Mateus 25
ghn (GHN) vs VC
1 <<Pana totozo aza za na binangara pa noka za pala ari mina vei. Koledia ari ka manogaputa reko koregadi qari okoto pogozoria na dia juke ko mari lao gozoria za na tinoni mina varielava tonai mina lame ko mina tekua na maqotana qari gua.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ari ka lima za na duviduvilidi goto ari ka lima za na tavagigaladi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ari ka lima duviduvilidi qarike pogozo vatanadi na oela za na dia juke.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Goto ria na tavagigaladi za qari pogozoria na dia juke beto qari okoto toto pogozo vatanadi pa dia tototodi za na oela.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ego za vavabongi na kamuna za na tinoni varielava, ko qari doki ko qari puta beto ria doru.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Ko za tori varikorapai bongi tu na kota, za tanongoro za na kuku, <Vainongoro! Ani za na tinoni varielava! Mu votu lame gozoria!> qari gua.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Nari qari okoto sasuru iqolo beto ari ka manogaputa reko koregadi ko qari okoto piju vatoria za na dia juke.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Beto za ari ka lima reko duviduvilidi qari paranga laoria ari ka lima tavagigaladi, ari qari gua vei, <Muna vadigami tu kaki miu oela, ura iapeki gu mina pidili gapugapu na mami juke gami,> qari gua.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ba qari oe lao ria na tavagigaladi, <Dai, ura nake padada gita doru ria na mami oela ari. Goto mu mule lao vai sogamiu tadiria qari vavai oela,> qari gua ria.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ego ko pa ligudi tu qari korapa keni nyaqo oela ari ka lima reko duviduvilidi ari, za kamu gu za na tinoni varielava. Ko ari ka lima reko tavagigaladi qari tori vatana vakoledia tu za qari luge lao tavitia aza pa vavolo varielava. Ko qari luge beto ria za tapate gu za na atakamana.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Ko liguligu tu beto za qari kamu ari ka lima reko koregadi duviduvilidi. Ko qari kamu kole kukuku, ari qari gua, <Bangara! Bangara! Mu revanga vadigami!> qari gua.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ba za oe laoria na tinoni varielava ria, <Ma poja zozotodigamu ara za gamu: qake izongo gilagilagamu ara za gamu,> za gudi na tinoni varielava.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ko za vei za mu suvere gelegele, ura gamuke gilagilai gamu za na ranena beto na totozo tonai mina lame na Tuna na Tinoni,>> za gua i Jisu.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 <<Ura pana totozo aza za na binangara pa noka za ari mina vei. Kolenana za maka tinoni za taloi keni pa maka nana rererege. Tonai za oqoro keni za kukuria ria na nana nabulu ko za okoto ia vadi na nana zakazava ko mari kopu vani za gudi.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ko tana maka za vani ka lima baeke poata, tana maka za vani kori baeke poata, beto tana maka mule za vani maka baeke poata. Ria doru za okoto vadi na padana na dia boka beto za taloi keni pa nana rererege.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ego na nabulu aza za tekua ka lima baeke poata za aza tugu za tekua za keni gu varoitia za na poata, ko na vuana za tekua za ka lima baeke poata mutugu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Aza na tinoni za tekua kori baeke poata ba za vei tugu, ko na vuana za tekua za kori baeke poata mutugu.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Goto aza na tinoni za tekua maka baeke poata, za za keni gelia na pezo ko za golomo vapaea za na poata tana nana bangara.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Ego za zovai tu beto za gabala mule kamu za na bangara tadi ari kue nabulu ari ko mi dogoria ae qari varoiti veini ria ari ria na nana poata za gua.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Na nabulu za tekua ka lima baeke poata za luge lao, ko za kaqama laoni aza ka lima baeke poata beto ka lima baeke poata mule na vuana. Beto za paranga aza, <Bangara, ka lima baeke poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko ka lima baeke poata mule za qa tamo laoni ara tonai,> za gua.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ari ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Beto za luge lao gu mule aza na tinoni za tekuria kori baeke poata, ko ari za guni vei, <Bangara, kori baike poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko kori baeke poata mule za qa tamo laoni ara,> za gua aza.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Beto za luge liguligu lao za na nabulu za tekua maka baeke poata, ko za paranga, <Bangara, qa gilagilaiqua ara za maka tinoni tapatamu ao. Ura ao qu boka ababu ketakoi quke umuma, beto qu aqaqono varikamu ketakoi quke vavuvuzia maka kiko.