Marcos 9

ghn (GHN) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Beto ari za gudi vei mule i Jisu ria, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: kaki gamu qari korapa turu ari za marike tori uke tu tinganai mari batia na binangara tana Tamaza mina lame tavitia na neqi,>> za gua aza.
1 Dizia-lhes também: Em verdade vos digo que, dos que aqui estão, alguns há que não provarão a morte sem que vejam chegado o reino de Deus com poder.
2 Ego za jola ka vonomo rane, azae za tekuria i Jisu ari Pita i Jekopi beto i Jone ko za toka zaedi pa maka kubo ululuna ko qari suvere makadi ketakoi. Ko pa moedi ria ketakoi za soga za na tinina i Jisu.
2 E seis dias depois Jesus tomou consigo a Pedro, a Tiago, e a João, e os levou sós, em particular, a um alto monte; e transfigurou-se diante deles;
3 Na nana poko za keka kilakilanga joladi doru zakazava qari vakeka veidi ria na tinoni pa pezo.
3 E as suas vestes tornaram- se resplandecentes, extremamente brancas como a neve, tais como nenhum lavadeiro sobre a terra as poderia branquear.
4 Beto qari bola votu kamuria za ari Elaija i Mosese ko qari kole paraparangia i Jisu.
4 E apareceu-lhes Elias, com Moisés, e falavam com Jesus.
5 Ko totonai za paranga lao ti Jisu i Pita, ari za guni vei, <<Rabi, za leana jola za gami korapa pani gami! Ko mami roitini tu ropi kue aqaqo, maka tamu, maka ti Mosese, beto maka ti Elaija, uve?>> za gua aza.
5 E Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: Mestre, é bom que estejamos aqui; e façamos três cabanas, uma para ti, outra para Moisés, e outra para Elias.
6 Ura qari matagutu vitivitigi ari kue ko zake gilagilai na za za pojai i Pita.
6 Pois não sabia o que dizia, porque estavam assombrados.
7 Beto za bola amuria maka lei beto totonai qari nongoria za maka mamalaingi koko veina pa korapa lei, ari za gua vei, <<Ani za na tuqu, aza qa roquroqu vitivitigia ara. Mu nongoria aza!>> za gua.
7 E desceu uma nuvem que os cobriu com a sua sombra, e saiu da nuvem uma voz que dizia: Este é o meu filho amado; a ele ouvi.
8 Nari qari siboro ria ko qari dogoro varilivutai ba kepore mule za maka tinoni bari batia, goto makana gu i Jisu za korapa suvere tavitiria.
8 E, tendo olhado em redor, ninguém mais viram, senão só Jesus com eles.
9 Ko tonai qari loia na kubo ko qari korapa oqa votu goregoredia, azae za naquria i Jisu ari kue sepele ko marike vavakatoni aza vei qari batia, tinganai mina turu mule mae tu pa uke za na Tuna na Tinoni za gudi.
9 E, descendo eles do monte, ordenou-lhes que a ninguém contassem o que tinham visto, até que o Filho do homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Ko qari kole kopuni gu makadi ria za ani, ba qari kole varigua makadi za na za beka na ginuana za na turu mule pa uke za guni aza qari gua.
10 E eles retiveram o caso entre si, perguntando uns aos outros que seria aquilo, ressuscitar dentre os mortos.
11 Beto qari nanazia aza, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko qari pojai ria qari varivagigalaini na Vavanau za i Elaija mae tu za mina lame momoe?>> qari gua.
11 E interrogaram-no, dizendo: Por que dizem os escribas que é necessário que Elias venha primeiro?
12 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Zozoto tugu i Elaija za mina lame momoe tu ko mina vatana vatuvizi liguria ria doru zakazava. Ba ae za vei ko za pojai tu na Kutikuti Tabuna za mina gozororia zoku vitigi beto mina tadogoro vakepore za na Tuna na Tinoni?
12 E, respondendo ele, disse-lhes: Em verdade Elias virá primeiro, e todas as coisas restaurará; e, como está escrito do Filho do homem, que ele deva padecer muito e ser aviltado.
