Lucas 19

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare Jesús uique Jericó pe jare oo ye joco güi.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Jare ico joco pe penti cuimbae Zaqueo jee vae. Jae co mburuvicha peguarã ocovara vae reta itenondegua jare jae co icocatu vae.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Jare Zaqueo uipota tẽi uecha Jesús. Ẽrei ipuere'ã uecha. Echa'ã jeta vae ñugüɨnoi Jesús uasa vae rupi, jare Zaqueo ipucu'ã co.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Jáeramo Zaqueo osi oo penti ɨvɨra sicómoro jee vae tape jembeɨ pe oĩ vae pe, jare uyupi jese uecha vaerã Jesús. Echa'ã Jesús uasata oĩ jocoropi.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Jare Jesús oo uvãe yave ɨvɨra oĩ vae pe, jovaɨva umae jare uecha Zaqueo. Jayave jei chupe:
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Jayave Zaqueo ugüeyɨ voi, jare güɨraa Jesús jenta pe uyerovia reve.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Jare opaete ĩru vae reta cua uecha yave, iñeenguru reve jei reta:
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Ẽrei Zaqueo uyemboɨ yandeYa jovai jare jei chupe:
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Jayave Jesús jei chupe:
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu aeca vaerã jare ambɨasa vaerã ucañɨ Tumpa güi vae reta —jei.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Jare Jesús ndive ñugüɨnoi vae reta cua uyandu ma yave, Jesús imiari ye chupe reta umɨjaanga reve. Echa'ã oo ma uvãe coiño Jerusalén güi, jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta ipɨa pe uyemɨngueta tẽi ɨmambae ete co uyecuaata Tumpa iporoyocuia.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Jáeramo Jesús jei chupe reta:
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Jare ndei oo mbove, ueni diez jembiocui reta jare umee penti penti pe corepoti jepɨ ete vae, jare jei chupe reta: ‘Piporu cua corepoti ayu ye regua’ —jei, jei—.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Ẽrei mburuvicha jentaɨgua reta umɨtarẽɨ mburuvicha, jare mburuvicha oo ma yave ambɨe ɨvɨ pe, jae reta omondo jei vaerã: ‘Nduipota'ã jocua cuimbae ico vaerã oreruvicha guasurã’ —jei reta, jei—.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Ẽrei mburuvicha uyeyapo jentaɨgua reta juvicha guasurã. Jayave ou ye uvãe iɨvɨ pe jare ueni jembiocui corepoti umee chupe vae reta uyembatɨ vaerã, jae uicuaa vaerã mbovɨ ra penti penti umɨngana —jei—.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Penti jembiocui jei chupe: ‘Patrón, amɨmbaravɨquɨ corepoti nemee cheve vae, jare añave anoi diez corepoti’ —jei, jei—.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Icavi ndiyapo. Nde co jae cherembiocui icavi vae. Cua amee ndeve vae mbovɨño. Ẽrei nemɨmbaravɨquɨ cavi. Jáeramo che toroñono diez tenta guasu pegua reta juvicharã’ —jei, jei—.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Jayave ĩru jembiocui jei chupe: ‘Patrón, amɨmbaravɨquɨ corepoti nemee cheve vae, jare añave anoi pandepo corepoti’ —jei, jei—.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Icavi ndiyapo. Che toroñono pandepo tenta guasu pegua reta juvicharã’ —jei, jei—.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Jayave ĩru jembiocui jei chupe: ‘Mase, patrón, co oĩ corepoti nemee cheve vae. Ayapɨcua añuvatu ndeve’ —jei, jei—.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 ‘Echa'ã aquɨye ndegüi ndepɨapochɨ ramo. Nde nepɨ̃ro mbaembae ĩru vae reta güi jare ndeavɨro ĩru vae reta oñotɨ vae’ —jei, jei—.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Jayave ipatrón jei jocua jembiocui pe: ‘Nde ndere vae rupi etei che nuãata co. Nde co jae cherembiocui icavi mbae vae. Ndicuaa chepɨapochɨ co jare quirãi apɨ̃ro mbaembae ĩru vae reta güi jare quirãi aavɨro ĩru vae reta oñotɨ vae’ —jei, jei—.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 ‘¿Maera pa nderaa'ã checorepoti banco pe? Echa'ã jucuarãi ndiyapo yave, ayu ye yave nemeeta tẽi co cheve corepoti amee ndeve vae jare mbovɨ ye banco pegua reta umɨĩruta tẽi jae ndive vae’ —jei, jei—.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Jayave ipatrón jei ĩru jembiocui joco pe ñugüɨnoi vae reta pe: ‘Pepɨ̃ro chugüi jocua corepoti jare pemee jocua diez corepoti güɨnoi vae pe’ —jei, jei—.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Ẽrei jae reta jei ipatrón pe: ‘Patrón, jae güɨnoi ma diez corepoti.’
