Mateus 26
ghn (GHN) vs AAI
1 Ego totonai za beto varivagigalaidi i Jisu ria doru zakazava ari, za ari za gudi vei ria nana sepele,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 <<Gamu tori gilagilaimiu tu gamu za kori rane gu za kole beto mina kamua za na rane vavolo Alokata, ko totonai za pala mina tavalao pa limadi ria na tinoni za na Tuna na Tinoni ko mina tavauke pa korosi,>> za gua.
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Ko na totozo tugu aza za ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata tadiria na tinoni za qari varikamu pa ruma ti Kaiapasi aza na kuta iama lavata.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Ko qari roitidi kaki roquroqu vei beto mari aru tamana golomia ko mari vaukea i Jisu qari gua.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Ba ari qari kole variparanga vei ria, <<Dai, taneke roitini na roiti aza pa totozo vavolo Alokata, ura keta takole variperadi ria na tinoni,>> qari gua.
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Ego za lao suverenana pa Betani i Jisu, pa ruma ti Saimone aza za rajai na poqupoqu perangaina.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Ko tonai za korapa tekuteku i Jisu za luge lao za maka reko za pogozia maka tototona za taroiti pa maka patu batabata leana. Za pugelia na lumu omanga lea beto za zae viva na vaina za na tototona aza. Ko za lobitia, beto za vuvani pa batuna i Jisu.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Nari totonai qari batia ria na sepele ani, za qari tagigiri ria ko qari paranga, <<Ae za vei ko za korapa aru vikevikeria na lumu zana!
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Aza bi boka tatekuni poata lavatana zana, ko bi iadi ria na tinoni varivasevidi!,>> qari gua.
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ba za tori gilagilainana tu i Jisu za na paranga qari pojai ria, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu korapa tu poja vikevikeria gamu za na reko ani? Maka roiti leana za roiti lameni aza taqu.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Ura gamu suvere tavitiriamiu gu gamu doru totozo ria na tinoni varivasevidi, goto ara za manake suvere tavitigamu lalaoqua.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Tonai za vuvani na lumu na reko ani za na tiniqu ara, za vatanani aza ko mina tagolomo za na tiniqu ara.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Ma poja zozotodigamu ara gamu: doru kota pa kasia guguzu mina tatarae na nongoro leana ani, za mina tavavavakato tugu za na roiti za roitini na reko ani taqu, ko minake tamuma za na reko aza,>> za gua i Jisu.
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Pa liguna aza za maka ari ka manogori sepele, na izongona i Jiudasi Isikarioti, za lao tadiria na kuta iama,
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 ko ari za gudi vei, <<Na za muna vaniziu ara gamu, ko mana boka tokadigamu ko muna boka aru tamania gamu i Jisu?>> za gudi. Nari qari nguti tekuria za ka uengavuluputa poata siliva, ko qari vani.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Ko za podalai tugu na totozo aza za podalai nyaqonyaqoa i Jiudasi za maka lolomo leana vei beto mina tokadi ko mari boka aru tamania ria i Jisu za gua.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Tonai za kamua za na rane momoe tonai mina taroiti za na vavolona na Bereti Nake Kovuruna, za qari lao ria na nana sepele ko qari nanazia i Jisu, <<Pae za qu nyoroguani ao ketakoi mami vatana vanigo gami za na vavolo Alokata?>> qari guni.
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Nari ari za gudi vei, <<Mu lao tana tinoni ani pa Jerusalema, ko ari muna guni vei, <Ari za gua vei za na tinoni varivagigalai, za tata kamua za na qua totozo. Ko koviria za ara beto ria na qua sepele za mami tekua na vavolo Alokata pa ruma tamu za gua,> muna guni,>> za gua i Jisu.
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ko qari lao tugu ria na sepele ko qari vatanani za na tekutekuna Alokata aza vei za pojadi i Jisu.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Ego ko totonai za gore na veluvelu za nyumu tekuteku tavitiria i Jisu ari ka manogori nana sepele.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Ko tonai qari korapa tekuteku ria za paranga i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara za gamu: maka gamu ari za mina gabala kanaziu ara,>> za gua.