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ko qa matagutuqua ara, ko qa keni geli golomo vapaea pa pezo za na mua poata. Ko, dogoro, ani aza na mua,> za guni.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Nari za oea na nana bangara, ari za guni vei, <Na nabulu ikikeremu beto na ududapelumu ao! Beko qu tori gilagilaimua tugu ao za ara qa ababu ketakoi qake umuma beto qa aqaqono varikamu ketakoi qake vavuvuzia maka kiko.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ko za vei za vei buke nyorogua varoitia ao aza, za bu valugea gu pa banga za na qua poata. Ko bu vei ao za totonai ba mule kamu za ba kamu tekua za na qua poata taviti vuana.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ego ko, ka viza nabulu, mu tekua za na poata tana tinoni ani, ko mu valao vani aza na tinoni za izongia manogaputa baeke poata.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ura na tinoni za kolenana za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Goto na tinoni za kepore nana za mina tateku pale za aza vei iapeki za izongia aza.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Mu tekua za na nabulu kepore maka za bi vapodoa ani, ko mu gona votu laoni pa peguru rorodomona. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gudi,>> za gua i Jisu.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 <<Tonai mina lame pana neqi tana bangara za na Tuna na Tinoni za pala mari tutia ria doru mateana, ko mina nyumu pa nana nyumunyumuna bangara aza.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ko ria doru puku tinoni za mari varikamu lao pa moena aza. Ko aza mina varipikataidi pa kori pikatana maka moqaza podeke vei na sepati za mijata pikata tekuria na sipi tadiria na qoti.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ko mina vakoledi pa kale matuana ria na sipi, goto ria na qoti za mina vakoleria pa kale merina.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Beto za mina parangaria na bangara ria na tinoni pa kale matuana, <Mae, lame gamu za manadigamu na Tamaqu! Mu teku izongia na binangara, aza za vatana vakole vadigamu na Tamaza pa podapodalaina tu tonai za taroiti na kasia guguzu.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Ura tonai qa burana ara za gamu iaziu, qa kidepe ara za gamu vabukuziu, na tinoni gotoqu ara ba gamu vatoga valeaziu gamu pa miu ruma.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Na gadogadoqu, ba gamu vapokopokoziu; qa mo, ba gamu kopuniziu gamu; tonai qa tapiu, ba gamu ovikiziu tugu gamu,> mina gua.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Nari mari oea ria na tinoni tuvizidi, ari mari gua, <Bangara, pa viza za qu burana ao ko gami iago gami? Toto za qu kidepe ao za gami lao vanigo na pie gami?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Pa viza za na tinoni gotomu gamigunigo, ko gami vatogago pa mami ruma gami? Beto pa viza gami batigo na gadogadomu ko gami vapokopokogo gami?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Toto za gami batigo qu korapa momomu ao beto ko pa viza za na suveremu pa ruma varipiuna ko gami lalao ovikigo gami?> mari gua.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Nari mina oeria na Bangara ria, ari mina gudi vei, <Ma poja zozotodigamu ara gamu: tonai gamu roiti laoni gamu maka roiti leana tana maka ria na taiqu nake poreveveidi ari, za gamu korapa tugu roiti valame vaniziu ara aza,> mina gua.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Beto za mina paranga laoria aza ria pa kale merina, ari mina gua vei, <Mu taloi taqu za gamu, gamu za tori levelevedigamu tu na Tamaza. Mu lao pa iku kole jolana aza za tavatana vakole vani na bangaradi na tomete beto ko ria doru nana mateana!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ura tonai qa burana ara, ba gamuke izongo ia podekeziu tugu ara za gamu; tonai qa kidepe, ba gamuke vabukuziu;
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 tonai na tinoni gotoqu tugu ara, ba gamuke vatogaziu pa miu ruma ara za gamu; na gadogadoqu tugu, ba gamuke vapokopokoziu ara za gamu; tonai na momoqu tugu beto na tapiuqu tugu pa ruma varipiuna, ba gamuke galaniziu ara,> za gua aza.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Nari za mari oea ria za na Bangara, ari mari gua vei, <Bangara, toto za gami batigo gami qu kole burana, na kidepe, na tinoni gotomu, na gadogadomu, qu mo, babi qu tapiu ao, beto gamike pavu galanigo na tokanigo gami?> mari gua ria.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Nari mina oeria na Bangara ria, ari mina gua vei, <Ma poja zozotodigamu ara za gamu: tonai gamu daimiu tokani za maka ria nake poreveveidi ari, za gamu daimiu tokaniziu tugu ara,> mina gudi.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ko ria na tinoni ikeredi ari za mari tavalao pa vinakilasa kole jolana, goto ria na tinoni tuvizidi za mari lao pa toa jola,>> za gua i Jisu.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.