Atos 2
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI
1 Pentecostés ara pe opaete upurugüɨrovia vae reta penti ramiño uyembatɨ.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Jare aramoiño ou ara güi jɨapu vae penti ɨvɨtu tanta uyepeyu vae rami. Tanta jɨapu uguapɨ ñugüɨnoi vae pe.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Jayave uyecuaa chupe reta tataendɨ rami. Cua uyecuaa penti penti iyapɨte re.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Jayave opaete joco pe ñugüɨnoi vae reta tɨnee Espíritu Santo pe, jare umbɨpɨ uyemɨngueta reta ambɨe vae iñee Espíritu Santo umee chupe reta uyemɨngueta vaerã vae pe.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Jare jocua ara reta pe yugüɨreco Jerusalén pe jeta judío ambɨembɨe ɨvɨ güi yugüeru vae reta. Cua reta umbɨadora Tumpa.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Jare cua jɨapu vae uyendu yave, uyembatɨ jeta vae, jare opaete vae ipɨacañɨ. Echa'ã upurugüɨrovia vae reta uyemɨngueta ñugüɨnoi, jare penti penti yatɨ vae reta uyandu iñeei pe jei vae.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Ipɨacañɨ reve jei reta:
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 ¿Quirãi ra yayandu uyemɨngueta ñaniñee ñanemichi güive yayemɨngueta pɨpe vae pe? —jei reta—.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Yande co jae Parto pegua, Medo, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 — ausente —
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 — ausente —
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Jare opaete yatɨ vae reta ipɨacañi jare jei uyupe:
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ĩru vae reta oyoyai.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Jayave Pedro uyemboɨ jocua ĩru once Jesús jemimondo reta ndive, jare jei yatɨ vae reta pe iñeeãta reve:
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Pe reta pepɨa pe piyemɨngueta tẽi cua reta usavɨpo ñugüɨnoi. Ẽrei jucuarãi'ã co. Echa'ã neimboveño co —jei—.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Joel imiari cua re. Jae jei cuarãi:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘Jare ara taɨcuegua reta pe’ —jei Tumpa— ‘ameeta cheEspíritu opaete vae pe.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Jare jocua ara reta pe ameeta cheEspíritu cuimbae reta jare cuña reta uyeyocui cheve vae pe,
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Jare tambou mɨacañɨ reta ara re jare ɨvɨ pe.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Guarasɨ uñemɨpɨ̃tumimbita, jare yasɨ uyeyapota tugüɨ rami,
20 Veya matan boro nagugum
21 Jare opaete uyerureta peYa pe omborɨ vaerã vae reta uyembɨasacata co’ —jei.
21 Orot yait
22 Pedro jei vi chupe reta:
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Cua Jesús uñemee umano vaerã, Tumpa jei vae uyeyapo vaerã. Tumpa uicuaa opaete ndei uyeyapo mbove. Ẽrei pe reta pipɨsɨ picutuca curusu re cuimbae jeco pochɨ vae reta pe piyucaca —jei—.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Ẽrei Tumpa oyora mano yandepɨsɨ pɨpe vae güi, jare umbɨjecove ye güeru umanocue vae reta ipɨte güi. Echa'ã mano ipuere'ã etei oyopia Jesús —jei Pedro—.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Echa'ã David jei Jesús re cuarãi:
25 David nati orot isan eo,
26 Jáeramo ayerovia chepɨa pe,
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Echa'ã ndeeyata'ã cherecove umanocue vae reta ñugüɨnoi vae pe.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Ndicuaaca cheve quirãi aico vaerã ayerovia reve,
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Cherɨvɨ reta, chepuere chemiari peve yandetenondegua David re. Jae umano jare uñeñotɨca, jare iñeñotɨcarenda imeño oĩ yande ndive —jei Pedro—.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Ẽrei Tumpa jei jee re David pe umbɨguapɨta co David iguapɨa pe David iñemoñaa reta güi penti oporoyocui vaerã. Jocua co jae Cristo, Tumpa ombou vae. Opaete cua David uicuaa. Echa'ã David Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae ico ramo,
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 uicuaa ndei uyeyapo mbove, jare imiari Cristo icove yeta ou umanocue vae reta ipɨte güi vae re. Echa'ã jei Cristo re uyeeyata'ã co jecove umanocue vae reta ñugüɨnoi vae pe, jare icumeguata'ã co jetecue —jei—.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Tumpa umbɨjecove ye cua Jesús güeru umanocue vae reta ipɨte güi, jare ore opareve cua numɨmbeu ĩru vae reta pe —jei—.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Tumpa güɨraa ma ara pe imbaepuere pe, jare umee chupe jocua jei umeeta chupe Espíritu Santo vae. Jáeramo Jesús etei ombou cua peecha jare piyandu vae —jei Pedro chupe reta—.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Echa'ã David uyupi'ã ara pe. Ẽrei jae etei jei cuarãi:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 nderovaicho reta opa amɨamɨri regua’ —jei.
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Pe reta co jae Israel pegua reta. Jáeramo picuaa catu cua. Pe reta picutuca Jesús, ẽrei Tumpa uyapo ma yandeYarã - jae co Cristo —jei Pedro.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Cua uyandu reta yave, tuicha rupi ipɨatɨtɨ reta, jare upɨrandu Pedro jare ĩru Jesús jemimondo reta pe:
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Jayave Pedro jei chupe reta:
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Echa'ã cua Tumpa jei umeeta vae co jae pembaerã, peraɨ reta peguarã, opaete mbɨrɨ ñugüɨnoi vae reta peguarã jare opaete yandeYa Tumpa uenita vae reta peguarã —jei.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Jare Pedro umbɨaracuaa jeta ye ye. Jei chupe reta:
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Jayave Pedro jei vae güɨrovia vae reta uyembɨbautizaca, jare jocua ara tres mil rupi uñemɨĩru upurugüɨrovia vae reta ndive.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Jare jecuae upurugüɨrovia vae reta uyemboe Jesús jemimondo reta iporomboe re, jare opaete penti ramiño ñugüɨnoi. Jecuae uyembatɨ, umbɨyao tembíu uyupe, jare uyerure Tumpa pe.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Jare opaete tenta guasu pegua reta ipɨacañɨ, jare Jesús jemimondo reta uyapo jeta mɨacañɨ reta.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Jare opaete upurugüɨrovia vae reta uyembatɨ, jare opaete imbaembae reta penti ramiño co.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Jare umee imbaembae reta, jare umbɨyao jepɨcue mbaetɨ mbae güɨnoi vae reta pe.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Jare opa ara yugüɨraa pãve uyembatɨ Tumpa jo pe. Jare tenta tenta rupi umbɨyao tembíu uyupe jare ucaru pãve reta uyerovia jare ipɨacatu reve.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Jae reta umbɨadora Tumpa, jare opaete tenta guasu pegua reta umae cavi jese reta. Jare opa ara yandeYa umɨĩru jae reta ndive uyembɨasaca vae reta.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.