Mateus 14
ghn (GHN) vs NTLH
1 Pana totozo ria za nongoroni i Herodi, na bangara pa ia pa Qalili, za na vavakatona i Jisu.
1 Naquele tempo Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar a respeito de Jesus.
2 Ko za pojadi ria na nana tiolata lavalavata, ari za gudi vei, <<I Jone Paputaiso zozoto gu ani!. Za toa mule pa uke! Ko za vei za izongia aza za na neqi ko za boka roitidi aza ria na roiti varivagabaradi,>> za gua.
2 Então ele disse aos seus funcionários: — Esse homem é João Batista, que foi ressuscitado. Por isso esse homem tem poder para fazer milagres.
3 Ari za roquroqu vei aza ura perangaina tu za tori garunuria tu i Herodi ria nana tinoni ko qari piua i Jone Paputaiso ko qari valugea pa ruma varipiu. Za tapiu aza pa ginuguana gu i Herodiasi na maqotana i Pilipi na taina.
3 Pois Herodes tinha mandado prender João, amarrar as suas mãos e jogá-lo na cadeia. Ele havia feito isso por causa de Herodias, esposa do seu irmão Filipe.
4 Ura kaki totozo qari lao rari za vapoja zozotoni i Jone Paputaiso i Herodi, ari za guni vei, <<Zake tavamalumu pa Vavanau za qu vei ao qu elavia i Herodiasi, ura na maqotana tu na taimu aza,>> za guni.
4 Pois João Batista tinha dito muitas vezes a Herodes: “Pela nossa Lei você é proibido de casar com Herodias!”
5 Ko pa ginuana aza za i Herodi za nyorogua vaukea i Jone, ba za matagutudi ria na tinoni Jiu ura ria na tinoni Jiu qari vazozotoa za maka tinoni korokorotai tugu i Jone qari gua.
5 Herodes queria matá-lo, mas tinha medo do povo, pois eles achavam que João era profeta .
6 Ego ba totonai za kamu za na rane podo ti Herodi, za na tuna reko i Herodiasi za lao kole pekapeka pa moedi ria na tinoni qari tasoru valame pa varikamu. Ko za qera vitivitigini i Herodi za na pekapekana aza,
6 No dia do aniversário de Herodes, a filha de Herodias dançou diante de todos, e ele gostou tanto,
7 ko za ule votu tarini na maulu aza za doru zakazava mina tepai aza za mina vani gu za guni za na reko ani.
7 que prometeu à moça: — Juro que darei tudo o que você me pedir!
8 Ko pa roquroqu tana tinana za lao ti Herodi za na reko ko za tepa vei ari, <<Mu petalani pa maka peleta ko mu vaniziu koviria tugu za na batuna i Jone Paputaiso,>> za gua.
8 Seguindo o conselho da sua mãe, ela pediu: — Quero a cabeça de João Batista num prato, agora mesmo!
9 Za takulanga vitivitigi i Herodi tonai za nongoria na tepa tana reko, ba za tori maulu vakole tu pa moedi ria na tinoni za soruria, ko za pojadi gu ria na nana tinoni ko mari vani gu aza vei za tepai na reko za gua.
9 O rei Herodes ficou triste, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, ordenou que o pedido da moça fosse atendido.
10 Ko za garunuria aza ria kaki nana tinoni varipera, ko qari lao kujukia pa ruma varipiu i Jone Paputaiso.
10 E mandou que cortassem a cabeça de João Batista, na cadeia.
11 Beto za qari petalani pa maka peleta za na batuna ko qari pogozo kamu vani za na reko, beto za aza za lao vani za na tinana.
11 Aí trouxeram a cabeça num prato, entregaram para a moça, e ela a levou para a sua mãe.
12 Pa liguna aza za qari lao pogozia ria nana sepele za na kobukobu tinina i Jone, ko qari keni golomia. Beto za qari keni pojani i Jisu.
12 Então os discípulos de João vieram, levaram o corpo dele e o sepultaram. Depois foram contar isso a Jesus.
13 Ego totonai za nongoroni i Jisu za na veveina i Jone Paputaiso, za taloinana ketakoi pa maka koaka aza ko za keni vakaloinana pa maka ia kaloina. Ba tonai qari nongoro ria na minete tinoni za aza, za qari turu loidi ria na dia guguzu ko qari are tutia i Jisu.
13 Ao saber o que havia acontecido, Jesus saiu dali num barco e foi sozinho para um lugar deserto. Mas as multidões souberam onde ele estava, vieram dos seus povoados e o seguiram por terra.
14 Totonai za tete paro i Jisu, za batia za na puku minete tinoni lavata, ko za roquroqu vitivitigiria aza ria ko za salanaria tugu aza ria qari mo.
14 Quando Jesus saiu do barco e viu aquela grande multidão, ficou com muita pena deles e curou os doentes que estavam ali.
15 Totonai za gore za na veluvelu za qari lao ria na nana sepele ko ari qari guni vei, <<Koi, na ia kaloina kepore tinonina za pani beto ko za tori papaka vitivitigi tu za na rane. Ae vei bu garunu vakeniria tu tinganai vei guguguzu ria na tinoni ari ko bari keni vaigedi ganigani makadi,>> qari gua ria.
15 De tardinha, os discípulos chegaram perto de Jesus e disseram: — Já é tarde, e este lugar é deserto. Mande essa gente embora, a fim de que vão aos povoados e comprem alguma coisa para comer.
16 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Nake padadi mari keni ria ari, goto gamu makamiu za mu iadi kaki tekutekuna,>> za gua.
16 Mas Jesus respondeu:
17 Nari za qari paranga ria na nana sepele, <<Aza tugu ka lima batu bereti peki gu beto kori igana gu za ari,>> qari gua.