13 Ba ara ma pojadigamu, za tori lame tu i Elaija ba qari tutini dia roquroqu vei qari nyoroguani ria aza, vei tugu za tori pojai tu na Kutikuti Tabuna,>> za gua aza.
13 Digo-vos, porém, que Elias já veio, e fizeram-lhe tudo o que quiseram, como dele está escrito.
14 Ego tonai qari mule gore kamu pana tadiria nana sepele ari Jisu beto ari kue sepele za tokaria, za qari batia za maka minete tinoni lavata korapa suvere ketakoi beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari korapa varigua lao tadiria na sepele.
14 E, quando se aproximou dos discípulos, viu ao redor deles grande multidão, e alguns escribas que disputavam com eles.
15 Aza tugu qari batia i Jisu ria doru tinoni, za qari gabara beto qari abutu lao gozogozo qeraqerani aza.
15 E logo toda a multidão, vendo-o, ficou espantada e, correndo para ele, o saudaram.
16 Beto za nanazaria i Jisu ria nana sepele, ari za gua vei, <<Na za gamu kole variguani gamu pana tadiria?>> za gua aza.
16 E perguntou aos escribas: Que é que discutis com eles?
17 Nari za paranga za maka tinoni pa varikamu tinoni aza, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai, na tuqu marene ara za qa toka lameni tamu, ura za kolea na ongu ikikerena ko zake boka paranga.
17 E um da multidão, respondendo, disse: Mestre, trouxe-te o meu filho, que tem um espírito mudo;
18 Pae tu mina korapa aza ba tonai mina vakamuni nari za iruni tu pa pezo ko za dadao tu na ngujuna, za garata beto za getozo beto nana tu na tinina. Ko qa teparia ara ria na mua sepele ko mari iju votu paleni za na ongu ikikerena qa gudi, ba qarike bokai tu,>> za gua aza.
18 E este, onde quer que o apanhe, despedaça-o, e ele espuma, e range os dentes, e vai definhando; e eu disse aos teus discípulos que o expulsassem, e não puderam.
19 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamu na zazae tinoni koviria za kepore zozoto na miu rangerange! Ae tu koi vei zovaina vei za mana kole suvere tavitigamu ara za gamu! Ae tu koi vei zovaina vei za mana kole tapatianadi gamu ara za gamu? Mu toka lameni taqu za na koburu aza,>> za gua.
19 E ele, respondendo-lhes, disse: Ó geração incrédula! até quando estarei convosco? até quando vos sofrerei ainda? Trazei-mo.
20 Ko qari toka laoni tana za na koburu marene aza. Ko aza tugu za dogoro lao za na ongu ikikerena ani ko za batia i Jisu, nari za sasuria za na koburu marene, ko za valotua ko za titolo tabokibokili tu pa pezo, beto za dadao tu na ngujuna.
20 E trouxeram-lho; e quando ele o viu, logo o espírito o agitou com violência, e, caindo o endemoninhado por terra, revolvia-se, escumando.
21 Beto za nanazia i Jisu za na tamana na koburu, ari za guni vei, <<Ae totozo za podalai veini aza zara?>> za gua.
21 E perguntou ao pai dele: Quanto tempo há que lhe sucede isto? E ele disse-lhe: Desde a infância.
22 Ko kubo totozo za gona laoni tu pa iku beto pa kolo ko mi vaukea za gua. Ko vei bu boka ao nari za mu roquroqugami ko mu tokadigami,>> za gua aza.
22 E muitas vezes o tem lançado no fogo, e na água, para o destruir; mas, se tu podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós, e ajuda-nos.
23 Nari za oe lao i Jisu, ari za guni vei, <<Vei bu boka qu gua tu ao! Doru zakazava za bokai gu na tinoni za vazozoto,>> za gua aza.
23 E Jesus disse-lhe: Se tu podes crer, tudo é possível ao que crê.
24 Aza tugu za gua vei zara i Jisu nari za velavela votu za na tamana na koburu ani, ari za gua vei, <<Qa vazozoto gu ara, mu tokaniziu ketakoi zake neqi na qua vinazozoto!>> za gua aza.
