Marcos 4
ghn (GHN) vs NVI
1 Ego za podalai varivagigalai mule pa poanana pa ovuku Qalili i Jisu. Ko na minete tinoni lavata za qari varikamu lame tana, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka titina pa kolo, goto ria na minete tinoni za qari turu pa poanana.
1 Novamente Jesus começou a ensinar à beira-mar. Reuniu-se ao seu redor uma multidão tão grande que ele teve que entrar num barco e assentar-se nele. O barco estava no mar, enquanto todo o povo ficava na beira da praia.
2 Ko za kole varivagigalaidi aza za zoku vavakato vavapadapada. Ko pa nana varivagigalai aza ari za vavakato vei.
2 Ele lhes ensinava muitas coisas por parábolas, dizendo em seu ensino:
3 <<Mu vainongoro ko! Kolenana za maka tinoni umuma za votu keni ko za vavuvuzuria na kiko.
3 "Ouçam! O semeador saiu a semear.
4 Ko tonai za kole vavuvuzuria aza na kiko, za kaki kiko za qari lotu lao pa lodaka zona, ko qari tatava kamu tu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi.
4 Enquanto lançava a semente, parte dela caiu à beira do caminho, e as aves vieram e a comeram.
5 Kaki kiko za qari lotu lao pa butubuturuna ketakoi zake mota na pezo, ko qarike oriavo tu na pidokodi ura zake zoku na pezo.
5 Parte dela caiu em terreno pedregoso, onde não havia muita terra; e logo brotou, porque a terra não era profunda.
6 Ba totonai za zagere na tapo ko za alangaria nari za qari malei ukedia, ura zake gore vakori na bageredi.
6 Mas quando saiu o sol, as plantas se queimaram e secaram, porque não tinham raiz.
7 Kaki kiko za qari lotu lao pa kota za kolea na gazoro varivarioka, ko tonai qari pidoko za na kiko ari, za na gazoro varivarioka za amu tariria ko qarike boka vua.
7 Outra parte caiu entre espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas, de forma que ela não deu fruto.
8 Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo leleana, ko tonai qari pidoko beto qari toa zae qari vua vunguvungu. Ko kaki qari vua uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.
8 Outra ainda caiu em boa terra, germinou, cresceu e deu boa colheita, a trinta, sessenta e até cem por um".
9 Beto ari za gudi vei i Jisu, <<Na tinoni za pore na talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.
9 A seguir Jesus acrescentou: "Aquele que tem ouvidos para ouvir, ouça! "
10 Ego totonai za korapa suverenana makana i Jisu, za qari lame ria kaki tinoni qari tututia aza beto ko ari ka manogori sepele ko qari nanazani za na ginuana na vavakato vavapada ani.
10 Quando ele ficou sozinho, os Doze e os outros que estavam ao seu redor lhe fizeram perguntas acerca das parábolas.
11 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamu za gamu tori taiani tu gamu za na gigalai golomona na veveina na binangara tana Tamaza, goto ria qari zou tana aza za doru gigalai za qari tekuria pa vavakato vavapada gu.
11 Ele lhes disse: "A vocês foi dado o mistério do Reino de Deus, mas aos que estão fora tudo é dito por parábolas,
12 Ko za gore votu za na ginuana na Kutikuti Tabuna:
12 a fim de que, ‘ainda que vejam, não percebam, ainda que ouçam, não entendam; de outro modo, poderiam converter-se e ser perdoados! ’"
13 Beto ari za gudi vei mule i Jisu ria, <<Ae za vei, gamuke vakaberia tu gamu za na vavakato vavapadapada ani? Ego ko zara za vei za pala munake boka tugu vakabereria gamu za doru vavakato vavapadapada.
13 Então Jesus lhes perguntou: "Vocês não entendem esta parábola? Como, então, compreenderão todas as outras parábolas?
14 Na tinoni umuma za vavuvuzia za na paranga.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Ria kaki tinoni qari vei na kiko qari lotu lao pa lodaka zona, ketakoi za tavavuvuzu na paranga. Ko tonai qari nongoria za na paranga nari zake oriavo tugu lame teku paleni i Setani za na paranga za tavavuvuzu pa bulodi.
