Mateus 21
ghn (GHN) vs VC
1 Totonai mari toga pa Jerusalema qari gua ko qari kamu pa Betipezi aza pa Kubo pa Olive i Jisu beto ko ria na nana sepele, za za garunu lao momoedi i Jisu ari kori nana sepele,
1 Aproximavam-se de Jerusalém. Quando chegaram a Betfagé, perto do monte das Oliveiras, Jesus enviou dois de seus discípulos,
2 ari za gudi vei, <<Mu lao pa guguzu pa moemiu maka karovona lao nari. Ko aza tugu muna lao kamu za pala muna batia gamu kori za maka dongiki na tapiko vaturu kolena tavitia maka tuna. Mu ruvatia za na dongiki beto mu toka lamedi taqu.
2 dizendo-lhes: Ide à aldeia que está defronte. Encontrareis logo uma jumenta amarrada e com ela seu jumentinho. Desamarrai-os e trazei-mos.
3 Vei mari parangagamu kaki tinoni, za ari muna gua vei, <Na Bangara za nyoroguani,> munagu, za pala mari vamalumu vadigamu,>> za gua aza.
3 Se alguém vos disser qualquer coisa, respondei-lhe que o Senhor necessita deles e que ele sem demora os devolverá.
4 Ko za taroiti vei ari ani ko za gore votu za na paranga tana Bangara za lame vei tana tinoni korokorotai, aza ari za gua vei,
4 Assim, neste acontecimento, cumpria-se o oráculo do profeta:
5 <<Mu pojadi ria na guguzu tinoni pa Zaione,
5 Dizei à filha de Sião: Eis que teu rei vem a ti, cheio de doçura, montado numa jumenta, num jumentinho, filho da que leva o jugo {Zc 9,9}.
6 Ko qari taloi lao ari kori sepele, ko qari roitini tugu aza vei za garunudi i Jisu.
6 Os discípulos foram e executaram a ordem de Jesus.
7 Qari toka kamuni ari kori za na dongiki beto ko na tuna, beto ko qari lovaza vaakedi ria pa pokotodi za na dia koti beto za zae i Jisu.
7 Trouxeram a jumenta e o jumentinho, cobriram-nos com seus mantos e fizeram-no montar.
8 Ria na minete tinoni lavata qari lovazadi na dia koti za na zona, goto kaki qari kaele teku suvege ko qari lovaza vakoledi pa zona.
8 Então a multidão estendia os mantos pelo caminho, cortava ramos de árvores e espalhava-os pela estrada.
9 Na puku minete tinoni za qari rerege pa moena beto pa liguna i Jisu beto qari kukuku,
9 E toda aquela multidão, que o precedia e que o seguia, clamava: Hosana ao filho de Davi! Bendito seja aquele que vem em nome do Senhor! Hosana no mais alto dos céus!
10 Totonai za luge lao pa Jerusalema i Jisu, za kirikanoko za na guguzu doruna, <<I zei za?>> qari gua.
10 Quando ele entrou em Jerusalém, alvoroçou-se toda a cidade, perguntando: Quem é este?
11 Nari za qari oe lao ria na puku minete qari tutia aza, <<Aza na tinoni korokorotai ani, i Jisu pa guguzu Nazareti pa Qalili,>> qari gua.
11 A multidão respondia: É Jesus, o profeta de Nazaré da Galiléia.
12 Ego ko za luge lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za adu votuvotudi ria doru qari korapa vavai beto qari vavaidi na zakazava pa kakaberena zelepade, beto za peluku vaopo paledi ria na tevolo tadiria na tinoni sogasoga poata karovodi beto ria na nyumunyumudi tadiria qari vavaidi na kuru vavavuidi.
12 Jesus entrou no templo e expulsou dali todos aqueles que se entregavam ao comércio. Derrubou as mesas dos cambistas e os bancos dos negociantes de pombas,
13 Beto ari za gudi vei ria, <<Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na qua ruma za mina takukuni na ruma varavarana,> za gua, ba gamu za gamu roiti veini na bevi ovovona tadiria na tinoni raja ikikodi,>> za gudi.
