ndive.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Jare oo uvãe yave upɨta vae pe, Jesús jei jemimboe reta pe:
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Jayave Jesús usɨrɨ catu chugüi reta, jare uyeatɨca uyerure Tumpa pe.
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 —CheRu —jei—, nde ndipota yave, embɨasa chegüi cua aiporarata vae. Ẽrei tuyeyapo cheve nde ndere vae. Agüɨye tuyeyapo che jae vae —jei.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Jayave uyecuaa Jesús pe penti ángel ara güi ou vae umɨmɨrãta vaerã.
43 — ausente —
44 Jesús uiporara ete oĩ, jare jeiete uyerure Tumpa pe. Jeta ipireipo oĩ. Tugüɨ rami utɨquɨ ɨvɨ pe.
44 — ausente —
45 Jare Tumpa pe uyerure ma yave, upũa ye jare ou ye jemimboe reta ñugüɨnoi vae pe. Uecha oque ñugüɨnoi ipɨatɨtɨ güi.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Jayave Jesús jei chupe reta:
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Jare uyemɨngueta oĩ rambueve, uyecuaa jeta vae. Jare Judas - jae co jocua doce vae güi penti - ou jocua jeta vae jenonde. Jayave ou uvãe Jesús oĩ vae pe, jare uyurupɨte.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Jayave Jesús jei chupe:
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Jare Jesús jemimboe reta uyemboɨ ñugüɨnoi Jesús iyɨpɨ pe. Jare uicuaa mbae uyeyapota vae ramo, jei Jesús pe:
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Jayave penti Jesús jemimboe uiporu iquɨsepucu sacerdote tenondegua jembiocui inambi re, jare uyasɨa inambi chugüi.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Jayave Jesús jei:
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Yugüeru vi joco pe sacerdote reta itenondegua reta jare Tumpa jo re uyandareco vae reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta. Jare Jesús jei chupe reta:
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Opa ara aico pe reta ndive Tumpa jo pe, ẽrei chepɨsɨ'ã. Ẽrei ora uvãe ma chepɨsɨ vaerã. Cuarãi piyapo peĩ Satanás imbaepuere pe —jei.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Jayave uipɨsɨ reta Jesús jare güɨraa sacerdote tenondegua jenta pe. Jare Pedro oo jae reta jaɨcue, ẽrei mbɨrɨño oo chugüi.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Jayave joco pe ñugüɨnoi vae reta uyapo tata sacerdote tenondegua joca pe jare uguapɨ joco pe. Jare Pedro vi uguapɨ joco pe jae reta ipɨte pe.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Ẽrei penti cuñatai uecha Pedro uguapɨ oĩ tataɨpɨ pe. Umae ngatu jese. Jayave jei:
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Jayave Pedro uicuacu Jesús.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Ndei ɨma mbove penti cuimbae vi uecha Pedro jare jei chupe:
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Jare penti ora rupi ma uasa yave, ĩru cuimbae jeiete jei:
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 —Aicuaa'ã mbae ndere vae —jei Pedro cuimbae pe.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Jayave yandeYa uyerova jare umae Pedro re. Jayave Pedro imandúa yandeYa jei chupe vae re: ‘Ndei uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta.’
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Jayave Pedro oẽ joco güi, jare tanta ipɨatɨtɨ reve uyao.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Jare cuimbae uyandareco ñugüɨnoi Jesús re vae reta oyoyai jare uinupa.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Jayave jae reta uesañoma Jesús jare ocua jova re. Jayave jei reta chupe:
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Jare jeta icavi mbae vae jei reta chupe.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Jare cõe ma yave, tenta guasu pegua reta itenondegua reta jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta uyembatɨ. Jayave güeruruca reta Jesús. Jayave jei reta chupe:
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 —¿Nde pa co jae Cristo, Tumpa ombou vae? Emɨmbeu oreve.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Jare che apɨrandu yave peve mbae re, ndarau pemɨmbeu cheve, jare ndarau cheyora —jei—.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Ẽrei che cuimbaerã ayeyapo vae aguapɨta curi Tumpa mbaepuere güɨnoi vae iyɨpɨ pe iyacata cotɨ —jei.
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Jayave opaete jae reta upɨrandu chupe:
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Jayave jae reta jei:
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.