Mateus 26

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ego totonai za beto varivagigalaidi i Jisu ria doru zakazava ari, za ari za gudi vei ria nana sepele,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 <<Gamu tori gilagilaimiu tu gamu za kori rane gu za kole beto mina kamua za na rane vavolo Alokata, ko totonai za pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni za na Tuna na Tinoni ko mina tavauke pa korosi,>> za gua.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ko na totozo tugu aza za ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata tadiria na tinoni za qari varikamu pa ruma ti Kaiapasi aza na kuta iama lavata.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ko qari roitidi kaki roquroqu vei beto mari aru tamana golomia ko mari vaukea i Jisu qari gua.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ba ari qari kole variparanga vei ria, <<Dai, taneke roitini na roiti aza pa totozo vavolo Alokata, ura keta takole variperadi ria na tinoni,>> qari gua.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ego za lao suverenana pa Betani i Jisu, pa ruma ti Saimone aza za rajai na poqupoqu perangaina.
6 — ausente —
7 Ko tonai za korapa tekuteku i Jisu za luge lao za maka reko za pogozia maka tototona za taroiti pa maka patu batabata leana. Za pugelia na lumu omanga lea beto za zae viva na vaina za na tototona aza. Ko za lobitia, beto za vuvani pa batuna i Jisu.
7 — ausente —
8 Nari totonai qari batia ria na sepele ani, za qari tagigiri ria ko qari paranga, <<Ae za vei ko za korapa aru vikevikeria na lumu zana!
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Aza bi boka tatekuni poata lavatana zana, ko bi iadi ria na tinoni varivasevidi!,>> qari gua.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za na paranga qari pojai ria, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu korapa tu poja vikevikeria gamu za na reko ani? Maka roiti leana za roiti lameni aza taqu.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Ura gamu suvere tavitiriamiu gu gamu doru totozo ria na tinoni varivasevidi, goto ara za manake suvere tavitigamu lalaoqua.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Tonai za vuvani na lumu na reko ani za na tiniqu ara, za vatanani aza ko mina tagolomo za na tiniqu ara.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Ma poja zozotodigamu ara gamu: doru kota pa kasia guguzu mina tatarae na nongoro leana ani, za mina tavavavakato tugu za na roiti za roitini na reko ani taqu, ko minake tamuma za na reko aza,>> za gua i Jisu.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Pa liguna aza za maka ari ka manogori sepele, na izongona i Jiudasi Isikarioti, za lao tadiria na kuta iama,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 ko ari za gudi vei, <<Na za muna vaniziu ara gamu, ko mana boka tokadigamu ko muna boka aru tamania gamu i Jisu?>> za gudi. Nari qari nguti tekuria za ka uengavuluputa poata siliva, ko qari vani.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Ko za podalai tugu na totozo aza za podalai nyaqonyaqoa i Jiudasi za maka lolomo leana vei beto mina tokadi ko mari boka aru tamania ria i Jisu za gua.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Tonai za kamua za na rane momoe tonai mina taroiti za na vavolona na Bereti Nake Kovuruna, za qari lao ria na nana sepele ko qari nanazia i Jisu, <<Pae za qu nyoroguani ao ketakoi mami vatana vanigo gami za na vavolo Alokata?>> qari guni.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Nari ari za gudi vei, <<Mu lao tana tinoni ani pa Jerusalema, ko ari muna guni vei, <Ari za gua vei za na tinoni varivagigalai, za tata kamua za na qua totozo. Ko koviria za ara beto ria na qua sepele za mami tekua na vavolo Alokata pa ruma tamu za gua,> muna guni,>> za gua i Jisu.