13 e disse-lhes: Está escrito: Minha casa é uma casa de oração {Is 56,7}, mas vós fizestes dela um covil de ladrões {Jr 7,11}!
14 Ego ko qari lao tana pa kakabarena na zelepade ria nake babatadi beto na qao, ko za salanaria aza.
14 Os cegos e os coxos vieram a ele no templo e ele os curou,
15 Ba ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari tagigiri totonai qari batiria na roiti varivagabaradi za roitidi i Jisu beto ko qari nongoria na kukuku irirangadi na koburu pa kakabarena na zelepade ari qari gua vei, <<Aroia na Tuna i Devita!>> qari gua.
15 com grande indignação dos príncipes dos sacerdotes e dos escribas que assistiam a seus milagres e ouviam os meninos gritar no templo: Hosana ao filho de Davi!
16 Ko ari qari guni vei i Jisu, <<Qu nongororiamua tu ao aza qari korapa pojai ria zara?>> qari guni.
16 Disseram-lhe eles: Ouves o que dizem eles? Perfeitamente, respondeu-lhes Jesus. Nunca lestes estas palavras: Da boca dos meninos e das crianças de peito tirastes o vosso louvor {Sl 8,3}?
17 Ego tonai za taloi tadiria pa kakabarena na zelepade aza nari za lao pa Betani ko na bongina aza za puta ketakoi.
17 Depois os deixou e saiu da cidade para hospedar-se em Betânia.
18 Tonai za rerege mule soga lao pa Jerusalema na volavolaza leana i Jisu, nari za vaia na burana.
18 De manhã, voltando à cidade, teve fome.
19 Ko za batia za maka suvege piqi pa keketai zona, ko za lao kamua ba kepore maka vuana bi batia goto galegale equruna gu. Nari ari za guni vei za na suvege piqi, <<Na iamu za munake vua soga mule ao!>> za guni. Aza tugu za paranga vei zara aza, nari za zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege aza.
19 Vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas só achou nela folhas; e disse-lhe: Jamais nasça fruto de ti!
20 Tonai qari batia ria na sepele za vei zara za qari gabara vitivitigi, ko qari paranga ria, <<Ae za vei ko zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege piqi zana?>> qari gua.
20 E imediatamente a figueira secou. À vista disto, os discípulos ficaram estupefatos e disseram: Como ficou seca num instante a figueira?!
21 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ma poja zozotodigamu ara za gamu: vei muna vazozoto beto munake orirabeke pa miu rangerange za gamu, za pala muna bokai gu gamu aza vei qa roiti veini ara na suvege piqi ani. Ba nake makana gu ani, goto vei muna paranga laoa na kubo, <Mu iolo ao na kubo zana ko mu lao lotu pa ivere,> bu gua, za pala mina gore votu gu.
21 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade vos declaro que, se tiverdes fé e não hesitardes, não só fareis o que foi feito a esta figueira, mas ainda se disserdes a esta montanha: Levanta-te daí e atira-te ao mar, isso se fará...
22 Beto vei muna vazozoto za gamu, za pala muna tekua gu gamu aza vei gamu tepai pa varavara,>> za gua i Jisu.
22 Tudo o que pedirdes com fé na oração, vós o alcançareis.
23 Ego za mule lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za korapa varivagigalai, za qari kamu nananazia ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata tadiria na tinoni aza, <<Na neqi za qu izongia ao? I zei za vanigo na neqi ko qu roitidi ao ria na zakazava ari?>> qari guni.
23 Dirigiu-se Jesus ao templo. E, enquanto ensinava, os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo aproximaram-se e perguntaram-lhe: Com que direito fazes isso? Quem te deu esta autoridade?
24 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ara ba ma nanazadigamu mae maka nanaza. Ko vei muna oe valeania gamu za pala mana ule vadigamu ara za ae neqi veveina qa izongia ko qa boka roitidi ara za na zakazava veveidi ari.