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Nari za qari takulanga beto ria na sepele, ko qari okoto nananaza makamakai aza, <<Bangara, nake ara za qu guniziu ao, uve?>> qari okoto gua.
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Aza za somana togotogolo tavitiziu pa baolo ara na gana bereti za aza tugu za mina gabala kanaziu ara.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Na Tuna na Tinoni za mina tavauke vei tugu aza za pojai na Kutikuti Tabuna, ba mina gana na takulanga aza na tinoni za gabala kanai aza! Za leana jola za bike pavu tavapodo za na tinoni aza!>> za gua i Jisu.
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Nari za paranga i Jiudasi, aza na tinoni za malumu ko mina gabala kanai i Jisu, <<Rabi, nake ara za qu guniziu ao, uve?>> za gua.
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Ego totonai qari korapa tekuteku ria, za tekua i Jisu za na bereti, ko za manani, beto za kipakipai ko za iadi ria na nana sepele, beto za paranga, <<Pia ko mu tekua, ani za na tiniqu,>> za gua.
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Beto aza za ovulia za na kapa, ko za paranga leana laoni tana Tamaza, ko za vadi ria na nana sepele beto za paranga, <<Mu bukua gamu doru ani;
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 na orunguqu ani, aza na vamauruna na taringutinguti tana Tamaza tadiria nana tinoni. Na orunguqu ani za nyoro ko na vulazadi na sela tadiria na tinoni.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Ma poja valeadigamu: pala manake buku sogai ara za na vaini ani, tinganai tu mina kamua na rane mana buku tavitidigamu ara na vaini korega pa binangara tana Tamaqu,>> za gua i Jisu.
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Beto za jola gu za vei zara, za qari kerani maka kera, beto qari votu ko qari taloi lao pa kubo pa Olive.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Ego ketakoi za parangaria i Jisu ria na nana sepele, <<Pana veveiqu ara za ngena bongi za gamu doru pala muna uku loi pale betoniziu ara, ura ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna,
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Ba pa liguna mana turu mule pa uke ara, za mana lao momoe pa Qalili ara,>> za gua.
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Nari ari za gua vei i Pita, <<Goto ara za vei mari uku loi palenigo tu ria doru, ba manake uku loi palenigo ara!>> za gua.
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ma poja zozotonigo ara ao: pa na bongi tugu ani tonai mina oqoro kiu na kokorako za pala muna kilu paleniziu kue totozo ara ao,>> za guni.
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Nari za paranga i Pita, <<Vei mana uke tavitigo tugu ao, ba manake izongo kilu palenigo tugu ara,>> za gua. Ko ria doru sepele za qari paranga vei beto tugu zara.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Ego beto za tokaria i Jisu ria na nana sepele, ko qari lao pa maka ia na izongona pa Qetisemani. Beto za poja veidi ari, <<Mu nyumu pani za gamu, goto ara ma jola lao varavara pata lao pa nari,>> za gudi.
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Ko i Pita gu beto kori tuna marene gu i Jebeti za tokaria. Za takulanga beto za roquroqu mamata vitivitigi aza,
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 ko za parangaria ari kue, <<Za lavata jola pa buloqu za na takulanga ani, ko pala mina boka vagojoziu tu. Mu suvere pani ko mu suvere gelegele tavitiziu,>> za gudi.
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Beto za rerege rijo lao iapeki aza, ko za gona kole opo kokou pa pezo, ko za varavara, <<Tamaqu, bi vei bu boka ao, za mu varijoia taqu za na kapa vitigi ani. Ba nake aza vei qa nyoroguani ara za mina taroiti, goto aza tu vei qu nyoroguani ao,>> za gua.