18 Ele respondeu:
19 Ko qari lao tugu ria na sepele ko qari vatanani za na tekutekuna Alokata aza vei za pojadi i Jisu.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ego ko totonai za gore na veluvelu za nyumu tekuteku tavitiria i Jisu ari ka manogori nana sepele.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Ko tonai qari korapa tekuteku ria za paranga i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara za gamu: maka gamu ari za mina gabala kanaziu ara,>> za gua.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Nari za qari takulanga beto ria na sepele, ko qari okoto nananaza makamakai aza, <<Bangara, nake ara za qu guniziu ao, uve?>> qari okoto gua.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Aza za somana togotogolo tavitiziu pa baolo ara na gana bereti za aza tugu za mina gabala kanaziu ara.
23 Jesus respondeu:
24 Na Tuna na Tinoni za mina tavauke vei tugu aza za pojai na Kutikuti Tabuna, ba mina gana na takulanga aza na tinoni za gabala kanai aza! Za leana jola za bike pavu tavapodo za na tinoni aza!>> za gua i Jisu.
24 Pois o
25 Nari za paranga i Jiudasi, aza na tinoni za malumu ko mina gabala kanai i Jisu, <<Rabi, nake ara za qu guniziu ao, uve?>> za gua.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ego totonai qari korapa tekuteku ria, za tekua i Jisu za na bereti, ko za manani, beto za kipakipai ko za iadi ria na nana sepele, beto za paranga, <<Pia ko mu tekua, ani za na tiniqu,>> za gua.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Beto aza za ovulia za na kapa, ko za paranga leana laoni tana Tamaza, ko za vadi ria na nana sepele beto za paranga, <<Mu bukua gamu doru ani;
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 na orunguqu ani, aza na vamauruna na taringutinguti tana Tamaza tadiria nana tinoni. Na orunguqu ani za nyoro ko na vulazadi na sela tadiria na tinoni.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Ma poja valeadigamu: pala manake buku sogai ara za na vaini ani, tinganai tu mina kamua na rane mana buku tavitidigamu ara na vaini korega pa binangara tana Tamaqu,>> za gua i Jisu.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Beto za jola gu za vei zara, za qari kerani maka kera, beto qari votu ko qari taloi lao pa kubo pa Olive.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ego ketakoi za parangaria i Jisu ria na nana sepele, <<Pana veveiqu ara za ngena bongi za gamu doru pala muna uku loi pale betoniziu ara, ura ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna,
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ba pa liguna mana turu mule pa uke ara, za mana lao momoe pa Qalili ara,>> za gua.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Nari ari za gua vei i Pita, <<Goto ara za vei mari uku loi palenigo tu ria doru, ba manake uku loi palenigo ara!>> za gua.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ma poja zozotonigo ara ao: pa na bongi tugu ani tonai mina oqoro kiu na kokorako za pala muna kilu paleniziu kue totozo ara ao,>> za guni.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Nari za paranga i Pita, <<Vei mana uke tavitigo tugu ao, ba manake izongo kilu palenigo tugu ara,>> za gua. Ko ria doru sepele za qari paranga vei beto tugu zara.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ego beto za tokaria i Jisu ria na nana sepele, ko qari lao pa maka ia na izongona pa Qetisemani. Beto za poja veidi ari, <<Mu nyumu pani za gamu, goto ara ma jola lao varavara pata lao pa nari,>> za gudi.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ko i Pita gu beto kori tuna marene gu i Jebeti za tokaria. Za takulanga beto za roquroqu mamata vitivitigi aza,
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 ko za parangaria ari kue, <<Za lavata jola pa buloqu za na takulanga ani, ko pala mina boka vagojoziu tu. Mu suvere pani ko mu suvere gelegele tavitiziu,>> za gudi.