24 Respondeu-lhes Jesus: Eu vos proporei também uma questão. Se responderdes, eu vos direi com que direito o faço.
25 I zei za vani na neqi i Jone beto za paputaiso tinoni? Na Tamaza ba na tinoni?>> za gua aza.
25 Donde procedia o batismo de João: do céu ou dos homens? Ora, eles raciocinavam entre si: Se respondermos: Do céu, ele nos dirá: Por que não crestes nele?
26 Goto vei tana paranga, <Na tinoni qari vani,> tana gua, za varivamatagutu mutu za na za mari gudigita ria na tinoni. Ura ria doru tinoni za qari tori vazozotoa tu i Jone za maka tinoni korokorotai,>> qari gua.
26 E se dissermos: Dos homens, é de temer-se a multidão, porque todo o mundo considera João como profeta.
27 Ko qari oea gu i Jisu, ari qari guni vei, <<Dai, gamike gilagilai i zei za vani na neqi i Jone beto za paputaisoria na tinoni,>> qari gua ria.
27 Responderam a Jesus: Não sabemos. Pois eu tampouco vos digo, retorquiu Jesus, com que direito faço estas coisas.
28 <<Ego, ae gamu roqu veini gamu za na vavakato ani? Za kolenana za maka tinoni kori na tuna marene. Za lao momoe aza tana tuna moa, ko ari za garunu veini, <Tuqu, ao za pa ngenari za mu lao roiti pa inuma,> za guni.
28 Que vos parece? Um homem tinha dois filhos. Dirigindo-se ao primeiro, disse-lhe: - Meu filho, vai trabalhar hoje na vinha.
29 <Koi, ara daiqua,> za gua za na tuna moa, ba za zovai nari ari za soga roquroqu ko za keni tugu.
29 Respondeu ele: - Não quero. Mas, em seguida, tocado de arrependimento, foi.
30 Beto za lao mutugu tana tuna pa ligu za na tamadi ko za garunu veini mutugu aza za poja veini na tuna moa, nari ari za oe veini, <E, leana, tamaqu,> za guni, beto za zake pavu keni roiti aza.
30 Dirigindo-se depois ao outro, disse-lhe a mesma coisa. O filho respondeu: - Sim, pai! Mas não foi.
31 I zei ari kori ari za roitini aza za nyoroguani na tamadi?>> za gua i Jisu.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? O primeiro, responderam-lhe. E Jesus disse-lhes: Em verdade vos digo: os publicanos e as meretrizes vos precedem no Reino de Deus!
32 Ura za tori kamu tu tadigamu doru i Jone ko za vadogorodigamu za na zona tuvizina ko muna tutia, ba gamuke vazozotoa tu gamu. Goto ria tu na tinoni tekuteku takisi beto na tugele za qari vazozoto. Ko gamu batiriamiu tugu gamu za na gabaladi ria na tinoni ari, ba gamu za gamuke soga podekia tugu na roqumiu ko bu vazozotoa i Jone,>> za gua i Jisu.
32 João veio a vós no caminho da justiça e não crestes nele. Os publicanos, porém, e as prostitutas creram nele. E vós, vendo isto, nem fostes tocados de arrependimento para crerdes nele.
33 <<Ego, mu vainongoro lameni mule maka vavakato vavapada ani. Kolenana za maka tinoni za izongo pezo, ko za roitini na inuma qurepi, beto za bara varilivutaini. Za ruri valolua aza za maka patu ketakoi mina monyo vakoleni na vaini za gua. Beto za roitini maka ruma gelegelena. Ego beto za keni tu soru tinoni ko qari kamu roiti ko qari kopu vani za na inuma, beto za keni lekoleko pa guguzu zouna aza.
33 Ouvi outra parábola: havia um pai de família que plantou uma vinha. Cercou-a com uma sebe, cavou um lagar e edificou uma torre. E, tendo-a arrendado a lavradores, deixou o país.
34 Totonai mi kamua za gua za na totozo lokelokete, za garunu laodi na tinoni kolenana inuma za kaki nana pinauzu, ko mari lao tadiria na tinoni roiti ko mari teku vani na iana pa nana vuvua pa nana inuma za gudi.
