Marcos 6

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ego i Jisu za taloi pa guguzu aza ko za mule lao pa guguzu ketakoi za lavata zae ko ria nana sepele qari tuti laoa aza.
1 Tendo saído dali, Jesus foi para a sua terra, e os seus discípulos o acompanharam.
2 Totonai za kamua na rane Minyere, nari za podalai varivagigalai pa ruma varivarikamuna aza.
2 Chegando o sábado, começou a ensinar na sinagoga, e muitos, ouvindo-o, se maravilhavam, dizendo: — De onde lhe vem tudo isso? Que sabedoria é esta que lhe foi dada? E como se fazem tais maravilhas por suas mãos?
3 Na kamada gu ani! Ko na tuna gu i Mere beto ko na tugadi gu ari Jekopi, Josesi, Jiudasi beto i Saimone ani! Na luluna reko ba qari korapa gu zara!>> qari gua ria. Ko qarike tavaraguani ria i Jisu.
3 Não é este o carpinteiro, o filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? As suas irmãs não vivem aqui entre nós? E escandalizavam-se por causa dele.
4 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Na tinoni korokorotai za doru kota za tapangaga gu, goto pa nana guguzu lavata zaena gu ko tadiria na turana beto pa nana tatamana gu makana za zake tapangaga,>> za gudi.
4 Jesus, porém, lhes disse:
5 Ko zake boka roitidi ketakoi aza ria na roiti varivagabaradi, goto ria kaki tinoni qari mo gu za vaopodi na limana ko za salanaria.
5 Não pôde fazer ali nenhum milagre, a não ser curar uns poucos doentes, impondo-lhes as mãos.
6 Ko za gabara vitivitigini i Jisu za na veveina keporedia vinazozoto tana.
6 E admirava-se da incredulidade deles. Jesus percorria as aldeias vizinhas, ensinando.
7 Beto za kuku varikamudi aza ari ka manogori nana sepele ko zava okoto pikata vakorikori tinoniria pa maka reregena, za vadi na neqi ijudi ria na ongu ikeredi, beto za garunu vakeniria.
7 Chamou os doze e passou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade sobre os espíritos imundos.
8 Ko za pojadi tugu ko marike pogozia maka za pa dia rerege lao, goto na dia opata gu. Marike pogozo besa, na mane, beto na poata ininamane za gudi.
8 Ordenou-lhes que não levassem nada para o caminho, exceto um bordão; nem pão, nem sacola, nem dinheiro;
9 Mari vazaeria gu na dia sadolo, goto marike vazae tamo poko za gudi.
9 e que fossem calçados de sandálias e não usassem duas túnicas.
10 Beto ari mutugu za gudi vei, <<Tonai muna tavakamu pa maka ruma, za muna suvere gu ketakoi tinganai muna taloi keni pa ia aza za gamu.
10 E recomendou-lhes:
11 Ria kaki guguzu bari daidia vakamugamu beto bari daidia nongorogamu, za mu turu loi paleni za na guguzu aza beto mu tavuzu paledi ria na kavuru pezo pa nenemiu. Ko aza za na vinagilagilana pala mari tavakilasa ria,>> za gudi.
11 Se em algum lugar não quiserem recebê-los nem ouvi-los, ao saírem dali sacudam o pó dos pés, em testemunho contra eles.
12 Ko qari taloi keni ria ko qari taraeni za na veveina ria na tinoni mari gabala loiria na dia sela qari gudi,
12 Então, saindo eles, pregavam ao povo que se arrependesse.
13 qari iju votuvotu paledi zoku tomete ikikeredi, beto qari oradi na oela tugu vei ria na zoku tinoni qari mo ko qari salana beto ria.
13 Expulsavam muitos demônios e curavam numerosos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Ego za nongorodi i Herodi na bangara ria doru zakazava vei za roitidi i Jisu, ura na izongona aza za tagilagila pa doru guguzu. Beto ko ria kaki tinoni ba ari qari paranga vei, <<I Jone Paputaiso za tori turu mule tu qari gua. Ko zara za vei za qari roiti tana ria na roiti varivagabaradi,>> qari gua.
14 Isto chegou aos ouvidos do rei Herodes, porque o nome de Jesus havia se tornado conhecido. E alguns diziam: “João Batista ressuscitou dentre os mortos e, por isso, forças miraculosas operam nele.”