38 e disse a eles:
39 Beto za rerege rijo lao iapeki aza, ko za gona kole opo kokou pa pezo, ko za varavara, <<Tamaqu, bi vei bu boka ao, za mu varijoia taqu za na kapa vitigi ani. Ba nake aza vei qa nyoroguani ara za mina taroiti, goto aza tu vei qu nyoroguani ao,>> za gua.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Beto za rerege mule lao tadi ari ka kue sepele, ko za batiria qari korapa putagedi nari za parangia i Pita, <<Ai vei, quke boka suvere gelegele tavitiziu ara maka totozo papakana za gamu?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Mu suvere gelegele beto mu varavara ko muke gozoria na toketoke. Na ongongu za malumu, ba na tini za munyala,>> za gua aza.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Beto za gabala mule soga lao varavara i Jisu, ari za gua vei, <<Tamaqu, vei minake boka tavarijo za na kapa vitigi ani goto mana bukua tugu ara, ba leana gu. Aza gu qu nyoroguani ao za mi taroiti,>> za gua aza.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Za beto aza za gabala mule soga lame mutugu tadi ari ka kue sepele za batiria qari korapa puta betogedi, ura za ngaolo vitivitigiria na nyoro puta.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ego za loiria mutugu i Jisu ari ka kue ko za mule keni soga varavara na vinaue totozo, ko za maka pojaria mutugu aza ria za tori varavaradi tu.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Beto za gabala mule tadi ari ka kue sepele, ko ari za gudi vei, <<Gamu korapa tugu putagemiu beto minyeremiu za gamu? Dogoro! Mi kamua gu za gua za na totozo na Tuna na Tinoni mina tavakarovo lao pa limadi ria na tinoni seladi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Turu ko talao. Dogoro! Za kamu gu ani na tinoni za gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ko za korapa tugu paranga vei zara i Jisu za bola gu i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Qari garunu vatutini ria na kuta iama beto na tiolata matamata tadiria na tinoni za maka puku minete tinoni lavata. Qari okoto pogozo benete variperana beto na kubau.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ko za tori poja vakoledi tu ria i Jiudasi perangaina za maka vinagilagila mina roitini ti Jisu, ari za gudi vei, <<Aza na tinoni mana lao aoa ara, za aza tugu za na tinoni gamu nyoroguani gamu, ko muna lao gu aru tamania aza,>> za gudi.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Ko za rerege toto lao gu i Jiudasi i Jisu, ko za gozoro qeraqerani, <<Leana, Rabi!>> za gua, beto za aoa i Jisu.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Baere, na za za qu lameni ao?>> za gua aza.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Na totozo tugu aza za maka ria na sepele za tutia i Jisu za saputu tekua za na nana benete variperana ko za taqaza teusu pale za maka kale talingana na pinauzu tana kuta iama lavata.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Nari za lao i Jisu ko za tokea za na tinoni aza, <<Mu soba muleni pa nana sobasobana za na mua benete zana! Ria doru qari aru benete varipera za mari uke tugu pa benete varipera.
52 Aí Jesus disse:
53 Ae za vei quke gilagilai tu ao za nake tapatana taqu za ara ba boka tepai gu na Tamaqu ko bi garunu lageredi ria na zoku vuro mateana ko bari tokaniziu?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Ba vei mana roiti vei zara ara, za minake boka gore votu za aza vei za pojai pa Kutikuti Tabuna na veveina aza qa korapa gozoria ara,>> za guni i Jisu aza.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Na totozo aza za ari za gudi vei i Jisu ria na minete tinoni, <<Maka tinoni raja ikikoqu ara ko gamu pogozo bola tariniziu tu na benete beto na kubau ko muna tekuziu? Doru rane za pa kakabarena na zelepade gu qa kole suvere varivagigalai ara, ba gamuke aru tamanaziu.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ba doru zakazava ari za qari taroiti ko vei tugu ko mi gore votu beto ria na korokorotai tadiria na tinoni korokorotai,>> za gua aza. Beto za ria doru sepele za qari okoto uku loi pale aza.