Mateus 14
ghn (GHN) vs NVT
1 Pana totozo ria za nongoroni i Herodi, na bangara pa ia pa Qalili, za na vavakatona i Jisu.
1 Quando Herodes Antipas ouviu falar de Jesus,
2 Ko za pojadi ria na nana tiolata lavalavata, ari za gudi vei, <<I Jone Paputaiso zozoto gu ani!. Za toa mule pa uke! Ko za vei za izongia aza za na neqi ko za boka roitidi aza ria na roiti varivagabaradi,>> za gua.
2 disse a seus conselheiros: “Deve ser João Batista que ressuscitou dos mortos! Por isso ele tem poder para fazer esses milagres”.
3 Ari za roquroqu vei aza ura perangaina tu za tori garunuria tu i Herodi ria nana tinoni ko qari piua i Jone Paputaiso ko qari valugea pa ruma varipiu. Za tapiu aza pa ginuguana gu i Herodiasi na maqotana i Pilipi na taina.
3 Herodes havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias, que era esposa de Filipe, seu irmão.
4 Ura kaki totozo qari lao rari za vapoja zozotoni i Jone Paputaiso i Herodi, ari za guni vei, <<Zake tavamalumu pa Vavanau za qu vei ao qu elavia i Herodiasi, ura na maqotana tu na taimu aza,>> za guni.
4 João tinha dito repetidamente a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com ela”.
5 Ko pa ginuana aza za i Herodi za nyorogua vaukea i Jone, ba za matagutudi ria na tinoni Jiu ura ria na tinoni Jiu qari vazozotoa za maka tinoni korokorotai tugu i Jone qari gua.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo de provocar uma revolta, pois o povo acreditava que João era profeta.
6 Ego ba totonai za kamu za na rane podo ti Herodi, za na tuna reko i Herodiasi za lao kole pekapeka pa moedi ria na tinoni qari tasoru valame pa varikamu. Ko za qera vitivitigini i Herodi za na pekapekana aza,
6 Contudo, numa festa de aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante dos convidados e agradou muito o rei,
7 ko za ule votu tarini na maulu aza za doru zakazava mina tepai aza za mina vani gu za guni za na reko ani.
7 e ele prometeu, sob juramento, que lhe daria qualquer coisa que ela pedisse.
8 Ko pa roquroqu tana tinana za lao ti Herodi za na reko ko za tepa vei ari, <<Mu petalani pa maka peleta ko mu vaniziu koviria tugu za na batuna i Jone Paputaiso,>> za gua.
8 Instigada pela mãe, a moça disse: “Quero a cabeça de João Batista num prato!”.
9 Za takulanga vitivitigi i Herodi tonai za nongoria na tepa tana reko, ba za tori maulu vakole tu pa moedi ria na tinoni za soruria, ko za pojadi gu ria na nana tinoni ko mari vani gu aza vei za tepai na reko za gua.
9 O rei se arrependeu do que tinha dito, mas, por causa do juramento feito diante dos convidados, deu as ordens para que atendessem ao pedido.
10 Ko za garunuria aza ria kaki nana tinoni varipera, ko qari lao kujukia pa ruma varipiu i Jone Paputaiso.
10 João foi decapitado na prisão,
11 Beto za qari petalani pa maka peleta za na batuna ko qari pogozo kamu vani za na reko, beto za aza za lao vani za na tinana.
11 e sua cabeça foi trazida num prato e entregue à moça, que a levou à sua mãe.
12 Pa liguna aza za qari lao pogozia ria nana sepele za na kobukobu tinina i Jone, ko qari keni golomia. Beto za qari keni pojani i Jisu.
12 Os discípulos de João vieram, levaram seu corpo e o sepultaram. Em seguida, foram a Jesus e lhe contaram o que havia acontecido.
13 Ego totonai za nongoroni i Jisu za na veveina i Jone Paputaiso, za taloinana ketakoi pa maka koaka aza ko za keni vakaloinana pa maka ia kaloina. Ba tonai qari nongoro ria na minete tinoni za aza, za qari turu loidi ria na dia guguzu ko qari are tutia i Jisu.
13 Logo que Jesus ouviu a notícia, partiu de barco para um lugar isolado, a fim de ficar só. As multidões, porém, descobriram para onde ele ia e o seguiram a pé, vindas de muitas cidades.
14 Totonai za tete paro i Jisu, za batia za na puku minete tinoni lavata, ko za roquroqu vitivitigiria aza ria ko za salanaria tugu aza ria qari mo.
14 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão, teve compaixão dela e curou os enfermos.
15 Totonai za gore za na veluvelu za qari lao ria na nana sepele ko ari qari guni vei, <<Koi, na ia kaloina kepore tinonina za pani beto ko za tori papaka vitivitigi tu za na rane. Ae vei bu garunu vakeniria tu tinganai vei guguguzu ria na tinoni ari ko bari keni vaigedi ganigani makadi,>> qari gua ria.
15 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está ficando tarde. Mande as multidões embora, para que possam ir aos povoados e comprar comida”.
16 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Nake padadi mari keni ria ari, goto gamu makamiu za mu iadi kaki tekutekuna,>> za gua.
16 “Não há necessidade”, disse Jesus. “Providenciem vocês mesmos alimento para elas.”
17 Nari za qari paranga ria na nana sepele, <<Aza tugu ka lima batu bereti peki gu beto kori igana gu za ari,>> qari gua.