15 Ba ria kaki mule za ari tu qari paranga vei, <<I Elaija ani!>> qari gua.
15 Outros diziam: “É Elias.” Ainda outros diziam: “É profeta como um dos antigos profetas.”
16 Ko tonai za nongoria zara qari paranga vei ria, azae za paranga i Herodi, ari za gua vei, <<Aza tugu i Jone Paputaiso qa tori kujukia tu ara za turu mule zana!>> za gudi.
16 Herodes, porém, ouvindo isto, disse: — É João, a quem eu mandei decapitar, que ressuscitou.
17 Ura i Jone za perangaina tu i Herodi tugu makana za garununi tinoni ko qari piu valugea pa ruma varipiuna. Na ginuana za tapiuni i Jone za na veveina gu i Herodiasi. I Herodiasi za na maqotana tu i Pilipi aza na taina gu makana i Herodi, ba za elavia tu nana i Herodi i Herodiasi.
17 Porque o próprio Herodes havia mandado prender João e amarrá-lo na prisão, por causa de Herodias, mulher do seu irmão Filipe, com a qual Herodes havia casado.
18 Ko i Jone tugu za kole manogai pojani i Herodi, ari za guni vei, <<Nake tavamalumuna pana Vavanau za vei ao qu suvere tavitia na maqotana na taimu,>> za guni.
18 Pois João lhe dizia: “Você não tem o direito de viver com a mulher do seu irmão.”
19 Ko i Herodiasi za puku vakoleni pa bulona za ani ko za nyorogua vaukea i Jone, ba zake boka.
19 Herodias odiava João Batista e queria matá-lo, mas não conseguia fazer isso.
20 Ura i Herodi ba za matagutuni i Jone ura za gilagilainana aza i Jone za maka tinoni tuvizina beto na liosona aza ko za vei za kopu vasareni aza. Ko tonai za nongoria za na paranga ti Jone za takulanga tugu, ba za kole nongoro qeraqerani tugu aza.
20 Porque Herodes temia João, sabendo que era homem justo e santo, e o mantinha em segurança. E, quando o ouvia, ficava perplexo, embora gostasse de escutá-lo.
21 Ego tonai za kamua za na rane podo ti Herodi zana za tekua na totozo leana i Herodiasi. Za roitini i Herodi za maka vavolo rane podo beto za soruria ria na tiolata lavalavata pa qavuna, ria na kutadi ria na tinoni varipera, beto tadiria na butubutu tinoni pa Qalili ko qari lao somana tekuteku.
21 Chegando uma ocasião favorável, em que Herodes, no dia do seu aniversário, deu um banquete às autoridades, aos oficiais militares e às pessoas importantes da Galileia,
22 Ko pa varikamu aza za luge lao pekapeka za na tuna reko i Herodiasi, ko za vaqerai i Herodi beto ria na tinoni za soruria.
22 a filha de Herodias entrou no salão e, dançando, agradou a Herodes e aos seus convidados. Então o rei disse à jovem: — Peça o que quiser, e eu lhe darei.
23 Beto za maulu lao tana reko, ari za guni vei, <<Ae tu zakazava veveina za muna tepaniziu ago, ba pala mana vanigo gu ara. Bi na kobuna na qua binangara bu gua tu ao, ba leana gu!>> za gua aza.
23 E fez este juramento: — O que você me pedir eu lhe darei, mesmo que seja a metade do meu reino.
24 Nari za votu lao nanazia na tinana za na reko ani, ari za guni vei, <<Na zava za mana tepai ara,>> za guni.
24 Ela saiu e foi perguntar à mãe: — O que pedirei? A mãe respondeu: — A cabeça de João Batista.
25 Nari za siqasiqarai mule lao tana bangara aza ko ari za gua vei, <<Qa nyoroguani ko mu petalani pa peleta za na batuna i Jone Paputaiso beto mu pogozo lame vaniziu koviria tugu,>> za guni.
25 No mesmo instante, voltando apressadamente para junto do rei, disse: — Quero que, sem demora, o senhor me dê num prato a cabeça de João Batista.
26 Za takulanga vitivitigi tugu na bulona za na bangara, ba za tori maulu tu pa moedi ria na tiolata lavata aza ko zake boka dainanani za na tepa tana reko.
26 O rei ficou muito triste, mas, por causa do juramento e dos que estavam com ele à mesa, não quis negar o pedido da jovem.
27 Ko pa totozo tugu aza za garunia i Herodi za maka tinoni kopu tadiria na solodia ko mi pogozo lameni za na batuna i Jone za guni. Ko za lao za na tinoni aza ko za kujukia pa ruma varipiuna i Jone,
27 E, enviando logo o executor, mandou que lhe trouxessem a cabeça de João. Ele foi e o decapitou na prisão,
28 beto za petalani pa peleta ko za pogozo lame vani za na reko. Ko na reko ani za tekua ko za pogozo laoni tana tinana.
