Marcos 9
ghn (GHN) vs NVI
1 Beto ari za gudi vei mule i Jisu ria, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: kaki gamu qari korapa turu ari za marike tori uke tu tinganai mari batia na binangara tana Tamaza mina lame tavitia na neqi,>> za gua aza.
1 E lhes disse: "Garanto-lhes que alguns dos que aqui estão de modo nenhum experimentarão a morte, antes de verem o Reino de Deus vindo com poder".
2 Ego za jola ka vonomo rane, azae za tekuria i Jisu ari Pita i Jekopi beto i Jone ko za toka zaedi pa maka kubo ululuna ko qari suvere makadi ketakoi. Ko pa moedi ria ketakoi za soga za na tinina i Jisu.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou a um alto monte, onde ficaram a sós. Ali ele foi transfigurado diante deles.
3 Na nana poko za keka kilakilanga joladi doru zakazava qari vakeka veidi ria na tinoni pa pezo.
3 Suas roupas se tornaram brancas, de um branco resplandecente, como nenhum lavandeiro no mundo seria capaz de branqueá-las.
4 Beto qari bola votu kamuria za ari Elaija i Mosese ko qari kole paraparangia i Jisu.
4 E apareceram diante deles Elias e Moisés, os quais conversavam com Jesus.
5 Ko totonai za paranga lao ti Jisu i Pita, ari za guni vei, <<Rabi, za leana jola za gami korapa pani gami! Ko mami roitini tu ropi kue aqaqo, maka tamu, maka ti Mosese, beto maka ti Elaija, uve?>> za gua aza.
5 Então Pedro disse a Jesus: "Mestre, é bom estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para ti, uma para Moisés e uma para Elias".
6 Ura qari matagutu vitivitigi ari kue ko zake gilagilai na za za pojai i Pita.
6 Ele não sabia o que dizer, pois estavam apavorados.
7 Beto za bola amuria maka lei beto totonai qari nongoria za maka mamalaingi koko veina pa korapa lei, ari za gua vei, <<Ani za na tuqu, aza qa roquroqu vitivitigia ara. Mu nongoria aza!>> za gua.
7 A seguir apareceu uma nuvem e os envolveu, e dela saiu uma voz, que disse: "Este é o meu Filho amado. Ouçam-no! "
8 Nari qari siboro ria ko qari dogoro varilivutai ba kepore mule za maka tinoni bari batia, goto makana gu i Jisu za korapa suvere tavitiria.
8 Repentinamente, quando olharam ao redor, não viram mais ninguém, a não ser Jesus.
9 Ko tonai qari loia na kubo ko qari korapa oqa votu goregoredia, azae za naquria i Jisu ari kue sepele ko marike vavakatoni aza vei qari batia, tinganai mina turu mule mae tu pa uke za na Tuna na Tinoni za gudi.
9 Enquanto desciam do monte, Jesus lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do homem tivesse ressuscitado dos mortos.
10 Ko qari kole kopuni gu makadi ria za ani, ba qari kole varigua makadi za na za beka na ginuana za na turu mule pa uke za guni aza qari gua.
10 Eles guardaram o assunto apenas entre si, discutindo o que significaria "ressuscitar dos mortos".
11 Beto qari nanazia aza, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko qari pojai ria qari varivagigalaini na Vavanau za i Elaija mae tu za mina lame momoe?>> qari gua.
11 E lhe perguntaram: "Por que os mestres da lei dizem que é necessário que Elias venha primeiro? "
12 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Zozoto tugu i Elaija za mina lame momoe tu ko mina vatana vatuvizi liguria ria doru zakazava. Ba ae za vei ko za pojai tu na Kutikuti Tabuna za mina gozororia zoku vitigi beto mina tadogoro vakepore za na Tuna na Tinoni?
12 Jesus respondeu: "De fato, Elias vem primeiro e restaura todas as coisas. Então, por que está escrito que é necessário que o Filho do homem sofra muito e seja rejeitado com desprezo?
