Marcos 4
ghn (GHN) vs ARA
1 Ego za podalai varivagigalai mule pa poanana pa ovuku Qalili i Jisu. Ko na minete tinoni lavata za qari varikamu lame tana, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka titina pa kolo, goto ria na minete tinoni za qari turu pa poanana.
1 Voltou Jesus a ensinar à beira-mar. E reuniu-se numerosa multidão a ele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Ko za kole varivagigalaidi aza za zoku vavakato vavapadapada. Ko pa nana varivagigalai aza ari za vavakato vei.
2 Assim, lhes ensinava muitas coisas por parábolas, no decorrer do seu doutrinamento.
3 <<Mu vainongoro ko! Kolenana za maka tinoni umuma za votu keni ko za vavuvuzuria na kiko.
3 Ouvi: Eis que saiu o semeador a semear.
4 Ko tonai za kole vavuvuzuria aza na kiko, za kaki kiko za qari lotu lao pa lodaka zona, ko qari tatava kamu tu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Kaki kiko za qari lotu lao pa butubuturuna ketakoi zake mota na pezo, ko qarike oriavo tu na pidokodi ura zake zoku na pezo.
5 Outra caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Ba totonai za zagere na tapo ko za alangaria nari za qari malei ukedia, ura zake gore vakori na bageredi.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Kaki kiko za qari lotu lao pa kota za kolea na gazoro varivarioka, ko tonai qari pidoko za na kiko ari, za na gazoro varivarioka za amu tariria ko qarike boka vua.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo leleana, ko tonai qari pidoko beto qari toa zae qari vua vunguvungu. Ko kaki qari vua uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto, que vingou e cresceu, produzindo a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Beto ari za gudi vei i Jisu, <<Na tinoni za pore na talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.
9 E acrescentou: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Ego totonai za korapa suverenana makana i Jisu, za qari lame ria kaki tinoni qari tututia aza beto ko ari ka manogori sepele ko qari nanazani za na ginuana na vavakato vavapada ani.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze o interrogaram a respeito das parábolas.
11 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Gamu za gamu tori taiani tu gamu za na gigalai golomona na veveina na binangara tana Tamaza, goto ria qari zou tana aza za doru gigalai za qari tekuria pa vavakato vavapada gu.
11 Ele lhes respondeu: A vós outros vos é dado conhecer o mistério do reino de Deus; mas, aos de fora, tudo se ensina por meio de parábolas,
12 Ko za gore votu za na ginuana na Kutikuti Tabuna:
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se, e haja perdão para eles.
13 Beto ari za gudi vei mule i Jisu ria, <<Ae za vei, gamuke vakaberia tu gamu za na vavakato vavapadapada ani? Ego ko zara za vei za pala munake boka tugu vakabereria gamu za doru vavakato vavapadapada.
13 Então, lhes perguntou: Não entendeis esta parábola e como compreendereis todas as parábolas?
14 Na tinoni umuma za vavuvuzia za na paranga.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Ria kaki tinoni qari vei na kiko qari lotu lao pa lodaka zona, ketakoi za tavavuvuzu na paranga. Ko tonai qari nongoria za na paranga nari zake oriavo tugu lame teku paleni i Setani za na paranga za tavavuvuzu pa bulodi.
15 São estes os da beira do caminho, onde a palavra é semeada; e, enquanto a ouvem, logo vem Satanás e tira a palavra semeada neles.
16 Ria na kiko qari lotu lao pa pezo butubuturudi za ria na tinoni aza tugu qari nongoria na paranga nari qarike oriavo tu teku ngalingali qeraqerani,
16 Semelhantemente, são estes os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 beto za kepore na bageredi makadi ba qari toa vakakaza tu iapeki totozo. Ba tonai qari gozoro taleni tapata beto na varikomiti za na paranga, nari za qarike oriavo tugu lotudi.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo, antes, de pouca duração; em lhes chegando a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Ria kaki mule za ria qari tavavuvuzu pa varikorapaidi na gazoro varivarioka. Ari za ria qari nongoria na paranga,
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 ba na takulangana na suvesuvere pa kasia guguzu, na nyoroguadi na izizongo pa pezo, beto na nyonyoroguadi mule kaki zakazava mule za qari lugeria na bulodi. Ko za amu ria na zakazava ari za na paranga ko zake boka vua.
19 mas os cuidados do mundo, a fascinação da riqueza e as demais ambições, concorrendo, sufocam a palavra, ficando ela infrutífera.
20 Goto ria qari tavavuvuzu pa pezo leana za ria na tinoni qari nongoro vakoititiria na paranga beto qari teku vakatapia ria za na paranga. Ko ria za qari vua vunguvungu: kaki uengavulu, kaki vonomongavulu, beto kaki za maka gogoto tu,>> za gua i Jisu.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Beto ari mule za gudi vei i Jisu ria, <<Ae za vei, na juke za tapogozo luge pa ruma ko mina tavakole pa kauru kadikita babi pa kauru sape putaputana? Dai! Pa nana nyumunyumuna tu za na nana laona mina nyumu aza.
21 Também lhes disse: Vem, porventura, a candeia para ser posta debaixo do alqueire ou da cama? Não vem, antes, para ser colocada no velador?