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Beto za rerege mule lao tadi ari ka kue sepele, ko za batiria qari korapa putagedi nari za parangia i Pita, <<Ai vei, quke boka suvere gelegele tavitiziu ara maka totozo papakana za gamu?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Mu suvere gelegele beto mu varavara ko muke gozoria na toketoke. Na ongongu za malumu, ba na tini za munyala,>> za gua aza.
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Beto za gabala mule soga lao varavara i Jisu, ari za gua vei, <<Tamaqu, vei minake boka tavarijo za na kapa vitigi ani goto mana bukua tugu ara, ba leana gu. Aza gu qu nyoroguani ao za mi taroiti,>> za gua aza.
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Za beto aza za gabala mule soga lame mutugu tadi ari ka kue sepele za batiria qari korapa puta betogedi, ura za ngaolo vitivitigiria na nyoro puta.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Ego za loiria mutugu i Jisu ari ka kue ko za mule keni soga varavara na vinaue totozo, ko za maka pojaria mutugu aza ria za tori varavaradi tu.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Beto za gabala mule tadi ari ka kue sepele, ko ari za gudi vei, <<Gamu korapa tugu putagemiu beto minyeremiu za gamu? Dogoro! Mi kamua gu za gua za na totozo na Tuna na Tinoni mina tavakarovo lao pa limadi ria na tinoni seladi.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Turu ko talao. Dogoro! Za kamu gu ani na tinoni za gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Ko za korapa tugu paranga vei zara i Jisu za bola gu i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Qari garunu vatutini ria na kuta iama beto na tiolata matamata tadiria na tinoni za maka puku minete tinoni lavata. Qari okoto pogozo benete variperana beto na kubau.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Ko za tori poja vakoledi tu ria i Jiudasi perangaina za maka vinagilagila mina roitini ti Jisu, ari za gudi vei, <<Aza na tinoni mana lao aoa ara, za aza tugu za na tinoni gamu nyoroguani gamu, ko muna lao gu aru tamania aza,>> za gudi.
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Ko za rerege toto lao gu i Jiudasi i Jisu, ko za gozoro qeraqerani, <<Leana, Rabi!>> za gua, beto za aoa i Jisu.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Baere, na za za qu lameni ao?>> za gua aza.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Na totozo tugu aza za maka ria na sepele za tutia i Jisu za saputu tekua za na nana benete variperana ko za taqaza teusu pale za maka kale talingana na pinauzu tana kuta iama lavata.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Nari za lao i Jisu ko za tokea za na tinoni aza, <<Mu soba muleni pa nana sobasobana za na mua benete zana! Ria doru qari aru benete varipera za mari uke tugu pa benete varipera.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Ae za vei quke gilagilai tu ao za nake tapatana taqu za ara ba boka tepai gu na Tamaqu ko bi garunu lageredi ria na zoku vuro mateana ko bari tokaniziu?
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Ba vei mana roiti vei zara ara, za minake boka gore votu za aza vei za pojai pa Kutikuti Tabuna na veveina aza qa korapa gozoria ara,>> za guni i Jisu aza.
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Na totozo aza za ari za gudi vei i Jisu ria na minete tinoni, <<Maka tinoni raja ikikoqu ara ko gamu pogozo bola tariniziu tu na benete beto na kubau ko muna tekuziu? Doru rane za pa kakabarena na zelepade gu qa kole suvere varivagigalai ara, ba gamuke aru tamanaziu.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Ba doru zakazava ari za qari taroiti ko vei tugu ko mi gore votu beto ria na korokorotai tadiria na tinoni korokorotai,>> za gua aza. Beto za ria doru sepele za qari okoto uku loi pale aza.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Ego ko ria tugu qari aru tamana tekua i Jisu za qari toka laoni aza pa ruma ti Kaiapasi, aza na kuta iama lavata. Ko ketakoi qari kole suvere varivarikamudia ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Ba i Pita za kole tututi vazozounana tu pa liguligu, tinganai za lame kamu pa bolebole sebesebe na ruma tana kuta iama lavata. Beto za luge lao pa leo kakabarena na ruma ko za lao nyumu varirurainana tadiria na nabulu kopu ko mi dogoria aza za na roiti mari roitini ria ti Jisu za gua.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Qari podekia ria na kuta iama beto ko ria doru tiolata pa kauniseli ko mari nyaqo votudi za kaki vinazozoto sekesekedi, ko mari boka vaukea i Jisu qari gua.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Ko kubo ria za qari turu vavotuvoturia na paranga sekesekedi, ba kepore za maka ginugua leana bari batia vei bari boka vaukea aza. Pana vinabetobetona za qari turu za kori tinoni,
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 ko ari qari gua vei, <<Za paranga za na tinoni ani, <Mana boka jegara pale ara za na zelepade madina tana Tamaza, beto pa rane vinaue za mana vaturu sogai ara,> za gua,>> qari gua ari kori.