13 Ba ara ma pojadigamu, za tori lame tu i Elaija ba qari tutini dia roquroqu vei qari nyoroguani ria aza, vei tugu za tori pojai tu na Kutikuti Tabuna,>> za gua aza.
13 Mas eu lhes digo: Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a seu respeito".
14 Ego tonai qari mule gore kamu pana tadiria nana sepele ari Jisu beto ari kue sepele za tokaria, za qari batia za maka minete tinoni lavata korapa suvere ketakoi beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari korapa varigua lao tadiria na sepele.
14 Quando chegaram onde estavam os outros discípulos, viram uma grande multidão ao redor deles e os mestres da lei discutindo com eles.
15 Aza tugu qari batia i Jisu ria doru tinoni, za qari gabara beto qari abutu lao gozogozo qeraqerani aza.
15 Logo que todo o povo viu Jesus, ficou muito surpreso e correu para saudá-lo.
16 Beto za nanazaria i Jisu ria nana sepele, ari za gua vei, <<Na za gamu kole variguani gamu pana tadiria?>> za gua aza.
16 Perguntou Jesus: "O que vocês estão discutindo? "
17 Nari za paranga za maka tinoni pa varikamu tinoni aza, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai, na tuqu marene ara za qa toka lameni tamu, ura za kolea na ongu ikikerena ko zake boka paranga.
17 Um homem, no meio da multidão, respondeu: "Mestre, eu te trouxe o meu filho, que está com um espírito que o impede de falar.
18 Pae tu mina korapa aza ba tonai mina vakamuni nari za iruni tu pa pezo ko za dadao tu na ngujuna, za garata beto za getozo beto nana tu na tinina. Ko qa teparia ara ria na mua sepele ko mari iju votu paleni za na ongu ikikerena qa gudi, ba qarike bokai tu,>> za gua aza.
18 Onde quer que o apanhe, joga-o no chão. Ele espuma pela boca, range os dentes e fica rígido. Pedi aos teus discípulos que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram".
19 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamu na zazae tinoni koviria za kepore zozoto na miu rangerange! Ae tu koi vei zovaina vei za mana kole suvere tavitigamu ara za gamu! Ae tu koi vei zovaina vei za mana kole tapatianadi gamu ara za gamu? Mu toka lameni taqu za na koburu aza,>> za gua.
19 Respondeu Jesus: "Ó geração incrédula, até quando estarei com vocês? Até quando terei que suportá-los? Tragam-me o menino".
20 Ko qari toka laoni tana za na koburu marene aza. Ko aza tugu za dogoro lao za na ongu ikikerena ani ko za batia i Jisu, nari za sasuria za na koburu marene, ko za valotua ko za titolo tabokibokili tu pa pezo, beto za dadao tu na ngujuna.
20 Então, eles o trouxeram. Quando o espírito viu Jesus, imediatamente causou uma convulsão no menino. Este caiu no chão e começou a rolar, espumando pela boca.
21 Beto za nanazia i Jisu za na tamana na koburu, ari za guni vei, <<Ae totozo za podalai veini aza zara?>> za gua.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: "Há quanto tempo ele está assim? " "Desde a infância", respondeu ele.
22 Ko kubo totozo za gona laoni tu pa iku beto pa kolo ko mi vaukea za gua. Ko vei bu boka ao nari za mu roquroqugami ko mu tokadigami,>> za gua aza.
22 "Muitas vezes o tem lançado no fogo e na água para matá-lo. Mas, se podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós e ajuda-nos. "
23 Nari za oe lao i Jisu, ari za guni vei, <<Vei bu boka qu gua tu ao! Doru zakazava za bokai gu na tinoni za vazozoto,>> za gua aza.
23 "Se podes? ", disse Jesus. "Tudo é possível àquele que crê. "
24 Aza tugu za gua vei zara i Jisu nari za velavela votu za na tamana na koburu ani, ari za gua vei, <<Qa vazozoto gu ara, mu tokaniziu ketakoi zake neqi na qua vinazozoto!>> za gua aza.