17 Eles responderam: “Temos apenas cinco pães e dois peixes!”.
18 <<Ego mu pogozo lamedi pani,>> za gua i Jisu.
18 “Tragam para cá”, disse ele.
19 Beto za pojadi aza ria doru na tinoni ko qari nyumu beto pa buruburu, beto za tekuria za ka lima bereti beto kori igana, ko za enga zae pa noka beto za paranga leanadi. Beto za kipakiparia za na bereti ko za vadi ria na nana sepele, ko ria na sepele qari iaria ria na tinoni.
19 Em seguida, mandou o povo sentar-se na grama. Tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu os pães em pedaços e os entregou a seus discípulos, que distribuíram às multidões.
20 Ko qari tekuteku ko qari pote beto ria doru tinoni. Beto za qari tekuria ria na sepele za ka manogori topa ko qari vapugele nyonyoadi na kipakipa ganigani kole joladi.
20 Todos comeram à vontade, e os discípulos recolheram doze cestos com as sobras.
21 Na ngutidi ria na marene qari tekuteku ari ka lima vuro, goto ria na reko beto ria na koburu za qarike tanguti.
21 Os que comeram foram cerca de cinco mil homens, sem contar mulheres e crianças.
22 Ego pa liguna tugu aza, za pojadi i Jisu ria na nana sepele ko mari zae pa koaka ko mari karovo lao momoe pa maka kale karovona na ovuku, goto aza mi suvere ko mina garunu vamuleria mae na tinoni pa okotodia guguguzu za gudi.
22 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem até o outro lado do mar, enquanto ele despedia as multidões.
23 Pa liguna za vakeni betoria na tinoni, za zagere zae pa maka kubo makana aza ko za varavara. Ko totonai za gore na veluvelu, za kole tugu suverenana makana ketakoi aza.
23 Depois de mandá-las para casa, Jesus subiu sozinho ao monte a fim de orar. Quando anoiteceu, ele ainda estava ali, sozinho.
24 Ko tonai za tori zou lao tu pa korapa kolo za na koaka, ko za vaqevulu lao lameni na boguzu za na koaka, ura na gava turu koimoa za viva.
24 Enquanto isso, os discípulos, distantes da terra firme, lutavam contra as ondas, pois um vento forte havia se levantado.
25 Ego ko pa varikorapaina kue koloko volavolaza ko za lao kamu pa vonomo koloko volavolaza lea za rerege tuti lao pa vuliti kolo i Jisu.
25 Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles, caminhando sobre as águas.
26 Totonai ria na sepele qari batia aza za korapa rerege lame pa vuliti kolo, za qari takulanga vitivitigi ria, <<Koi, maka tomete za lamegana ani!>> qari gua, ko qari velavela gagateana.
26 Quando os discípulos o viram caminhando sobre as águas, ficaram aterrorizados. “É um fantasma!”, gritaram, cheios de medo.
27 Nari zake oriavo tugu parangaria i Jisu, ari za gua vei, <<Mu varene! Ara gu ani, muke matagutu!>> za gua aza.
27 Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
28 Nari za paranga lao i Pita, ari za guni vei, <<Bangara, mina vei ao zozoto tugu zana, za mu kukuziu ko ma rerege lao tamu pa vuliti kolo,>> za gua aza.
28 Então Pedro gritou: “Se é realmente o senhor, ordene que eu vá caminhando sobre as águas até onde está!”.
29 <<Leana, mu rerege lame gu,>> za gua i Jisu.
29 “Venha!”, respondeu Jesus. Então Pedro desceu do barco e caminhou sobre as águas em direção a Jesus.
30 Ba totonai za vagilagilai i Pita za na giburuna na gava nari za matagutu ko za podalai dururu, nari za uui, <<Bangara, mu aloziu!>> za gua.
30 Mas, quando reparou no vento forte e nas ondas, ficou aterrorizado, começou a afundar e gritou: “Senhor, salva-me!”.
31 Aza tugu za paranga vei zara i Pita nari za kaqama lao aru tamania i Jisu za na limana aza beto ari za guni vei, <<Za peki jola za na mua rangerange! Ae za vei ko qu orirabeke ao?>> za guni.
31 No mesmo instante, Jesus estendeu a mão e o segurou. “Como é pequena a sua fé!”, disse ele. “Por que você duvidou?”
32 Ko totonai qari zae beto pa koaka ari kori doru, za nogoto betonana za na gava.
32 Quando entraram no barco, o vento parou.
33 Ko ria na sepele pa koaka za qari vatarazaea i Jisu, ari qari gua vei, <<Zozoto jola za ao tugu za na Tuna na Tamaza,>> qari guni.
33 Então os outros discípulos o adoraram e exclamaram: “De fato, o senhor é o Filho de Deus!”.
34 Ego qari karovia ria za na ovuku Qalili ko qari lao paro pa guguzu pa Qenesareti.
34 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré.
35 Ko qari dogoro gigalia ria na tinoni pa ia aza i Jisu, ko qari vareregia pa varilivutaina na guguzu lavata aza za na nongorona aza, ko qari okoto toka kamudi ti Jisu ria doru tinoni qari mo.
35 Quando o povo reconheceu Jesus, a notícia de sua chegada se espalhou rapidamente por toda a região, e trouxeram os enfermos para que fossem curados.
36 Ko qari tepa jujukia i Jisu ko mari boka ulia gu za na uquna nana poko qari gua. Ko ria doru tinoni momodi qari ulia na uqu poko tana, za qari tasalana beto tugu.
36 Suplicavam que ele deixasse os enfermos apenas tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.