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Nari za turu za na kuta iama lavata ko za nanazia i Jisu, <<Ae vei, quke boka oeia ao aza qari jutunigo ari kori zara?>> za guni.
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Ba zake vagala i Jisu.
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Nari za paranga i Jisu, <<Aza tugu qu pojai ao. Ba ma poja valeanadigamu ara ani: podalai koviria ko mi lao pala muna batia gamu za na Tuna na Tinoni mina nyumu pa kale matuana na Tamaza vivana jola, beto mina mule lame vei pa lei pa noka!>> za gua i Jisu.
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Aza tugu za nongoria za paranga vei zara i Jisu za bako rikata pale na kuta iama lavata za nana poko beto ari za gua vei, <<Za vamoroania na Tamaza za na tinoni ani! Na vinazozoto za mule za tana nyaqoa gita? Dogoro, gamu tori nongoriamiu tugu gamu za poja vikevikeria na Tamaza ani!
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ko na za na roquroqu gamu vanyumua za gamu ka viza bangara?>> za gudi.
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Beto nari za qari tue taria na izumatana beto qari iriruni na variiriruna. Ria kaki tinoni qari kole popoaria
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 za ari qari paranga veini aza, <<Ego tu, ao na Karisito! Mu ule vadigami tu moko i zei za korapa majago?>> qari guni.
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Ego totonai za korapa nyumunana pa kakabarena na ruma tana kuta iama lavata i Pita, za lame za maka nabulu reko ko za parangia, <<Ao tugu za maka qu tututia i Jisu na tinoni Qalili!>> za guni.
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Ba za kilu paleni aza pa moedi ria doru, ari za gua vei, <<Qake gilagilai ara za na manugu qu korapa pojai ao zana,>> za gua.
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Tonai za votu lao pa atakamanana na kakabarena na ruma za batia mule maka nabulu reko aza, ko ari za gudi vei ria na tinoni qari suvere ketakoi, <<Na tinoni ani za kole tugu tututi ti Jisu na tinoni Nazareti!>> za gua.
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Ba za kilu pale mutugu taviti maulu i Pita, ari za gua vei, <<Qake izongo gilagila podekia tugu ara za na tinoni zana!>> za gua.
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Za oqoro zovai gu za vei zara, beto za qari lao gu ria na tinoni qari kole turu ketakoi ko ari qari guni vei i Pita, <<Ao zozoto gu za maka ria qari tututia i Jisu, ura na vakerana na mua vokele paranga za ulenigo zozoto ao,>> qari guni.
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Nari za paranga i Pita, <<Qa maulu ara ko qa korapa pojai na zozoto! Vei mana sekeseke za mina vakilasaziu na Tamaza! Qake gilagilai ara za na tinoni gamuguni gamu zana!>> za gua.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Beto za gilagilai kamua i Pita za aza vei za pojai perangaina i Jisu tonai ari za guni vei, <<Mina oqoro kiu na kokorako, za ao muna kilu paleniziu kue totozo,>> za guni. Ko za votu pa peguru i Pita ko za lukana vapazani.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.