15 Algumas pessoas são como a semente à beira do caminho, onde a palavra é semeada. Logo que a ouvem, Satanás vem e retira a palavra nelas semeada.
16 Ria na kiko qari lotu lao pa pezo butubuturudi za ria na tinoni aza tugu qari nongoria na paranga nari qarike oriavo tu teku ngalingali qeraqerani,
16 Outras, como a semente lançada em terreno pedregoso, ouvem a palavra e logo a recebem com alegria.
17 beto za kepore na bageredi makadi ba qari toa vakakaza tu iapeki totozo. Ba tonai qari gozoro taleni tapata beto na varikomiti za na paranga, nari za qarike oriavo tugu lotudi.
17 Todavia, visto que não têm raiz em si mesmas, permanecem por pouco tempo. Quando surge alguma tribulação ou perseguição por causa da palavra, logo a abandonam.
18 Ria kaki mule za ria qari tavavuvuzu pa varikorapaidi na gazoro varivarioka. Ari za ria qari nongoria na paranga,
18 Outras ainda, como a semente lançada entre espinhos, ouvem a palavra;
19 ba na takulangana na suvesuvere pa kasia guguzu, na nyoroguadi na izizongo pa pezo, beto na nyonyoroguadi mule kaki zakazava mule za qari lugeria na bulodi. Ko za amu ria na zakazava ari za na paranga ko zake boka vua.
19 mas quando chegam as preocupações desta vida, o engano das riquezas e os anseios por outras coisas, sufocam a palavra, tornando-a infrutífera.
20 Goto ria qari tavavuvuzu pa pezo leana za ria na tinoni qari nongoro vakoititiria na paranga beto qari teku vakatapia ria za na paranga. Ko ria za qari vua vunguvungu: kaki uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.
20 Outras pessoas são como a semente lançada em boa terra: ouvem a palavra, aceitam-na e dão uma colheita de trinta, sessenta e até cem por um".
21 Beto ari mule za gudi vei i Jisu ria, <<Ae za vei, na juke za tapogozo luge pa ruma ko mina tavakole pa kauru kadikita babi pa kauru sape putaputana? Dai! Pa nana nyumunyumuna tu za na nana laona mina nyumu aza.
21 Ele lhes disse: "Quem traz uma candeia para ser colocada debaixo de uma vasilha ou de uma cama? Acaso não a coloca num lugar apropriado?
22 Doru zakazava qari kole vapae za marina bola votu, beto doru zakazava qari kole golomo za mari votu lame pa kabekaberena.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser revelado, e nada escondido senão para ser trazido à luz.
23 Na tinoni za pore talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça!
24 Beto ari mule za gudi vei, <<Mu viloto valeania aza gamu nongoria. Aza tugu za na pada gamu variiani za aza tugu za na pada muna taiani gamu, beto mina jolani mutugu aza za muna tekua gamu.
24 "Considerem atentamente o que vocês estão ouvindo", continuou ele. "Com a medida com que medirem, vocês serão medidos; e ainda mais lhes acrescentarão.
25 Ura aza za kolenana na nana za na motana mina taia vatamoni. Goto na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia aza ba mina taragata vakenini tugu aza,>> za gua i Jisu.
25 A quem tiver, mais lhe será dado; de quem não tiver, até o que tem lhe será tirado".
26 Beto za paranga mule i Jisu, <<Na binangara tana Tamaza za vei vaputaputa maka tinoni za ipaporodi pa pezo za na kiko,
26 Ele prosseguiu dizendo: "O Reino de Deus é semelhante a um homem que lança a semente sobre a terra.
27 beto ko za puta mumagana na bongi beto za kamua na rane nari za iqolo. Qari pidoko votu beto ko qari toa zae na kiko, ba aza makana ba zake gilagilai za ae qari vei beto qari toa ria na kiko ari.
27 Noite e dia, quer ele durma quer se levante, a semente germina e cresce, embora ele não saiba como.
28 Na pezo gu makana za vatoaia za na umuma ko qari vua: momoe za votu lame na equruna, beto qari lavata zae na talingadi, beto qari matumatua za na talingadi na vuiti.