17 Eles disseram: — Só temos aqui cinco pães e dois peixes.
18 <<Ego mu pogozo lamedi pani,>> za gua i Jisu.
18 — Pois tragam para mim! — disse Jesus.
19 Beto za pojadi aza ria doru na tinoni ko qari nyumu beto pa buruburu, beto za tekuria za ka lima bereti beto kori igana, ko za enga zae pa noka beto za paranga leanadi. Beto za kipakiparia za na bereti ko za vadi ria na nana sepele, ko ria na sepele qari iaria ria na tinoni.
19 Então mandou o povo sentar-se na grama. Depois pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus. Partiu os pães, entregou-os aos discípulos, e estes distribuíram ao povo.
20 Ko qari tekuteku ko qari pote beto ria doru tinoni. Beto za qari tekuria ria na sepele za ka manogori topa ko qari vapugele nyonyoadi na kipakipa ganigani kole joladi.
20 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda recolheram doze cestos cheios dos pedaços que sobraram.
21 Na ngutidi ria na marene qari tekuteku ari ka lima vuro, goto ria na reko beto ria na koburu za qarike tanguti.
21 Os que comeram foram mais ou menos cinco mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
22 Ego pa liguna tugu aza, za pojadi i Jisu ria na nana sepele ko mari zae pa koaka ko mari karovo lao momoe pa maka kale karovona na ovuku, goto aza mi suvere ko mina garunu vamuleria mae na tinoni pa okotodia guguguzu za gudi.
22 Logo depois, Jesus ordenou aos discípulos que subissem no barco e fossem na frente para o lado oeste do lago, enquanto ele mandava o povo embora.
23 Pa liguna za vakeni betoria na tinoni, za zagere zae pa maka kubo makana aza ko za varavara. Ko totonai za gore na veluvelu, za kole tugu suverenana makana ketakoi aza.
23 Depois de mandar o povo embora, Jesus subiu um monte a fim de orar sozinho. Quando chegou a noite, ele estava ali, sozinho.
24 Ko tonai za tori zou lao tu pa korapa kolo za na koaka, ko za vaqevulu lao lameni na boguzu za na koaka, ura na gava turu koimoa za viva.
24 Naquele momento o barco já estava no meio do lago. E as ondas batiam com força no barco porque o vento soprava contra ele.
25 Ego ko pa varikorapaina kue koloko volavolaza ko za lao kamu pa vonomo koloko volavolaza lea za rerege tuti lao pa vuliti kolo i Jisu.
25 Já de madrugada, entre as três e as seis horas, Jesus foi até lá, andando em cima da água.
26 Totonai ria na sepele qari batia aza za korapa rerege lame pa vuliti kolo, za qari takulanga vitivitigi ria, <<Koi, maka tomete za lamegana ani!>> qari gua, ko qari velavela gagateana.
26 Quando os discípulos viram Jesus andando em cima da água, ficaram apavorados e exclamaram: — É um fantasma! E gritaram de medo.
27 Nari zake oriavo tugu parangaria i Jisu, ari za gua vei, <<Mu varene! Ara gu ani, muke matagutu!>> za gua aza.
27 Nesse instante Jesus disse:
28 Nari za paranga lao i Pita, ari za guni vei, <<Bangara, mina vei ao zozoto tugu zana, za mu kukuziu ko ma rerege lao tamu pa vuliti kolo,>> za gua aza.
28 Então Pedro disse: — Se é o senhor mesmo, mande que eu vá andando em cima da água até onde o senhor está.
29 <<Leana, mu rerege lame gu,>> za gua i Jisu.
29 — Venha! — respondeu Jesus. Pedro saiu do barco e começou a andar em cima da água, em direção a Jesus.
30 Ba totonai za vagilagilai i Pita za na giburuna na gava nari za matagutu ko za podalai dururu, nari za uui, <<Bangara, mu aloziu!>> za gua.
30 Porém, quando sentiu a força do vento, ficou com medo e começou a afundar. Então gritou: — Socorro, Senhor!
31 Aza tugu za paranga vei zara i Pita nari za kaqama lao aru tamania i Jisu za na limana aza beto ari za guni vei, <<Za peki jola za na mua rangerange! Ae za vei ko qu orirabeke ao?>> za guni.
31 Imediatamente Jesus estendeu a mão, segurou Pedro e disse:
32 Ko totonai qari zae beto pa koaka ari kori doru, za nogoto betonana za na gava.
32 Então os dois subiram no barco, e o vento se acalmou.
33 Ko ria na sepele pa koaka za qari vatarazaea i Jisu, ari qari gua vei, <<Zozoto jola za ao tugu za na Tuna na Tamaza,>> qari guni.
33 E os discípulos adoraram Jesus, dizendo: — De fato, o senhor é o Filho de Deus!
34 Ego qari karovia ria za na ovuku Qalili ko qari lao paro pa guguzu pa Qenesareti.
34 Jesus e os discípulos atravessaram o lago e chegaram à região de Genesaré.
35 Ko qari dogoro gigalia ria na tinoni pa ia aza i Jisu, ko qari vareregia pa varilivutaina na guguzu lavata aza za na nongorona aza, ko qari okoto toka kamudi ti Jisu ria doru tinoni qari mo.
35 Ali o povo reconheceu Jesus e avisou todos os doentes das regiões vizinhas. Então muitas pessoas levaram doentes a ele,
36 Ko qari tepa jujukia i Jisu ko mari boka ulia gu za na uquna nana poko qari gua. Ko ria doru tinoni momodi qari ulia na uqu poko tana, za qari tasalana beto tugu.
36 pedindo que deixasse que os doentes pelo menos tocassem na barra da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.