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 ‘Añete co’ —jei ipatrón chupe reta, jei—. ‘Ẽrei che jae peve, güɨnoi vae pe uñemɨĩruta, jare mbaetɨ güɨnoi vae güi mbovɨ ete güɨnoi vae uyeequita’ —jei, jei—.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 ‘Ẽrei peru cua pe jocua cherovaicho reta. Jae reta uipota'ã che aico vaerã juvicha guasurã. Piyuca cherovaque’ —jei, jei.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Jare Jesús cua jei ma chupe reta yave, uguata ye ĩru vae reta jenonde oo Jerusalén cotɨ.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Jare yugüɨraa uvãe coiño tenta guasu-raɨ reta Betfagé jare Betania güi. Joco pe oĩ ɨvɨtu guasu Olivos. Jayave Jesús oyocui mocui jemimboe reta.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 —Pecua pea tenta guasu-raɨ yanderovai oĩ vae pe —jei chupe reta—. Peo pevãe rupive, pevãeta penti mburica taɨrusu vae uñeñapɨ̃ti oĩ. Ndei ave etei quía opo jese. Piyora jare peru —jei—.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Jare ime yave quía jei peve vae: ‘¿Maera pa piyora?’ pere chupe cuarãi: ‘YandeYa uipota uiporu’ —pere, jei.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Jayave Jesús omondo vae reta yugüɨraa, jare uvãe mburica taɨrusu vae Jesús umɨmbeu chupe reta rami.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Jare oyora ñugüɨnoi yave, mburica iya reta upɨrandu chupe reta:
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 —YandeYa uipota uiporu —jei reta.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Jayave güeru reta mburica taɨrusu vae Jesús oĩ vae pe. Jayave Jesús jemimboe reta oñono iyasoya mburica icupe re, jare Jesús opo jese.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Jare Jesús oo rambueve Jerusalén cotɨ, joco pe ñugüɨnoi vae reta uipɨso iyasoya tape rupi mburica jenonde.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Jare umbɨpɨ reta ugüeyɨ ɨvɨtu guasu Olivos güi. Coiño ma yugüeru Jerusalén güi. Jayave opaete Jesús jemimboe reta umbɨpɨ uyerovia. Umbɨadora reta Tumpa iñeeãta reve opaete mɨacañɨ uecha Jesús uyapo vae reta re.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Jare jei reta:
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Jare amocue fariseo reta jeta vae ipɨte pe ñugüɨnoi vae jei Jesús pe:
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Ẽrei Jesús jei chupe reta:
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Jare Jesús coiño ma Jerusalén güi ou uvãe yave, umae Jerusalén re jare umbɨpɨ uyao.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Jare jei:
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Outa ma uvãe nderovaicho reta nequẽse vaerã jare ndarau umaeño ndepɨte pe yugüɨreco vae reta re oẽ vaerã ndegüi —jei—.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Jare jae reta opata nembusururu jare uyucata opaete ndepɨte pe yugüɨreco vae reta. Ndarau ueya reta penti ita ĩru ita iárambo, ndicuaa'ã Tumpa umeeta tẽi mbɨacatu ndeve ramo —jei.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Jayave Jesús uique Tumpa jo pe, jare umbɨpɨ omoẽ joco güi umaemee vae reta jare mbae ogua vae reta.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Jare jei chupe reta:
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Jayave Jesús oporomboe Tumpa jo pe opa ara rupi. Ẽrei sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta ueca quirãi ipuere uyucaca vaerã Jesús.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Ẽrei uicuaa'ã reta quirãita ra uyucaca. Echa'ã opaete tenta guasu pegua reta uipota ete uyapɨsaca Jesús re.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.