Atos 5

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ẽrei ĩru cuimbae Ananías jee vae jembireco Safira jee vae ndive umee penti iɨvɨ.
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 Jayave Ananías uñuvatu iyupe mbovɨ ɨvɨ jepɨcue güi jembireco uicuaa reve, jare güeru mbovɨño oñono Jesús jemimondo reta jovai.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Jayave Pedro jei chupe:
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Ndei nemee ndeɨvɨ mbove, nembae co. Jare nemee ma yave, jepɨcue vi nembae co. ¿Maera pa ndepɨa pe ndiyemɨngueta icavi mbae vae ndiyapo vaerã? Ndapu'ã co cuimbae reta peño. Ndapu Tumpa pe etei —jei Pedro Ananías pe.
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Cua uyandu yave, Ananías oa ɨvɨ re, jare umano. Jare opaete cua regua uicuaa vae reta uquɨye ete.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Jayave upũa cuimbae taɨrusu vae reta, jare oñoma umanocue, jare güɨraa oñotɨ.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Mbapɨ ora ma uasa yave, uique jembireco. Jae uicuaa'ã mbae uyeyapo vae.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Jayave Pedro upɨrandu chupe:
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 —¿Maera pa pe reta piyemboemboe pembɨavai vaerã yandeYa iEspíritu? —jei Pedro chupe—. Co onque pe ma yugüeru neme iñotɨa reta. Jae reta ndereraata vi —jei.
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Jare jupivoiño Safira oa Pedro jovai, jare umano. Uique ma yave cuimbae taɨrusu vae reta, uecha umano ma. Jayave güɨraa oñotɨ imecue iyɨpɨ pe.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Jare upurugüɨrovia vae reta jare opaete cua mbaembae regua uicuaa vae reta uquɨye ete.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Jare uyeyapo jeta mɨacañɨ reta tenta guasu pegua reta ipɨte pe Jesús jemimondo reta rupi. Jare opaete upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ oca Salomón jee vae pe.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Jare opaete ĩru vae reta uquɨye uyembatɨ vaerã jae reta ndive. Ẽrei tenta guasu pegua reta uipɨu.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Jare jecuaeño jeta ĩru cuimbae reta jare cuña reta güɨrovia yandeYa re.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Jare tenta guasu pegua reta güɨraa imbaerasɨ vae reta oñono calle reta rupi jupa reve. Cua uyapo reta Pedro iguarasɨ̃a yepe oĩ vaerã amocue vae re, jae uasa oo oĩ yave.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Jare jeta vae yugüeru Jerusalén pe ĩru tenta guasu coiño Jerusalén güi ñugüɨnoi vae reta güi, jare güeru imbaerasɨ vae reta jare aña oya jese vae reta. Jare opareve ucuera.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Jayave sacerdote tenondegua jare opaete saduceo jae ndive ñugüɨnoi vae reta ñacatãa Jesús jemimondo reta re.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Jáeramo uipɨsɨ reta, jare oñono peresorɨru tenta guasu pegua pe.
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Ẽrei pɨ̃tu yave penti ángel yandeYa pe uyeyocui vae uipea peresorɨru jonque reta. Jayave güɨraa Pedro jare Juan oca pe, jare jei chupe reta:
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 —Pecua piyemboɨ Tumpa jo pe pemɨmbeu tenta guasu pegua reta pe cua tecove ipɨau vae regua.
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Cua uyandu yave, Pedro jare Juan uique Tumpa jo pe neimbove asɨ jare oporomboe.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Ẽrei uyeyocui vae reta yugüɨraa uvãe yave, uvãe'ã Jesús jemimondo reta peresorɨru pe. Jayave yugüeru ye yave, jei reta yatɨ vae reta pe:
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 —Nduecha peresorɨru jonque reta uyeyuquenda cavi oĩ, jare jãroa reta uyemboɨ ñugüɨnoi onque reta rupi. Ẽrei nduipea yave, nuvãe'ã quía japɨpe pe —jei reta.