22 Doru zakazava qari kole vapae za marina bola votu, beto doru zakazava qari kole golomo za mari votu lame pa kabekaberena.
22 Pois nada está oculto, senão para ser manifesto; e nada se faz escondido, senão para ser revelado.
23 Na tinoni za pore talinga nongonongorona za mi vainongoro!>> za gua i Jisu.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Beto ari mule za gudi vei, <<Mu viloto valeania aza gamu nongoria. Aza tugu za na pada gamu variiani za aza tugu za na pada muna taiani gamu, beto mina jolani mutugu aza za muna tekua gamu.
24 Então, lhes disse: Atentai no que ouvis. Com a medida com que tiverdes medido vos medirão também, e ainda se vos acrescentará.
25 Ura aza za kolenana na nana za na motana mina taia vatamoni. Goto na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia aza ba mina taragata vakenini tugu aza,>> za gua i Jisu.
25 Pois ao que tem se lhe dará; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Beto za paranga mule i Jisu, <<Na binangara tana Tamaza za vei vaputaputa maka tinoni za ipaporodi pa pezo za na kiko,
26 Disse ainda: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse a semente à terra;
27 beto ko za puta mumagana na bongi beto za kamua na rane nari za iqolo. Qari pidoko votu beto ko qari toa zae na kiko, ba aza makana ba zake gilagilai za ae qari vei beto qari toa ria na kiko ari.
27 depois, dormisse e se levantasse, de noite e de dia, e a semente germinasse e crescesse, não sabendo ele como.
28 Na pezo gu makana za vatoaia za na umuma ko qari vua: momoe za votu lame na equruna, beto qari lavata zae na talingadi, beto qari matumatua za na talingadi na vuiti.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro a erva, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Ko tonai qari matua za na vuvua nari za garunuria aza ria na tinoni ababu ko qari lao ababu, ura za kamua gu za na totozo ababu,>> za gua i Jisu.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo se lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Beto za paranga mutu i Jisu, <<Na za tana vavapadani gita za na binangara tana Tamaza? Babi ae vavakato vavapada veveina za tana boka vavakato vakabereni gita aza?
30 Disse mais: A que assemelharemos o reino de Deus? Ou com que parábola o apresentaremos?
31 Za vei vaputaputa gu maka kikona na masitadi aza. Za peki joladi doru kiko pa kasia guguzu za na kiko aza,
31 É como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 ba tonai za tauma pa pezo nari za toa zae ko za lavata joladi mutu za ria doru umuma. Ko za kakae lavalavata ko ria na manugu qari tatava kamu ko qari roiti dia alale na vorivori pa kaedi za ongongu,>> za gua i Jisu.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças e deita grandes ramos, a ponto de as aves do céu poderem aninhar-se à sua sombra.
33 Zoku vavakato vavapada vevei ari za vavakatodi i Jisu tonai za kole ule vadi na paranga. Ko za vavakatodi za aza ria vei qari boka nongoro vakaberia ria.
33 E com muitas parábolas semelhantes lhes expunha a palavra, conforme o permitia a capacidade dos ouvintes.
34 Doru nana varivagigalai za vakoleria pa vavakato vavapada aza tonai za vavakato tadiria doru. Totonai tu za suvere tavitiria makana ria na nana sepele za ule vakabekabere vadi za doru maka za.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Ego totonai za gore na veluveluna na rane aza, i Jisu za parangaria ria nana sepele, ari za gudi vei, <<Aria ko ta karovo lao pa maka kalena na ovuku,>> za gua.
35 Naquele dia, sendo já tarde, disse-lhes Jesus: Passemos para a outra margem.
36 Ko qari loia za na minete tinoni ko qari zae pa maka koaka ria na sepele ko qari tokai i Jisu za tori zaenana tu pa koaka. Kaki koaka ba qari korapa tugu titidia ketakoi.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Totonai qari toka karovo lao za maka gava lavata za rajaria beto za talokuloku tataria na ololobagea za na koaka ko za pugelia tu na kolo.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava a encher-se de água.
38 Ba i Jisu za tarubatuni maka tarubatu ko za korapa putagana pa tavatavana na koaka. Ko qari lao jou vaiqolia aza beto ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai! Ta uke taqe gua gita! Ae za vei zake vatakulangigo ao za vei zara?>> qari guni.
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro; eles o despertaram e lhe disseram: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Nari za tatakole tu i Jisu ko za tokea za na gava beto ari za guni vei na kolo, <<Bule! Mu nogoto!>> za gua. Tonai za nogoto za na gava beto za bule elava za na kolo.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Acalma-te, emudece! O vento se aquietou, e fez-se grande bonança.
40 Beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Ae za vei ko gamu matagutu tu? Oqoro pore tugu na miu rangerange za gamu?>> za gudi.
40 Então, lhes disse: Por que sois assim tímidos?! Como é que não tendes fé?
41 Qari matagutu vikevikeredi ria ko qari kole varivarinanaza makadi, ari qari gua vei, <<Ko i zei tu za na tinoni ani ko ria tu na gava beto na kolo ba qari nongoria tugu nana paranga?>> qari gua ria.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.