Atos 17

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GNWNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pablo jare Silas uasa yave tenta guasu Anfípolis jare Apolonia rupi, yugüɨraa uvãe tenta guasu Tesalónica pe. Joco pe oĩ penti judío reta itupao.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Jare Pablo oo tupao pe. Echa'ã jucuarãi uyapo opaete tenta guasu reta rupi. Jare mbapɨ mbutuu ara uyeaca judío reta ndive.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Uechaca chupe reta Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae, jare uicuaaca quirãi Cristo uiporarañotai co jare icove yeñotai co ou umanocue vae reta ipɨte güi. Jare jei chupe reta:
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Jayave amocue güɨrovia Pablo jei vae, jare jae reta, jare jeta griego umbɨadora Tumpa vae reta, jare jeta cuña tenta guasu pegua reta itenondegua reta uñemɨĩru Pablo jare Silas ndive.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ẽrei judío güɨrovia mbae vae reta ñacatãa Pablo jare Silas re, jare güeru amocue cuimbae iyaquɨ vae reta. Jeco pochɨ co cua cuimbae reta. Jayave umbatɨ jeta ĩru vae reta, jare uyapo tecorai. Jayave upurupeña reta Jasón jenta re ueca tẽi Pablo jare Silas. Uipota tẽi güɨraa tenta guasu pegua reta jovai.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ẽrei uvãe'ã chupe reta. Jayave uipɨsɨ güɨraa Jasón jare amocue upurugüɨrovia vae reta mburuvicha tenta guasu pegua reta pe, jare iñeeãta reve jei reta:
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Jare Jasón güɨnoi jenta pe. Jare opaete jae reta oyovaicho César iporoyocui ndive. Echa'ã jei reta ime ĩru mburuvicha guasu Jesús jee vae —jei reta.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Jayave tenta guasu pegua reta jare juvicha reta cua uyandu yave, uyemɨpɨa'ã.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Jare Jasón jare ĩru vae reta umbɨepɨ chupe reta yave, jae reta umaeño yugüɨraa ye vaerã.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Jare jupivoiño upurugüɨrovia vae reta omondo Pablo jare Silas pɨ̃tu yave tenta guasu Berea jee vae cotɨ. Jare jae reta yugüɨraa uvãe yave joco pe, yugüɨraa judío reta itupao pe.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Jare joco pegua judío reta iyaracuaa catu Tesalónica pegua reta güi. Iquɨrẽɨ uyapɨsaca Tumpa iñee re, jare opa ara umɨngueta cavi Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae, uicuaa vaerã añete ra Pablo jei vae.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Jare jeta joco pegua reta güɨrovia. Jare güɨrovia vi jeta griega reta itenondegua reta, jare jeta griego reta.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Ẽrei judío Tesalónica pegua reta uicuaa yave Pablo umɨmbeu Berea pegua reta pe vi Tumpa iñee, yugüɨraa joco pe omboemboe umambeco vaerã joco pegua reta.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Jayave upurugüɨrovia vae reta omondo Pablo ɨ guasu cotɨ. Ẽrei Silas jare Timoteo upɨta Berea pe.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Jare Pablo jupíe yugüɨraa vae reta güɨraa tenta guasu Atenas pe. Jayave Pablo oyocui jae reta umɨmbeu vaerã Silas jare Timoteo pe yugüeru vaerã icotɨ ɨmambae, ipuere yave. Jayave jae reta yugüeru ye Berea cotɨ.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Jare Pablo uãro oĩ rambueve Atenas pe, uecha yave jeta tumpa-raanga reta ñugüɨnoi tenta guasu rupi, uyemɨpɨa'ã.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Jayave uyeaca judío reta itupao pe judío reta jare ĩru umbɨadora Tumpa vae reta ndive. Jare uyeaca vi opa ara plaza pe joco pe ñugüɨnoi vae reta ndive.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Jare amocue iyaracuaa vae reta uyeaca Pablo ndive. Jae reta co Epicúreo jare Estoico jee vae reta. Amocue jei:
