Mateus 25

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 <<Pana totozo aza za na binangara pa noka za pala ari mina vei. Koledia ari ka manogaputa reko koregadi qari okoto pogozoria na dia juke ko mari lao gozoria za na tinoni mina varielava tonai mina lame ko mina tekua na maqotana qari gua.
1 Jesus disse:
2 Ari ka lima za na duviduvilidi goto ari ka lima za na tavagigaladi.
2 Cinco eram sem juízo, e cinco eram ajuizadas.
3 Ari ka lima duviduvilidi qarike pogozo vatanadi na oela za na dia juke.
3 As moças sem juízo pegaram as suas lamparinas, mas não levaram óleo de reserva.
4 Goto ria na tavagigaladi za qari pogozoria na dia juke beto qari okoto toto pogozo vatanadi pa dia tototodi za na oela.
4 As ajuizadas levaram vasilhas com óleo para as suas lamparinas.
5 Ego za vavabongi na kamuna za na tinoni varielava, ko qari doki ko qari puta beto ria doru.
5 Como o noivo estava demorando, as dez moças começaram a cochilar e pegaram no sono.
6 Ko za tori varikorapai bongi tu na kota, za tanongoro za na kuku, <Vainongoro! Ani za na tinoni varielava! Mu votu lame gozoria!> qari gua.
6 — À meia-noite se ouviu este grito: “O noivo está chegando! Venham se encontrar com ele!”
7 Nari qari okoto sasuru iqolo beto ari ka manogaputa reko koregadi ko qari okoto piju vatoria za na dia juke.
7 — Então as dez moças acordaram e acenderam as suas lamparinas.
8 Beto za ari ka lima reko duviduvilidi qari paranga laoria ari ka lima tavagigaladi, ari qari gua vei, <Muna vadigami tu kaki miu oela, ura iapeki gu mina pidili gapugapu na mami juke gami,> qari gua.
8 Aí as moças sem juízo disseram às outras: “Deem um pouco de óleo para nós, pois as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 Ba qari oe lao ria na tavagigaladi, <Dai, ura nake padada gita doru ria na mami oela ari. Goto mu mule lao vai sogamiu tadiria qari vavai oela,> qari gua ria.
9 — “De jeito nenhum”, responderam as moças ajuizadas. “O óleo que nós temos não dá para nós e para vocês. Se vocês querem óleo, vão comprar!”
10 Ego ko pa ligudi tu qari korapa keni nyaqo oela ari ka lima reko duviduvilidi ari, za kamu gu za na tinoni varielava. Ko ari ka lima reko tavagigaladi qari tori vatana vakoledia tu za qari luge lao tavitia aza pa vavolo varielava. Ko qari luge beto ria za tapate gu za na atakamana.
10 — Então as moças sem juízo saíram para comprar óleo, e, enquanto estavam fora, o noivo chegou. As cinco moças que estavam com as lamparinas prontas entraram com ele para a festa do casamento, e a porta foi trancada.
11 Ko liguligu tu beto za qari kamu ari ka lima reko koregadi duviduvilidi. Ko qari kamu kole kukuku, ari qari gua, <Bangara! Bangara! Mu revanga vadigami!> qari gua.
11 — Mais tarde as outras chegaram e começaram a gritar: “Senhor, senhor, nos deixe entrar!”
12 Ba za oe laoria na tinoni varielava ria, <Ma poja zozotodigamu ara za gamu: qake izongo gilagilagamu ara za gamu,> za gudi na tinoni varielava.
12 — O noivo respondeu: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eu não sei quem são vocês!”
13 Ko za vei za mu suvere gelegele, ura gamuke gilagilai gamu za na ranena beto na totozo tonai mina lame na Tuna na Tinoni,>> za gua i Jisu.
13 E Jesus terminou, dizendo:
14 <<Ura pana totozo aza za na binangara pa noka za ari mina vei. Kolenana za maka tinoni za taloi keni pa maka nana rererege. Tonai za oqoro keni za kukuria ria na nana nabulu ko za okoto ia vadi na nana zakazava ko mari kopu vani za gudi.
14 Jesus continuou:
15 Ko tana maka za vani ka lima baeke poata, tana maka za vani kori baeke poata, beto tana maka mule za vani maka baeke poata. Ria doru za okoto vadi na padana na dia boka beto za taloi keni pa nana rererege.
15 E lhes deu dinheiro de acordo com a capacidade de cada um: ao primeiro deu quinhentas moedas de ouro; ao segundo deu duzentas; e ao terceiro deu cem. Então foi viajar.
16 Ego na nabulu aza za tekua ka lima baeke poata za aza tugu za tekua za keni gu varoitia za na poata, ko na vuana za tekua za ka lima baeke poata mutugu.
16 O empregado que tinha recebido quinhentas moedas saiu logo, fez negócios com o dinheiro e conseguiu outras quinhentas.