28 e, trazendo a cabeça num prato, a entregou à jovem, e esta, por sua vez, a entregou à sua mãe.
29 Totonai qari nongoro ria na sepele ti Jone za qari kamu pogozia za na kobukobu tinina i Jone Paputaiso ko qari lao golomia pa maka bevi varivarigolomona.
29 Os discípulos de João, logo que souberam disto, vieram, levaram o corpo dele e o colocaram num túmulo.
30 Ego qari mule varikamu ti Jisu ari ka manogori tinoni tagarunudi, ko qari vavakato vani aza ria doru zakazava vei qari roitidi beto qari varivagigalaidi.
30 Os apóstolos voltaram à presença de Jesus e lhe relataram tudo o que tinham feito e ensinado.
31 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Mae, aria ko ta lao pa maka ia kaloina makada, ko gamu ba mu minyere mae,>> za gudi. Ura qari zoku jola ria na tinoni qari kamu varisoga, ko i Jisu beto ria nana sepele ba qarike boka teku totozo ko bari tekutekudia.
31 E ele lhes disse: Isto porque eles não tinham tempo nem para comer, visto serem muitos os que iam e vinham.
32 Ko qari zae pa maka koaka ko qari lao pa maka ia kaloina makadi.
32 Então foram de barco para um lugar deserto, à parte.
33 Ba ria na kubo tinoni za qari dogoro gigalariadia ria tonai qari toka. Ko qari abutu poana momoe lao ria na tinoni na lame veidi pa doru okoto guguguzu ko qari lao valiguliguria ko qari adono momoedia pa ia ketakoi mari korapa lao paro qari gua ari Jisu beto ria nana sepele.
33 Muitos, porém, os viram sair e, reconhecendo-os, correram para lá, a pé, de todas as cidades, e chegaram antes deles.
34 Tonai za jorotongana paro pa poanana i Jisu, za batia za na minete tinoni lavata ko za roquroqu vitivitigiria, ura qari vei vaputaputa na sipi kepore na dia sepati. Ko za podalai varivagigalaidi zoku zakazava i Jisu tadiria.
34 Ao desembarcar, Jesus viu uma grande multidão e compadeceu-se dela, porque eram como ovelhas que não têm pastor. E começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 Ego ko tonai za gore na veluvelu za qari lame pana tana za ria nana sepele ko ari qari paranga vei, <<Na ia kaloina za pani, beto ko za tori gore tu za na veluvelu.
35 Como já era bastante tarde, os discípulos se aproximaram de Jesus e disseram: — Este lugar é deserto, e já é bastante tarde.
36 Ko mu pojadi ria na tinoni ari ko mari lao pa guguzu varilivutaidi zara ko mari vaigedi ganigani makadi,>> qari guni.
36 Mande essas pessoas embora, para que, indo pelos campos ao redor e pelas aldeias, comprem para si o que comer.
37 Ba za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Dai. Gamu tu mu vadi na tekutekuna ria zara,>> za gudi.
37 Jesus, porém, lhes disse: Mas eles disseram: — Iremos comprar duzentos denários de pão para lhes dar de comer?
38 Nari za nanaza laoria tu i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ka viza batu bereti gamu pogozoria? Mu lao moko dogororia,>> za gudi.
38 E Jesus lhes disse: Eles foram se informar e responderam: — Cinco pães e dois peixes.
39 Nari za pojadi i Jisu ria doru ko qari pikapikata pa okoto pukuna beto za qari nyumu pa buruburu.
39 Então Jesus lhes ordenou que todos se assentassem, em grupos, sobre a relva verde.
40 Ko qari nyumu variitivi pana okoto dia puku tinoni, kaki pukupuku tinoni za maka gogoto, kaki limangavulu.
40 E eles o fizeram, repartindo-se em grupos de cem e de cinquenta.
41 Beto nari za tekua i Jisu za ka lima batu bereti beto kori igana ko za enga zae pa noka, za manadi, beto za kipakiparia za na bereti beto za vadi ria nana sepele ko qari iaria ria na tinoni. Beto za kipakiparia mule za kori igana beto za qari iaria mutugu ria doru.
41 Jesus, pegando os cinco pães e os dois peixes, erguendo os olhos para o céu, os abençoou. Depois partiu os pães e os deu aos seus discípulos para que os distribuíssem. E também repartiu os dois peixes entre todos.