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Cua uyandu yave, sacerdote tenondegua, Tumpa jo iyandarecoa reta juvicha jare sacerdote reta itenondegua reta ipɨacañɨ. Jare uicuaa'ã mbae ra uyeyapota.
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Jayave ou penti vae, jare jei chupe reta:
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Jayave Tumpa jo iyandarecoa reta juvicha oo sacerdote tenondegua jembiocui reta ndive, jare güeru cavi Jesús jemimondo reta uinupa mbae reve. Echa'ã uquɨye reta tenta guasu pegua reta güi. Ipɨa pe uyemɨngueta aramoi uyapita reta ita pe.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Jare güeru yave, oñono mburuvicha reta jovai. Jayave sacerdote tenondegua jei Jesús jemimondo reta pe:
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 —Poyocui tẽi ma agüɨye ye vaerã peporomboe jocua cuimbae jee re. Echa'ã pemɨmbeu ma opaete Jerusalén pegua reta pe cua moromboe. Jare pipota pemboya jocua cuimbae imano oreré —jei reta.
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Jayave Pedro jare ĩru Jesús jemimondo reta jei chupe reta:
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Yandetenondegua reta iTumpa umbɨjecove ye Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Pe reta picutuca curusu re cua Jesús piyucaca —jei—.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Imbaepuere pe Tumpa uyapo ma cua Jesús tenondegua vae jare upurumbɨasa vae, Israel pegua reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae, jare Tumpa umbɨasa vaerã chupe reta imbaeyoa reta.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Jare ore numɨmbeu ĩru vae reta pe cua, jare Espíritu Santo vi umɨmbeu. Echa'ã Tumpa umee Espíritu Santo jei vae uyapo vae reta pe —jei reta.
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Cua uyandu yave, yatɨ vae reta pochɨ chupe reta, jare uipota tẽi uyuca.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Ẽrei upũa penti fariseo Gamaliel jee vae yatɨ vae reta ipɨte pe. Jae co penti mboroyocui re oporomboe vae, jare opaete tenta guasu pegua reta uipɨu. Jae oyocui omondo reta rani vaerã michi pegua Jesús jemimondo reta oca pe.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Jayave jae jei yatɨ vae reta pe:
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Echa'ã caramboe yave uyecuaa Teudas jee vae, jare uyereroviaca ĩru vae reta pe. Jare jeta cuimbae reta, aramoi cuatrocientos, uyembatɨ jae ndive. Ẽrei jae uyeyucaca, jare opaete jae ndive ñugüɨnoi vae reta opa uñemɨai, jare ipuere'ã ma mbae uyapo.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Jaɨcue rupi, mburuvicha reta upurupapa ñugüɨnoi yave, uyecuaa Galilea pegua Judas jee vae. Jae umbatɨ jeta tenta guasu pegua reta. Ẽrei jae vi umano, jare opaete jae ndive ñugüɨnoi vae reta opa uñemɨai —jei Gamaliel chupe reta—.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Jáeramo añave che jae peve cua: Agüɨye ma piyapo mbae cua cuimbae reta pe, jare pemaeño ma jese reta. Echa'ã imbaepuere peño yave jucuarãi imiari reta jare cua mbaembae uyapo reta, ndarau mbae uyapo reta —jei—.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 Ẽrei cua Tumpa güi ou yave, ndarau pepuere pembai. Echa'ã aramoi piyovaichota Tumpa ndive —jei chupe reta.
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Jare cua Gamaliel jei vae icavi chupe reta. Jayave ueni reta Jesús jemimondo reta, jare uinupa. Jayave oyocui reta agüɨye vaerã ma imiari ye Jesús jee re, jare omondo.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Jayave Jesús jemimondo reta oẽ yatɨ vae reta ñugüɨnoi vae güi. Uyerovia reta, Jesús umaeño uiporara reta ramo. Echa'ã uñererɨ̃roca reta, Jesús re güɨrovia ramo.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Jare opa ara jecuae oporomboe reta Tumpa jo pe jare tenta reta rupi. Umɨmbeu ĩru vae reta pe Jesucristo regua.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.