17 Aza na tinoni za tekua kori baeke poata ba za vei tugu, ko na vuana za tekua za kori baeke poata mutugu.
17 Do mesmo modo, o que havia recebido duzentas moedas conseguiu outras duzentas.
18 Goto aza na tinoni za tekua maka baeke poata, za za keni gelia na pezo ko za golomo vapaea za na poata tana nana bangara.
18 Mas o que tinha recebido cem moedas saiu, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do patrão.
19 Ego za zovai tu beto za gabala mule kamu za na bangara tadi ari kue nabulu ari ko mi dogoria ae qari varoiti veini ria ari ria na nana poata za gua.
19 — Depois de muito tempo, o patrão voltou e fez um acerto de contas com eles.
20 Na nabulu za tekua ka lima baeke poata za luge lao, ko za kaqama laoni aza ka lima baeke poata beto ka lima baeke poata mule na vuana. Beto za paranga aza, <Bangara, ka lima baeke poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko ka lima baeke poata mule za qa tamo laoni ara tonai,> za gua.
20 O empregado que havia recebido quinhentas moedas chegou e entregou mais quinhentas, dizendo: “O senhor me deu quinhentas moedas. Veja! Aqui estão mais quinhentas que consegui ganhar.”
21 Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ari ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
21 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
22 Beto za luge lao gu mule aza na tinoni za tekuria kori baeke poata, ko ari za guni vei, <Bangara, kori baike poata za qu vaniziu ao. Dogoro! Qa vavuai ko kori baeke poata mule za qa tamo laoni ara,> za gua aza.
22 — Então o empregado que havia recebido duzentas moedas chegou e disse: “O senhor me deu duzentas moedas. Veja! Aqui estão mais duzentas que consegui ganhar.”
23 Nari za parangia na bangara aza, <Leana jola. Na nabulu leleamu beto na tarangemu ao. Qu tarange pa kopuna ka viza poata ao, ko koviria mana vakopunigo kubo zakazava ara ao. Mae lame ko mu somanani na qeraqera tana mua bangara,> za guni.
23 — “Muito bem, empregado bom e fiel”, disse o patrão. “Você foi fiel negociando com pouco dinheiro, e por isso vou pôr você para negociar com muito. Venha festejar comigo!”
24 Beto za luge liguligu lao za na nabulu za tekua maka baeke poata, ko za paranga, <Bangara, qa gilagilaiqua ara za maka tinoni tapatamu ao. Ura ao qu boka ababu ketakoi quke umuma, beto qu aqaqono varikamu ketakoi quke vavuvuzia maka kiko.
24 — Aí o empregado que havia recebido cem moedas chegou e disse: “Eu sei que o senhor é um homem duro, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Ko qa matagutuqua ara, ko qa keni geli golomo vapaea pa pezo za na mua poata. Ko, dogoro, ani aza na mua,> za guni.
25 Fiquei com medo e por isso escondi o seu dinheiro na terra. Veja! Aqui está o seu dinheiro.”
26 Nari za oea na nana bangara, ari za guni vei, <Na nabulu ikikeremu beto na ududapelumu ao! Beko qu tori gilagilaimua tugu ao za ara qa ababu ketakoi qake umuma beto qa aqaqono varikamu ketakoi qake vavuvuzia maka kiko.
26 — “Empregado mau e preguiçoso!”, disse o patrão. “Você sabia que colho onde não plantei e junto onde não semeei.
27 Ko za vei za vei buke nyorogua varoitia ao aza, za bu valugea gu pa banga za na qua poata. Ko bu vei ao za totonai ba mule kamu za ba kamu tekua za na qua poata taviti vuana.
27 Por isso você devia ter depositado o meu dinheiro no banco, e, quando eu voltasse, o receberia com juros.”
28 Ego ko, ka viza nabulu, mu tekua za na poata tana tinoni ani, ko mu valao vani aza na tinoni za izongia manogaputa baeke poata.
28 “Tirem dele o dinheiro e deem ao que tem mil moedas.
29 Ura na tinoni za kolenana za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Goto na tinoni za kepore nana za mina tateku pale za aza vei iapeki za izongia aza.
29 Porque aquele que tem muito receberá mais e assim terá mais ainda; mas quem não tem, até o pouco que tem será tirado dele.
30 Mu tekua za na nabulu kepore maka za bi vapodoa ani, ko mu gona votu laoni pa peguru rorodomona. Ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi ria na tinoni,> za gudi,>> za gua i Jisu.
30 E joguem fora, na escuridão, o empregado inútil. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
31 <<Tonai mina lame pana neqi tana bangara za na Tuna na Tinoni za pala mari tutia ria doru mateana, ko mina nyumu pa nana nyumunyumuna bangara aza.
31 Jesus terminou, dizendo:
32 Ko ria doru puku tinoni za mari varikamu lao pa moena aza. Ko aza mina varipikataidi pa kori pikatana maka moqaza podeke vei na sepati za mijata pikata tekuria na sipi tadiria na qoti.
32 Todos os povos da terra se reunirão diante dele, e ele separará as pessoas umas das outras, assim como o pastor separa as ovelhas das cabras.