24 E logo o pai do menino, clamando, com lágrimas, disse: Eu creio, Senhor! ajuda a minha incredulidade.
25 Ego ko tonai za batiria i Jisu qari abutu varikamu lame ria na minete tinoni, azae za tokea aza za na ongu ikikerena, ari za guni vei, <<Ao na ongu kikiqilimu na pokapokamu qa parangaigo ara ao ko mu votu keni tana koburu marene ani beto ko munake kamu kole soga pana tana,>> za gua aza.
25 E Jesus, vendo que a multidão concorria, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe: Espírito mudo e surdo, eu te ordeno: Sai dele, e não entres mais nele.
26 Nari za kuku uui za na ongu ikikerena ko za raja vaneqeneqeria za na koburu marene ani beto za votu taloi pana tana. Ko za dogoro vei na tinoni ukena za na koburu marene ani. Ko ria zoku tinoni za qari paranga vei ari, <<Koi, za tori uke tu zana,>> qari gua.
26 E ele, clamando, e agitando-o com violência, saiu; e ficou o menino como morto, de tal maneira que muitos diziam que estava morto.
27 Ba za arua i Jisu za na limana na koburu ko za bako vatatakolea nari za turunana za na koburu.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Ego ko totonai za luge pa leo ruma i Jisu, za qari peki nanaza golomia ria nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko gamike boka tu iju paleni gami za na ongu ikikerena?>> qari gua ria.
28 E, quando entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram à parte: Por que o não pudemos nós expulsar?
29 Nari za oe lao i Jisu, ari za gua vei, <<Na zakazava vevei zara za zake taroiti goboro goto pa varavara gu beto za boka taiju votu,>> za gua i Jisu.
29 E disse-lhes: Esta casta não pode sair com coisa alguma, a não ser com oração e jejum.
30 Ego ko za taloi ketakoi i Jisu beto ria nana sepele ko qari jola vei tu pa Qalili, ura zake nyoroguani i Jisu za bari gilagilai ria na tinoni za ketakoi za suvere aza za gua.
30 E, tendo partido dali, caminharam pela Galiléia, e não queria que alguém o soubesse;
31 Ko za kole vagigalairia aza ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pana limadi ria na tinoni ko mari vaukea, ba pana liguna gu kue rane mina tavauke za pala mina turu mule aza,>> za gudi.
31 Porque ensinava os seus discípulos, e lhes dizia: O Filho do homem será entregue nas mãos dos homens, e matá-lo-ão; e, morto ele, ressuscitará ao terceiro dia.
32 Qari rurani ria za na ginuana na paranga ani, ba qari pangagadia ko qarike tumani nanazia ria aza.
32 Mas eles não entendiam esta palavra, e receavam interrogá-lo.
33 Ego tonai qari kamu pa Kepaniami ko qari luge pa ruma nari za nanazaria i Jisu ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Na za gamu kole variperani paranga gamu pa zona lamena?>> za gua aza.
33 E chegou a Cafarnaum e, entrando em casa, perguntou-lhes: Que estáveis vós discutindo pelo caminho?
34 Ba qari okoto ke vagala beto ria, ura pa zona lamena za qari kole variperani paranga ria za na veveina: <<I zei za na poreveveina jola?>> qari gua.
34 Mas eles calaram-se; porque pelo caminho tinham disputado entre si qual era o maior.
35 Nari za nyumu ko za kuku varikamudi i Jisu ari ka manogori nana sepele beto ari za gudi vei, <<Na tinoni za nyorogua tavaululu za mi kole vapekai tadiria doru ko mi nabuludi ria doru,>> za gua.
35 E ele, assentando-se, chamou os doze, e disse-lhes: Se alguém quiser ser o primeiro, será o derradeiro de todos e o servo de todos.
36 Beto za aru vakatapia aza za maka koburu pekina ko za vaturua pa moedi ria doru, beto za ovulu vakatapia beto ari za gudi vei,
36 E, lançando mão de um menino, pô-lo no meio deles e, tomando-o nos seus braços, disse-lhes:
37 <<Na tinoni za vakamu valeania pana izongoqu ara za maka koburu peki vevei ani, za vakamu valeanaziu tugu ara. Ko aza na tinoni za vakamu valeanaziu ara, za nake ara gu makaqu za vakamuziu na tinoni aza, goto aza tugu vei za garunuziu ara,>> za gua i Jisu.