24 Imediatamente o pai do menino exclamou: "Creio, ajuda-me a vencer a minha incredulidade! "
25 Ego ko tonai za batiria i Jisu qari abutu varikamu lame ria na minete tinoni, azae za tokea aza za na ongu ikikerena, ari za guni vei, <<Ao na ongu kikiqilimu na pokapokamu qa parangaigo ara ao ko mu votu keni tana koburu marene ani beto ko munake kamu kole soga pana tana,>> za gua aza.
25 Quando Jesus viu que uma multidão estava se ajuntando, repreendeu o espírito imundo, dizendo: "Espírito mudo e surdo, eu ordeno que o deixe e nunca mais entre nele".
26 Nari za kuku uui za na ongu ikikerena ko za raja vaneqeneqeria za na koburu marene ani beto za votu taloi pana tana. Ko za dogoro vei na tinoni ukena za na koburu marene ani. Ko ria zoku tinoni za qari paranga vei ari, <<Koi, za tori uke tu zana,>> qari gua.
26 O espírito gritou, agitou-o violentamente e saiu. O menino ficou como morto, a ponto de muitos dizerem: "Ele morreu".
27 Ba za arua i Jisu za na limana na koburu ko za bako vatatakolea nari za turunana za na koburu.
27 Mas Jesus tomou-o pela mão e o levantou, e ele ficou em pé.
28 Ego ko totonai za luge pa leo ruma i Jisu, za qari peki nanaza golomia ria nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko gamike boka tu iju paleni gami za na ongu ikikerena?>> qari gua ria.
28 Depois de Jesus ter entrado em casa, seus discípulos lhe perguntaram em particular: "Por que não conseguimos expulsá-lo? "
29 Nari za oe lao i Jisu, ari za gua vei, <<Na zakazava vevei zara za zake taroiti goboro goto pa varavara gu beto za boka taiju votu,>> za gua i Jisu.
29 Ele respondeu: "Essa espécie só sai pela oração e pelo jejum".
30 Ego ko za taloi ketakoi i Jisu beto ria nana sepele ko qari jola vei tu pa Qalili, ura zake nyoroguani i Jisu za bari gilagilai ria na tinoni za ketakoi za suvere aza za gua.
30 Eles saíram daquele lugar e atravessaram a Galiléia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde eles estavam,
31 Ko za kole vagigalairia aza ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pana limadi ria na tinoni ko mari vaukea, ba pana liguna gu kue rane mina tavauke za pala mina turu mule aza,>> za gudi.
31 porque estava ensinando os seus discípulos. E lhes dizia: "O Filho do homem está para ser entregue nas mãos dos homens. Eles o matarão, e três dias depois ele ressuscitará".
32 Qari rurani ria za na ginuana na paranga ani, ba qari pangagadia ko qarike tumani nanazia ria aza.
32 Mas eles não entendiam o que ele queria dizer e tinham receio de perguntar-lhe.
33 Ego tonai qari kamu pa Kepaniami ko qari luge pa ruma nari za nanazaria i Jisu ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Na za gamu kole variperani paranga gamu pa zona lamena?>> za gua aza.
33 E chegaram a Cafarnaum. Quando ele estava em casa, perguntou-lhes: "O que vocês estavam discutindo no caminho? "
34 Ba qari okoto ke vagala beto ria, ura pa zona lamena za qari kole variperani paranga ria za na veveina: <<I zei za na poreveveina jola?>> qari gua.
34 Mas eles guardaram silêncio, porque no caminho haviam discutido sobre quem era o maior.
35 Nari za nyumu ko za kuku varikamudi i Jisu ari ka manogori nana sepele beto ari za gudi vei, <<Na tinoni za nyorogua tavaululu za mi kole vapekai tadiria doru ko mi nabuludi ria doru,>> za gua.