33 Ko mina vakoledi pa kale matuana ria na sipi, goto ria na qoti za mina vakoleria pa kale merina.
33 Ele porá os bons à sua direita e os outros, à esquerda.
34 Beto za mina parangaria na bangara ria na tinoni pa kale matuana, <Mae, lame gamu za manadigamu na Tamaqu! Mu teku izongia na binangara, aza za vatana vakole vadigamu na Tamaza pa podapodalaina tu tonai za taroiti na kasia guguzu.
34 Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, vocês que são abençoados pelo meu Pai! Venham e recebam o
35 Ura tonai qa burana ara za gamu iaziu, qa kidepe ara za gamu vabukuziu, na tinoni gotoqu ara ba gamu vatoga valeaziu gamu pa miu ruma.
35 Pois eu estava com fome, e vocês me deram comida; estava com sede, e me deram água. Era estrangeiro, e me receberam na sua casa.
36 Na gadogadoqu, ba gamu vapokopokoziu; qa mo, ba gamu kopuniziu gamu; tonai qa tapiu, ba gamu ovikiziu tugu gamu,> mina gua.
36 Estava sem roupa, e me vestiram; estava doente, e cuidaram de mim. Estava na cadeia, e foram me visitar.”
37 Nari mari oea ria na tinoni tuvizidi, ari mari gua, <Bangara, pa viza za qu burana ao ko gami iago gami? Toto za qu kidepe ao za gami lao vanigo na pie gami?
37 — Então os bons perguntarão: “Senhor, quando foi que o vimos com fome e lhe demos comida ou com sede e lhe demos água?
38 Pa viza za na tinoni gotomu gamigunigo, ko gami vatogago pa mami ruma gami? Beto pa viza gami batigo na gadogadomu ko gami vapokopokogo gami?
38 Quando foi que vimos o senhor como estrangeiro e o recebemos na nossa casa ou sem roupa e o vestimos?
39 Toto za gami batigo qu korapa momomu ao beto ko pa viza za na suveremu pa ruma varipiuna ko gami lalao ovikigo gami?> mari gua.
39 Quando foi que vimos o senhor doente ou na cadeia e fomos visitá-lo?”
40 Nari mina oeria na Bangara ria, ari mina gudi vei, <Ma poja zozotodigamu ara gamu: tonai gamu roiti laoni gamu maka roiti leana tana maka ria na taiqu nake poreveveidi ari, za gamu korapa tugu roiti valame vaniziu ara aza,> mina gua.
40 — Aí o Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando vocês fizeram isso ao mais humilde dos meus irmãos, foi a mim que fizeram.”
41 Beto za mina paranga laoria aza ria pa kale merina, ari mina gua vei, <Mu taloi taqu za gamu, gamu za tori levelevedigamu tu na Tamaza. Mu lao pa iku kole jolana aza za tavatana vakole vani na bangaradi na tomete beto ko ria doru nana mateana!
41 — Depois ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, vocês que estão debaixo da maldição de Deus! Vão para o fogo eterno, preparado para o Diabo e os seus anjos!
42 Ura tonai qa burana ara, ba gamuke izongo ia podekeziu tugu ara za gamu; tonai qa kidepe, ba gamuke vabukuziu;
42 Pois eu estava com fome, e vocês não me deram comida; estava com sede, e não me deram água.
43 tonai na tinoni gotoqu tugu ara, ba gamuke vatogaziu pa miu ruma ara za gamu; na gadogadoqu tugu, ba gamuke vapokopokoziu ara za gamu; tonai na momoqu tugu beto na tapiuqu tugu pa ruma varipiuna, ba gamuke galaniziu ara,> za gua aza.
43 Era estrangeiro, e não me receberam na sua casa; estava sem roupa, e não me vestiram. Estava doente e na cadeia, e vocês não cuidaram de mim.”
44 Nari za mari oea ria za na Bangara, ari mari gua vei, <Bangara, toto za gami batigo gami qu kole burana, na kidepe, na tinoni gotomu, na gadogadomu, qu mo, babi qu tapiu ao, beto gamike pavu galanigo na tokanigo gami?> mari gua ria.
44 — Então eles perguntarão: “Senhor, quando foi que vimos o senhor com fome, ou com sede, ou como estrangeiro, ou sem roupa, ou doente, ou na cadeia e não o ajudamos?”
45 Nari mina oeria na Bangara ria, ari mina gua vei, <Ma poja zozotodigamu ara za gamu: tonai gamu daimiu tokani za maka ria nake poreveveidi ari, za gamu daimiu tokaniziu tugu ara,> mina gudi.
45 — O Rei responderá: “Eu afirmo a vocês que isto é verdade: todas as vezes que vocês deixaram de ajudar uma destas pessoas mais humildes, foi a mim que deixaram de ajudar.”
46 Ko ria na tinoni ikeredi ari za mari tavalao pa vinakilasa kole jolana, goto ria na tinoni tuvizidi za mari lao pa toa jola,>> za gua i Jisu.
46 E Jesus terminou assim:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.