Mateus 21
ghn (GHN) vs NAA
1 Totonai mari toga pa Jerusalema qari gua ko qari kamu pa Betipezi aza pa Kubo pa Olive i Jisu beto ko ria na nana sepele, za za garunu lao momoedi i Jisu ari kori nana sepele,
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 ari za gudi vei, <<Mu lao pa guguzu pa moemiu maka karovona lao nari. Ko aza tugu muna lao kamu za pala muna batia gamu kori za maka dongiki na tapiko vaturu kolena tavitia maka tuna. Mu ruvatia za na dongiki beto mu toka lamedi taqu.
2 dizendo-lhes:
3 Vei mari parangagamu kaki tinoni, za ari muna gua vei, <Na Bangara za nyoroguani,> munagu, za pala mari vamalumu vadigamu,>> za gua aza.
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Ko za taroiti vei ari ani ko za gore votu za na paranga tana Bangara za lame vei tana tinoni korokorotai, aza ari za gua vei,
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 <<Mu pojadi ria na guguzu tinoni pa Zaione,
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Ko qari taloi lao ari kori sepele, ko qari roitini tugu aza vei za garunudi i Jisu.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Qari toka kamuni ari kori za na dongiki beto ko na tuna, beto ko qari lovaza vaakedi ria pa pokotodi za na dia koti beto za zae i Jisu.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 Ria na minete tinoni lavata qari lovazadi na dia koti za na zona, goto kaki qari kaele teku suvege ko qari lovaza vakoledi pa zona.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Na puku minete tinoni za qari rerege pa moena beto pa liguna i Jisu beto qari kukuku,
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Totonai za luge lao pa Jerusalema i Jisu, za kirikanoko za na guguzu doruna, <<I zei za?>> qari gua.
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Nari za qari oe lao ria na puku minete qari tutia aza, <<Aza na tinoni korokorotai ani, i Jisu pa guguzu Nazareti pa Qalili,>> qari gua.
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Ego ko za luge lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za adu votuvotudi ria doru qari korapa vavai beto qari vavaidi na zakazava pa kakaberena zelepade, beto za peluku vaopo paledi ria na tevolo tadiria na tinoni sogasoga poata karovodi beto ria na nyumunyumudi tadiria qari vavaidi na kuru vavavuidi.
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Beto ari za gudi vei ria, <<Ari za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na qua ruma za mina takukuni na ruma varavarana,> za gua, ba gamu za gamu roiti veini na bevi ovovona tadiria na tinoni raja ikikodi,>> za gudi.
13 E disse-lhes:
14 Ego ko qari lao tana pa kakabarena na zelepade ria nake babatadi beto na qao, ko za salanaria aza.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Ba ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari tagigiri totonai qari batiria na roiti varivagabaradi za roitidi i Jisu beto ko qari nongoria na kukuku irirangadi na koburu pa kakabarena na zelepade ari qari gua vei, <<Aroia na Tuna i Devita!>> qari gua.
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 Ko ari qari guni vei i Jisu, <<Qu nongororiamua tu ao aza qari korapa pojai ria zara?>> qari guni.
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Ego tonai za taloi tadiria pa kakabarena na zelepade aza nari za lao pa Betani ko na bongina aza za puta ketakoi.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Tonai za rerege mule soga lao pa Jerusalema na volavolaza leana i Jisu, nari za vaia na burana.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 Ko za batia za maka suvege piqi pa keketai zona, ko za lao kamua ba kepore maka vuana bi batia goto galegale equruna gu. Nari ari za guni vei za na suvege piqi, <<Na iamu za munake vua soga mule ao!>> za guni. Aza tugu za paranga vei zara aza, nari za zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege aza.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Tonai qari batia ria na sepele za vei zara za qari gabara vitivitigi, ko qari paranga ria, <<Ae za vei ko zake oriavo tugu malei ukenana za na suvege piqi zana?>> qari gua.
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ma poja zozotodigamu ara za gamu: vei muna vazozoto beto munake orirabeke pa miu rangerange za gamu, za pala muna bokai gu gamu aza vei qa roiti veini ara na suvege piqi ani. Ba nake makana gu ani, goto vei muna paranga laoa na kubo, <Mu iolo ao na kubo zana ko mu lao lotu pa ivere,> bu gua, za pala mina gore votu gu.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Beto vei muna vazozoto za gamu, za pala muna tekua gu gamu aza vei gamu tepai pa varavara,>> za gua i Jisu.
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Ego za mule lao pa kakabarena na zelepade i Jisu ko za korapa varivagigalai, za qari kamu nananazia ria na kuta iama beto ria na tiolata matamata tadiria na tinoni aza, <<Na neqi za qu izongia ao? I zei za vanigo na neqi ko qu roitidi ao ria na zakazava ari?>> qari guni.
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Nari za oeria i Jisu, ari za gudi vei, <<Ara ba ma nanazadigamu mae maka nanaza. Ko vei muna oe valeania gamu za pala mana ule vadigamu ara za ae neqi veveina qa izongia ko qa boka roitidi ara za na zakazava veveidi ari.