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Jare jae reta güɨraa Pablo ɨvɨtu Areópago jee vae pe. Jare jei reta chupe:
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Echa'ã cua nemɨmbeu ma oreve vae jaeramo nduyandu. Jáeramo nduipota nduicuaa mbae ra uipota jei cua —jei reta.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Echa'ã opaete Atenas pegua reta jare quetɨ güi yugüeru yugüɨreco joco pe vae reta jaeño ma yugüɨreco imiari vaerã jare uyapɨsaca mbae ipɨau vae re.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Jayave Pablo uyemboɨ Areópago pe jeta vae reta ipɨte pe, jare jei chupe reta:
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Echa'ã aguata rambueve tenta guasu rupi, amae jocua pembɨadora vae reta re, jare aecha penti yembɨadorarenda, jare jese uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Tumpa yaicuaa mbae vae’. Jucuarãi uyecuatía oĩ. Jáeramo tamɨmbeu peve pe reta picuaa'ã reve pembɨadora vae —jei—.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Tumpa uyapo ɨvɨ jare opaete oĩ pɨpe vae. Jae co ara jare ɨvɨ iYa. Jae ico'ã yembɨadorarenda vae rupi yande yayapo vae reta pe.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Tumpa ueca'ã etei ɨvɨ pegua reta umee vaerã mbae chupe. Echa'ã jae etei co umee yandeve tecove, jare ñaneputũé, jare opaete mbaembae —jei chupe reta—.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Jare Tumpa uyapo penti cuimbae, jare opaete ɨvɨ pegua reta iñemoñaa reta co. Jucuarãi Tumpa uyapo, jae reta yugüɨreco vaerã opaete ɨvɨ iárambo. Tumpa etei co umee quirãi yave ɨvɨ pegua reta yugüɨreco vaerã, jare umbɨyaoyao ɨvɨ chupe reta yugüɨreco tee tee vaerã —jei Pablo—.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Opaete cua Tumpa uyapo, ɨvɨ pegua reta ueca vaerã Tumpa, jare aramoi uvãe vaerã iyupe. Echa'ã añetete jae mbɨrɨ'ã oĩ penti penti güi.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Jese yaicove jare ñamɨ, yaico vaerã. Jare jucuarãi vi amocue pepɨte pe oĩ vae jei uicuatía vae pe: ‘Echa'ã jese yaico’ —jei, jei—.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Jare Tumpa umee yandeve tecove ramo, icavi'ã yae vaerã Tumpa co jae oro pegua, ani corepoti pegua, ani ita pegua. Echa'ã cuimbae reta uyapo cua nunga iyaracuaa rupiño.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Aracae ɨvɨ pegua reta uicuaa'ã ramo, Tumpa umaeño jese reta. Ẽrei añave jae oyocui opaete ɨvɨ pegua reta ueya vaerã iyemɨngueta icavi mbae vae ipɨa pe oĩ vae —jei chupe reta—.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Echa'ã Tumpa uiparavo ma penti ara uãaca vaerã jupi rupi ɨvɨ pegua reta jocua cuimbae jae uiparavo vae pe. Jare cua uicuaaca opaete ɨvɨ pegua reta pe. Echa'ã Tumpa umbɨjecove ye jocua uiparavo vae güeru umanocue vae reta ipɨte güi —jei.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Jare uyandu reta yave icove ye ou umanocue vae reta ipɨte güi vae regua, amocue vae oyoyai. Ẽrei ĩru vae reta jei Pablo pe:
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Jayave Pablo oo chugüi reta.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Ẽrei amocue vae güɨrovia Tumpa iñee, jare uñemɨĩru Pablo ndive. Cua reta ipɨte pe ñugüɨnoi penti Areópago pegua Dionisio jee vae, penti cuña Dámaris jee vae, jare ĩru vae reta.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.