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ego ko ria tugu qari aru tamana tekua i Jisu za qari toka laoni aza pa ruma ti Kaiapasi, aza na kuta iama lavata. Ko ketakoi qari kole suvere varivarikamudia ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ba i Pita za kole tututi vazozounana tu pa liguligu, tinganai za lame kamu pa bolebole sebesebe na ruma tana kuta iama lavata. Beto za luge lao pa leo kakabarena na ruma ko za lao nyumu varirurainana tadiria na nabulu kopu ko mi dogoria aza za na roiti mari roitini ria ti Jisu za gua.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Qari podekia ria na kuta iama beto ko ria doru tiolata pa kauniseli ko mari nyaqo votudi za kaki vinazozoto sekesekedi, ko mari boka vaukea i Jisu qari gua.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ko kubo ria za qari turu vavotuvoturia na paranga sekesekedi, ba kepore za maka ginugua leana bari batia vei bari boka vaukea aza. Pana vinabetobetona za qari turu za kori tinoni,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 ko ari qari gua vei, <<Za paranga za na tinoni ani, <Mana boka jegara pale ara za na zelepade madina tana Tamaza, beto pa rane vinaue za mana vaturu sogai ara,> za gua,>> qari gua ari kori.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Nari za turu za na kuta iama lavata ko za nanazia i Jisu, <<Ae vei, quke boka oeia ao aza qari jutunigo ari kori zara?>> za guni.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ba zake vagala i Jisu.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Nari za paranga i Jisu, <<Aza tugu qu pojai ao. Ba ma poja valeanadigamu ara ani: podalai koviria ko mi lao pala muna batia gamu za na Tuna na Tinoni mina nyumu pa kale matuana na Tamaza vivana jola, beto mina mule lame vei pa lei pa noka!>> za gua i Jisu.
64 Jesus respondeu:
65 Aza tugu za nongoria za paranga vei zara i Jisu za bako rikata pale na kuta iama lavata za nana poko beto ari za gua vei, <<Za vamoroania na Tamaza za na tinoni ani! Na vinazozoto za mule za tana nyaqoa gita? Dogoro, gamu tori nongoriamiu tugu gamu za poja vikevikeria na Tamaza ani!
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Ko na za na roquroqu gamu vanyumua za gamu ka viza bangara?>> za gudi.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Beto nari za qari tue taria na izumatana beto qari iriruni na variiriruna. Ria kaki tinoni qari kole popoaria
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 za ari qari paranga veini aza, <<Ego tu, ao na Karisito! Mu ule vadigami tu moko i zei za korapa majago?>> qari guni.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ego totonai za korapa nyumunana pa kakabarena na ruma tana kuta iama lavata i Pita, za lame za maka nabulu reko ko za parangia, <<Ao tugu za maka qu tututia i Jisu na tinoni Qalili!>> za guni.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Ba za kilu paleni aza pa moedi ria doru, ari za gua vei, <<Qake gilagilai ara za na manugu qu korapa pojai ao zana,>> za gua.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Tonai za votu lao pa atakamanana na kakabarena na ruma za batia mule maka nabulu reko aza, ko ari za gudi vei ria na tinoni qari suvere ketakoi, <<Na tinoni ani za kole tugu tututi ti Jisu na tinoni Nazareti!>> za gua.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ba za kilu pale mutugu taviti maulu i Pita, ari za gua vei, <<Qake izongo gilagila podekia tugu ara za na tinoni zana!>> za gua.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Za oqoro zovai gu za vei zara, beto za qari lao gu ria na tinoni qari kole turu ketakoi ko ari qari guni vei i Pita, <<Ao zozoto gu za maka ria qari tututia i Jisu, ura na vakerana na mua vokele paranga za ulenigo zozoto ao,>> qari guni.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Nari za paranga i Pita, <<Qa maulu ara ko qa korapa pojai na zozoto! Vei mana sekeseke za mina vakilasaziu na Tamaza! Qake gilagilai ara za na tinoni gamuguni gamu zana!>> za gua.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Beto za gilagilai kamua i Pita za aza vei za pojai perangaina i Jisu tonai ari za guni vei, <<Mina oqoro kiu na kokorako, za ao muna kilu paleniziu kue totozo,>> za guni. Ko za votu pa peguru i Pita ko za lukana vapazani.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.