34 Vindo o tempo da colheita, enviou seus servos aos lavradores para recolher o produto de sua vinha.
35 Ba qari lao tu ria na tinoni roiti ko qari aru tamanaria ria na pinauzu, ko maka za qari majamajai, maka qari vai vaukea, goto maka mutu za qari buti tarini patu.
35 Mas os lavradores agarraram os servos, feriram um, mataram outro e apedrejaram o terceiro.
36 Pa liguna aza za garunuria mutugu ria kaki nana pinauzu, ria za qari mota joladi ria za garunu momoeria. Ba qari roiti veidi mutugu ria za garunu laodi momoe.
36 Enviou outros servos em maior número que os primeiros, e fizeram-lhes o mesmo.
37 Pa liguligu betobeto za garunu laoni tadiria za na tuna zozoto.
37 Enfim, enviou seu próprio filho, dizendo: Hão de respeitar meu filho.
38 Ba totonai qari batia ria na tinoni roiti za na tuna, za qari kole variparanga, <Ani za na tuna mina teku vakarovoria na izizongo tana tamana! Mae, lame ko tavai vauke pale beto ta tekua nada za na izizongo tana!> qari gua.
38 Os lavradores, porém, vendo o filho, disseram uns aos outros: Eis o herdeiro! Matemo-lo e teremos a sua herança!
39 Ko qari lao ko qari ragata tekua, beto qari gona votuni keta peguruna na inuma, ko qari vauke pale aza,>> za gua i Jisu.
39 Lançaram-lhe as mãos, conduziram-no para fora da vinha e o assassinaram.
40 Beto za nanaza laoria i Jisu ria, <<Ego, vei totonai mina mule lame kamu za na tinoni kolenana inuma, za na za beka pala mina roitini tadiria na tinoni roiti ari?>> za gua aza.
40 Pois bem: quando voltar o senhor da vinha, que fará ele àqueles lavradores?
41 Nari za qari oea ria aza, <<Pala mina vauke paledi gu aza ria na tinoni ikikeredi zara. Beto pala mina vakarovo lao vadi tu kaki goto tinoni za na nana inuma, ria na tinoni mari boka vani na iana totonai mari lokelokete,>> qari gua.
41 Responderam-lhe: Mandará matar sem piedade aqueles miseráveis e arrendará sua vinha a outros lavradores que lhe pagarão o produto em seu tempo.
42 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Gamu oqoro tu tiro vakaberiamiu gamu za na Kutikuti Tabuna aza ari za gua vei?
42 Jesus acrescentou: Nunca lestes nas Escrituras: A pedra rejeitada pelos construtores tornou-se a pedra angular; isto é obra do Senhor, e é admirável aos nossos olhos {Sl 117,22}?
43 <<Ko na binangara tana Tamaza za mina tateku varijo pale tadigamu, ko mina tavalao mule tadiria na tinoni karovodi mari boka roiti vavoturia na vua leadi.
43 Por isso vos digo: ser-vos-á tirado o Reino de Deus, e será dado a um povo que produzirá os frutos dele.
44 (Aza na tinoni za lotu pa patu mina talomolomoto. Goto na tinoni za takoa na patu aza za mina avuru bilu,)>> za gua i Jisu.
44 {Aquele que tropeçar nesta pedra, far-se-á em pedaços; e aquele sobre quem ela cair será esmagado.}
45 Totonai qari nongoria ria na kuta iama beto na Parese za na vavakato vavapada ti Jisu, za qari gilagilai za aza za korapa gu pojai na veveidi ria qari gua.
45 Ouvindo isto, os príncipes dos sacerdotes e os fariseus compreenderam que era deles que Jesus falava.
46 Ko qari kole podepodeke ko bari aru tamania qari gua, ba qari matagutudi na minete tinoni, ura ria doru tinoni za qari vazozotoa maka tinoni korokorotai i Jisu qari gua.
46 E procuravam prendê-lo; mas temeram o povo, que o tinha por um profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.