24 Jesus respondeu:
25 I zei za vani na neqi i Jone beto za paputaiso tinoni? Na Tamaza ba na tinoni?>> za gua aza.
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 Goto vei tana paranga, <Na tinoni qari vani,> tana gua, za varivamatagutu mutu za na za mari gudigita ria na tinoni. Ura ria doru tinoni za qari tori vazozotoa tu i Jone za maka tinoni korokorotai,>> qari gua.
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 Ko qari oea gu i Jisu, ari qari guni vei, <<Dai, gamike gilagilai i zei za vani na neqi i Jone beto za paputaisoria na tinoni,>> qari gua ria.
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 <<Ego, ae gamu roqu veini gamu za na vavakato ani? Za kolenana za maka tinoni kori na tuna marene. Za lao momoe aza tana tuna moa, ko ari za garunu veini, <Tuqu, ao za pa ngenari za mu lao roiti pa inuma,> za guni.
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 <Koi, ara daiqua,> za gua za na tuna moa, ba za zovai nari ari za soga roquroqu ko za keni tugu.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Beto za lao mutugu tana tuna pa ligu za na tamadi ko za garunu veini mutugu aza za poja veini na tuna moa, nari ari za oe veini, <E, leana, tamaqu,> za guni, beto za zake pavu keni roiti aza.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 I zei ari kori ari za roitini aza za nyoroguani na tamadi?>> za gua i Jisu.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Ura za tori kamu tu tadigamu doru i Jone ko za vadogorodigamu za na zona tuvizina ko muna tutia, ba gamuke vazozotoa tu gamu. Goto ria tu na tinoni tekuteku takisi beto na tugele za qari vazozoto. Ko gamu batiriamiu tugu gamu za na gabaladi ria na tinoni ari, ba gamu za gamuke soga podekia tugu na roqumiu ko bu vazozotoa i Jone,>> za gua i Jisu.
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 <<Ego, mu vainongoro lameni mule maka vavakato vavapada ani. Kolenana za maka tinoni za izongo pezo, ko za roitini na inuma qurepi, beto za bara varilivutaini. Za ruri valolua aza za maka patu ketakoi mina monyo vakoleni na vaini za gua. Beto za roitini maka ruma gelegelena. Ego beto za keni tu soru tinoni ko qari kamu roiti ko qari kopu vani za na inuma, beto za keni lekoleko pa guguzu zouna aza.
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 Totonai mi kamua za gua za na totozo lokelokete, za garunu laodi na tinoni kolenana inuma za kaki nana pinauzu, ko mari lao tadiria na tinoni roiti ko mari teku vani na iana pa nana vuvua pa nana inuma za gudi.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Ba qari lao tu ria na tinoni roiti ko qari aru tamanaria ria na pinauzu, ko maka za qari majamajai, maka qari vai vaukea, goto maka mutu za qari buti tarini patu.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Pa liguna aza za garunuria mutugu ria kaki nana pinauzu, ria za qari mota joladi ria za garunu momoeria. Ba qari roiti veidi mutugu ria za garunu laodi momoe.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 Pa liguligu betobeto za garunu laoni tadiria za na tuna zozoto.
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Ba totonai qari batia ria na tinoni roiti za na tuna, za qari kole variparanga, <Ani za na tuna mina teku vakarovoria na izizongo tana tamana! Mae, lame ko tavai vauke pale beto ta tekua nada za na izizongo tana!> qari gua.
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 Ko qari lao ko qari ragata tekua, beto qari gona votuni keta peguruna na inuma, ko qari vauke pale aza,>> za gua i Jisu.
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Beto za nanaza laoria i Jisu ria, <<Ego, vei totonai mina mule lame kamu za na tinoni kolenana inuma, za na za beka pala mina roitini tadiria na tinoni roiti ari?>> za gua aza.
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Nari za qari oea ria aza, <<Pala mina vauke paledi gu aza ria na tinoni ikikeredi zara. Beto pala mina vakarovo lao vadi tu kaki goto tinoni za na nana inuma, ria na tinoni mari boka vani na iana totonai mari lokelokete,>> qari gua.
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Gamu oqoro tu tiro vakaberiamiu gamu za na Kutikuti Tabuna aza ari za gua vei?
42 Então Jesus perguntou:
43 <<Ko na binangara tana Tamaza za mina tateku varijo pale tadigamu, ko mina tavalao mule tadiria na tinoni karovodi mari boka roiti vavoturia na vua leadi.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 (Aza na tinoni za lotu pa patu mina talomolomoto. Goto na tinoni za takoa na patu aza za mina avuru bilu,)>> za gua i Jisu.
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Totonai qari nongoria ria na kuta iama beto na Parese za na vavakato vavapada ti Jisu, za qari gilagilai za aza za korapa gu pojai na veveidi ria qari gua.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 Ko qari kole podepodeke ko bari aru tamania qari gua, ba qari matagutudi na minete tinoni, ura ria doru tinoni za qari vazozotoa maka tinoni korokorotai i Jisu qari gua.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.