28 A terra por si própria produz o grão: primeiro o talo, depois a espiga e, então, o grão cheio na espiga.
29 Ko tonai qari matua za na vuvua nari za garunuria aza ria na tinoni ababu ko qari lao ababu, ura za kamua gu za na totozo ababu,>> za gua i Jisu.
29 Logo que o grão fica maduro, o homem lhe passa a foice, porque chegou a colheita".
30 Beto za paranga mutu i Jisu, <<Na za tana vavapadani gita za na binangara tana Tamaza? Babi ae vavakato vavapada veveina za tana boka vavakato vakabereni gita aza?
30 Novamente ele disse: "Com que compararemos o Reino de Deus? Que parábola usaremos para descrevê-lo?
31 Za vei vaputaputa gu maka kikona na masitadi aza. Za peki joladi doru kiko pa kasia guguzu za na kiko aza,
31 É como um grão de mostarda, que, quando plantada, é a menor semente de todas.
32 ba tonai za tauma pa pezo nari za toa zae ko za lavata joladi mutu za ria doru umuma. Ko za kakae lavalavata ko ria na manugu qari tatava kamu ko qari roiti dia alale na vorivori pa kaedi za ongongu,>> za gua i Jisu.
32 No entanto, plantada, ela cresce e se torna a maior de todas as hortaliças, com ramos tão grandes que as aves do céu podem abrigar-se à sua sombra".
33 Zoku vavakato vavapada vevei ari za vavakatodi i Jisu tonai za kole ule vadi na paranga. Ko za vavakatodi za aza ria vei qari boka nongoro vakaberia ria.
33 Com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes anunciava a palavra, tanto quanto podiam receber.
34 Doru nana varivagigalai za vakoleria pa vavakato vavapada aza tonai za vavakato tadiria doru. Totonai tu za suvere tavitiria makana ria na nana sepele za ule vakabekabere vadi za doru maka za.
34 Não lhes dizia nada sem usar alguma parábola. Quando, porém, estava a sós com os seus discípulos, explicava-lhes tudo.
35 Ego totonai za gore na veluveluna na rane aza, i Jisu za parangaria ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kalena na ovuku,>> za gua.
35 Naquele dia, ao anoitecer, disse ele aos seus discípulos: "Vamos atravessar para o outro lado".
36 Ko qari loia za na minete tinoni ko qari zae pa maka koaka ria na sepele ko qari tokai i Jisu za tori zaenana tu pa koaka. Kaki koaka ba qari korapa tugu titidia ketakoi.
36 Deixando a multidão, eles o levaram no barco, assim como estava. Outros barcos também o acompanhavam.
37 Totonai qari toka karovo lao za maka gava lavata za rajaria beto za talokuloku tataria na ololobagea za na koaka ko za pugelia tu na kolo.
37 Levantou-se um forte vendaval, e as ondas se lançavam sobre o barco, de forma que este foi se enchendo de água.
38 Ba i Jisu za tarubatuni maka tarubatu ko za korapa putagana pa tavatavana na koaka. Ko qari lao jou vaiqolia aza beto ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai! Ta uke taqe gua gita! Ae za vei zake vatakulangigo ao za vei zara?>> qari guni.
38 Jesus estava na popa, dormindo com a cabeça sobre um travesseiro. Os discípulos o acordaram e clamaram: "Mestre, não te importas que morramos? "
39 Nari za tatakole tu i Jisu ko za tokea za na gava beto ari za guni vei na kolo, <<Bule! Mu nogoto!>> za gua. Tonai za nogoto za na gava beto za bule elava za na kolo.
39 Ele se levantou, repreendeu o vento e disse ao mar: "Aquiete-se! Acalme-se! " O vento se aquietou, e fez-se completa bonança.
40 Beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Ae za vei ko gamu matagutu tu? Oqoro pore tugu na miu rangerange za gamu?>> za gudi.
40 Então perguntou aos seus discípulos: "Por que vocês estão com tanto medo? Ainda não têm fé? "
41 Qari matagutu vikevikeredi ria ko qari kole varivarinanaza makadi, ari qari gua vei, <<Ko i zei tu za na tinoni ani ko ria tu na gava beto na kolo ba qari nongoria tugu nana paranga?>> qari gua ria.
41 Eles estavam apavorados e perguntavam uns aos outros: "Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem? "
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.