35 Assentando-se, Jesus chamou os Doze e disse: "Se alguém quiser ser o primeiro, será o último, e servo de todos".
36 Beto za aru vakatapia aza za maka koburu pekina ko za vaturua pa moedi ria doru, beto za ovulu vakatapia beto ari za gudi vei,
36 E, tomando uma criança, colocou-a no meio deles. Pegando-a nos braços, disse-lhes:
37 <<Na tinoni za vakamu valeania pana izongoqu ara za maka koburu peki vevei ani, za vakamu valeanaziu tugu ara. Ko aza na tinoni za vakamu valeanaziu ara, za nake ara gu makaqu za vakamuziu na tinoni aza, goto aza tugu vei za garunuziu ara,>> za gua i Jisu.
37 "Quem recebe uma destas crianças em meu nome, está me recebendo; e quem me recebe, não está apenas me recebendo, mas também àquele que me enviou".
38 Ego za paranga lao tana i Jone, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai, gami batia gami za maka tinoni za ijiju pale tomete ikikeredi pa izongomu ao ko gami vanogotia, ura nake somanana tadigita aza,>> za gua i Jone.
38 "Mestre", disse João, "vimos um homem expulsando demônios em teu nome e procuramos impedi-lo, porque ele não era um dos nossos. "
39 Ba za paranga i Jisu, <<Muke vanogotia! Ura kepore mule za maka tinoni za roitini maka roiti varivagabarana pa izongoqu ara mina boka poja vikevikereziu ara pa liguna.
39 "Não o impeçam", disse Jesus. "Ninguém que faça um milagre em meu nome, pode falar mal de mim logo em seguida,
40 Ura na tinoni zake kanagita za kole vei tadigita aza.
40 pois quem não é contra nós está a nosso favor.
41 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za vadigamu maka kapa pie pa izongoqu ara ura za gilagilai aza za gamu na tinoni tana Karisito, nari na tinoni aza za mina tekua tugu za nana pinia,>> za gua i Jisu.
41 Eu lhes digo a verdade: Quem lhes der um copo de água em meu nome, por vocês pertencerem a Cristo, de modo nenhum perderá a sua recompensa. "
42 <<Na tinoni za vagabala pirua maka koburu peki za rangeziu ara za leana jola za bi piluni maka patu doa lavata na ruana ko bi lupi pale pa kolo.
42 "Se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que crêem em mim, seria melhor que fosse lançado no mar com uma grande pedra amarrada no pescoço.
43 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale limamu, za mu lomoto vaqopu pale! Ura za leleana jola za na qopuqopumu gu ao ba bu tekua za na toa jola. Aza za leana jolani vei bu izongo betoria kori limamu ko bari tagona lao beto pa heli na iku zake tailili vaukena.
43 Se a sua mão o fizer tropeçar, corte-a. É melhor entrar na vida mutilado do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga,
44 — ausente —
44 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
45 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale nenemu za mu lomoto vaqopu pale gu! Ura za leana jola za na qopuqopumu gu ao ba bu tekua za na toa jola. Aza za leana jolani vei bu izongo betoria kori kale nenemu ko bari tagona lao beto pa heli.
45 E se o seu pé o fizer tropeçar, corte-o. É melhor entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno.
46 — ausente —
46 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
47 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale matamu, za mu lobiti pale gu! Ura za leleana jola za bi maka matamu gu bu luge pa binangara tana Tamaza. Aza za leleana jolani vei bu izongo betoria za kori matamu ko bari tagona lao beto pa heli,
47 E se o seu olho o fizer tropeçar, arranque-o. É melhor entrar no Reino de Deus com um só olho do que, tendo os dois olhos, ser lançado no inferno,
48 ketakoi qari kole na ulozo qarike boka uke beto ko na iku vuruvurunguna zake boka tailili vauke.
48 onde ‘o seu verme não morre, e o fogo não se apaga’.
49 Ura doru tinoni za mari tavalioso pa iku, maka moqaza podeke vei na vavavui za tavalioso pa solo.
49 Cada um será salgado com fogo.
50 Na leleana za na solo. Ba vei mina maragutu za na lingilingina, za ae mule muna roiti vei beto muna boka valingilingi sogai? Mu izongia na solo pa miu toa ko mu makarai suvere varibaere valeana,>> za gua i Jisu.
50 "O sal é bom, mas se deixar de ser salgado, como restaurar o seu sabor? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.