37 Qualquer que receber um destes meninos em meu nome, a mim me recebe; e qualquer que a mim me receber, recebe, não a mim, mas ao que me enviou.
38 Ego za paranga lao tana i Jone, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai, gami batia gami za maka tinoni za ijiju pale tomete ikikeredi pa izongomu ao ko gami vanogotia, ura nake somanana tadigita aza,>> za gua i Jone.
38 E João lhe respondeu, dizendo: Mestre, vimos um que em teu nome expulsava demônios, o qual não nos segue; e nós lho proibimos, porque não nos segue.
39 Ba za paranga i Jisu, <<Muke vanogotia! Ura kepore mule za maka tinoni za roitini maka roiti varivagabarana pa izongoqu ara mina boka poja vikevikereziu ara pa liguna.
39 Jesus, porém, disse: Não lho proibais; porque ninguém há que faça milagre em meu nome e possa logo falar mal de mim.
40 Ura na tinoni zake kanagita za kole vei tadigita aza.
40 Porque quem não é contra nós, é por nós.
41 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za vadigamu maka kapa pie pa izongoqu ara ura za gilagilai aza za gamu na tinoni tana Karisito, nari na tinoni aza za mina tekua tugu za nana pinia,>> za gua i Jisu.
41 Porquanto, qualquer que vos der a beber um copo de água em meu nome, porque sois discípulos de Cristo, em verdade vos digo que não perderá o seu galardão.
42 <<Na tinoni za vagabala pirua maka koburu peki za rangeziu ara za leana jola za bi piluni maka patu doa lavata na ruana ko bi lupi pale pa kolo.
42 E qualquer que escandalizar um destes pequeninos que crêem em mim, melhor lhe fora que lhe pusessem ao pescoço uma mó de atafona, e que fosse lançado no mar.
43 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale limamu, za mu lomoto vaqopu pale! Ura za leleana jola za na qopuqopumu gu ao ba bu tekua za na toa jola. Aza za leana jolani vei bu izongo betoria kori limamu ko bari tagona lao beto pa heli na iku zake tailili vaukena.
43 E, se a tua mão te escandalizar, corta-a; melhor é para ti entrares na vida aleijado do que, tendo duas mãos, ires para o inferno, para o fogo que nunca se apaga,
44 — ausente —
44 Onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
45 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale nenemu za mu lomoto vaqopu pale gu! Ura za leana jola za na qopuqopumu gu ao ba bu tekua za na toa jola. Aza za leana jolani vei bu izongo betoria kori kale nenemu ko bari tagona lao beto pa heli.
45 E, se o teu pé te escandalizar, corta-o; melhor é para ti entrares coxo na vida do que, tendo dois pés, seres lançado no inferno, no fogo que nunca se apaga,
46 — ausente —
46 Onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
47 Beto vei bi vatatupego ko bi varoitinigo na sela za maka kale matamu, za mu lobiti pale gu! Ura za leleana jola za bi maka matamu gu bu luge pa binangara tana Tamaza. Aza za leleana jolani vei bu izongo betoria za kori matamu ko bari tagona lao beto pa heli,
47 E, se o teu olho te escandalizar, lança-o fora; melhor é para ti entrares no reino de Deus com um só olho do que, tendo dois olhos, seres lançado no fogo do inferno,
48 ketakoi qari kole na ulozo qarike boka uke beto ko na iku vuruvurunguna zake boka tailili vauke.
48 Onde o seu bicho não morre, e o fogo nunca se apaga.
49 Ura doru tinoni za mari tavalioso pa iku, maka moqaza podeke vei na vavavui za tavalioso pa solo.
49 Porque cada um será salgado com fogo, e cada sacrifício será salgado com sal.
50 Na leleana za na solo. Ba vei mina maragutu za na lingilingina, za ae mule muna roiti vei beto muna boka valingilingi sogai? Mu izongia na solo pa miu toa ko mu makarai suvere varibaere valeana,>> za gua i Jisu.
50 Bom é o sal; mas, se o sal se tornar insípido, com que o temperareis? Tende sal em vós mesmos, e paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.