42 Ko ria doru za qari tekuteku beto qari pote beto.
42 Todos comeram e se fartaram,
43 Beto za qari aru varivarikamudi ria na kipakipa bereti beto na igana qari kole joladi, ko qari vapugeleria za ka manogori topa.
43 e ainda recolheram doze cestos cheios de pedaços de pão e de peixe.
44 Ko na nguti varikamudi ria doru tinoni qari tekuteku za ka lima vuro marene.
44 Os que comeram os pães eram cinco mil homens.
45 Ego za pojadi i Jisu ria nana sepele ko mari zae pa koaka ko mari toka lao momoe pa Betiseda pa maka kalena na ovuku za gudi, goto aza za suvere jola ko za dogoro vakeniria mae tu ria na minete tinoni.
45 Logo a seguir, Jesus fez com que os seus discípulos entrassem no barco e fossem adiante dele para o outro lado, para Betsaida, enquanto ele despedia a multidão.
46 Ko pa liguna za loloi vakeniria nari za zagere zae pa maka kubokubo aza ko za varavara.
46 E, tendo-os despedido, ele subiu ao monte para orar.
47 Ko totonai za gore na veluvelu za na koaka qari zaea ria na sepele za tori lao tu pa korakorapa kolo, goto aza makana za korapa pa pezo tu.
47 Ao cair da tarde, o barco estava no meio do mar, e Jesus estava sozinho em terra.
48 Ko za gelegele laodi za qari korapa variukegedi na qelu ria nana sepele, ura za raja lame vei pa koimoa za na gava. Ko padapada vei varikorapaina kue ko vonomo koloko volavolaza lea za rerege tuti lao pa vuliti kolo ko za lao kamuria aza. Ko mi valaqao joladi za gua.
48 De madrugada, vendo que os discípulos remavam com dificuldade, porque o vento lhes era contrário, Jesus foi até onde eles estavam, andando sobre o mar; e queria passar adiante deles.
49 Ba totonai qari batia aza za korapa rerege pa vuliti kolo, za palu na tomete qari gua ria ko qari lukana uui tu.
49 Eles, porém, vendo-o andar sobre o mar, pensaram tratar-se de um fantasma e gritaram.
50 Ria doru sepele za qari bati betoadia ko qari matagutu neqeneqeredi beto.
50 Pois todos viram Jesus e ficaram apavorados. Mas Jesus imediatamente falou com eles e disse:
51 Beto za tonai za lao zae pa koaka aza, za bule betonana za na gava. Ko qari gabara vitivitigi ria nana sepele.
51 Então subiu no barco para estar com eles, e o vento cessou. Ficaram totalmente perplexos,
52 Ura qarike dogoro vakaberia za na ginuana ka lima batu bereti za varivatekutekuni i Jisu ura za oqoro revanga na dia roquroqu.
52 porque não haviam compreendido o milagre dos pães, pois o coração deles estava endurecido.
53 Ego tonai qari karovia ria za na kolo za qari lame paro pa ia pa Qenesareti, ko qari vatitia ketakoi za na dia koaka.
53 Estando já no outro lado, chegaram à terra de Genesaré, onde atracaram.
54 Aza tugu qari tete paro ria, za qarike oriavo tugu dogoro gigalia ria na tinoni ketakoi i Jisu.
54 Saindo eles do barco, o povo logo reconheceu Jesus.
55 Ko qari abuturia ria na doru kota ketakoi beto ko qari okoto pogozo kamu tavitidi tugu na dia lovu ria na tinoni qari mo. Ketakoi qari nongoroni pa zanu za korapa i Jisu qari gua nari za qari varipogozo lao beto vei tugu ketakoi.
55 E eles, percorrendo toda aquela região, começaram a trazer em leitos os enfermos e os levavam para onde ouviam que ele estava.
56 Ko pa dorudi na ia ketakoi za rijo lao vei i Jisu, bi pa guguzu pekipekidi babi pa guguzu lavalavatadi, za qari pogozo kamudi tugu pa ia makemaketina ketakoi ria na tinoni momodi beto qari tepa tokatokaia ria i Jisu ko mari ulia gu na uquna nana poko ba leana gu qari gua. Ko ria doru tinoni momodi qari ulia na uquna nana poko za qari tasalanadia tugu.
56 Onde quer que ele entrasse, nas aldeias, cidades ou campos, punham os enfermos nas praças, pedindo-lhe que os deixasse tocar ao menos na borda da sua roupa. E todos os que tocavam nela ficavam curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.