Marcos 14
ghn (GHN) vs NVT
1 Ego kori rane za kole beto mina kamua za na vavolo Alokata beto na vavolo Bereti Nake Kovuruna. Ko ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari kole nyaqonyaqoni zona ko mari aru tamania ko mari vaukea i Jisu qari gua.
1 Faltavam dois dias para a Páscoa e para a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e mestres da lei ainda procuravam uma oportunidade de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Ari qari kole paraparanga vei zana, <<Nake totozo vavolo Alokata, tana arua, keta ta kole variperadi ria na tinoni,>> qari gua.
2 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
3 Ego za korapa pa Betani i Jisu ko za korapa suvere pa ruma ti Saimone, aza na tinoni za rajai mae na poqupoqu perangaina. Ko tonai za korapa tekuteku i Jisu za pogozo kamuni maka reko za maka jagi patu alabasita za pugelia na oela liosona, na oela aza za taroiti pa suvege nadi ko za zae jola na vaina. Za lobitia aza za na jagi ani beto za vuvani pana batuna i Jisu.
3 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso. Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro, feito de essência de nardo. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
4 Ba kaki ria qari suvere ketakoi za qari kole variparaparanga tagigiri makadi, ari qari gua vei, <<Koi, ae za vei ko za korapa tavuva vikevikere goboro vei zara za na oela vavaguana jola zana?
4 Alguns dos que estavam à mesa ficaram indignados. “Por que desperdiçar um perfume tão caro?”, perguntaram.
5 Bi boka vavaini ko bi tekuni jolani kue gogoto poata siliva za na oela ani beto ko bi vadi ria na tinoni golabadi za na poata!>> qari gua. Ko qari tagigiri vikevikereni za na reko aza.
5 “Poderia ter sido vendido por trezentas moedas de prata, e o dinheiro, dado aos pobres!” E repreenderam a mulher severamente.
6 Ba za paranga i Jisu, <<Tari tu, loia! Ae za vei ko gamu korapa vatapatia? Maka roiti leana tugu za korapa roitini aza taqu.
6 Jesus, porém, disse: “Deixem-na em paz. Por que a criticam por ter feito algo tão bom para mim?
7 Ura ria na tinoni golaba varivasevidi za pala mari suvere tavitigamu doru totozo, ko tonai muna nyorogua tokadi za muna boka tokadi gu. Goto ara za manake suvere tavitigamu doru totozo.
7 Vocês sempre terão os pobres em seu meio e poderão ajudá-los sempre que desejarem, mas nem sempre terão a mim.
8 Na reko ani za korapa roitini za aza vei za bokai. Za vuvani oela omomanga lea za na tiniqu ara, ko za varoquroqu momoeni na golomoqu ara.
8 Ela fez o que podia e ungiu meu corpo de antemão para o sepultamento.
9 Ko ma poja zozotodigamu ara gamu: doru kota pa kasia guguzu mina tavavakato za na nongoro leleana ani za mina tavavakato tugu ko na varoquroquna na reko aza za na roiti za korapa roiti lameni aza pana taqu,>> za gua i Jisu.
9 “Eu lhes digo a verdade: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
10 Ego i Jiudasi Isikarioti, maka ari ka manogori sepele, za taloi lao tadiria na kuta iama ko mina toka valao vadi aza i Jisu za gua.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes para combinar de lhes entregar Jesus.
11 Ko totonai qari nongoria ria na parangana i Jiudasi za qari qera ko qari poja vakoleni ko pala mari vani na poata aza qari gua. Ko za podapodalai nyaqonyaqoa i Jiudasi za maka totozo leana tonai mina boka toka valao vadi i Jisu za gua.
11 Quando souberam por que ele tinha vindo, ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro. Então ele começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
12 Ego pa rane momoena na vavolo Bereti Nake Kovuruna, totonai qari kubokuboloria ria na lami vavolo Alokata, za qari nanazia ria nana sepele i Jisu, ari qari gua vei, <<Pae za na ia qu nyoroguani ao, ko mami vatana vanigo za na tekutekuna vavolo Alokata?>> qari guni.
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: “Onde quer que lhe preparemos a refeição da Páscoa?”.
13 Nari za garunuria i Jisu ari kori nana sepele, ari za poja veidi, <<Mu lao pa guguzu lavata pa Jerusalema. Maka tinoni za korapa pogopogozianana maka bogu pie za pala mina gozorogamu. Muna tutia aza
13 Então Jesus enviou dois deles a Jerusalém, com as seguintes instruções: “Ao entrarem na cidade, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no.
14 ko ketakoi mina lao luge aza za muna parangia za na tinoni porenana ruma aza, ari muna guni vei, <Na mami Bangara za ari za gua vei, Pae za na lose ketakoi mana tekua na tekutekuna vavolo Alokata za ara beto ria na qua sepele? za gua,> muna guni.
14 Digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
15 Ko aza pala mina ule vadigamu za maka lose lavata pa nulu za tori tavanaqiti vakole tu. Ketakoi za muna vatanani gamu za na tekutekuna tadigita,>> za gua i Jisu.
15 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
16 Ko tonai qari taloi keni ko qari lao kamu pa guguzu lavata ari kori nana sepele, za qari bati beto ria tugu vei za pojadi i Jisu, ko qari vatanai za na tekutekuna vavolo Alokata.
16 Então os dois discípulos foram à cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
17 Ko totonai za gore za na veluvelu, i Jisu za lame tavitiria ari ka manogori nana sepele ko qari lao varikamu ketakoi.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Tonai qari varikamu ko qari korapa tekuteku, za paranga i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: maka gamu gamu korapa tekuteku tavitiziu ara za pala mina gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
18 Quando estavam à mesa, comendo, Jesus disse: ‘Eu lhes digo a verdade: um de vocês que está aqui comendo comigo vai me trair”.
19 Tonai za qari mamata ria na sepele ko qari okoto nanaza makamakai i Jisu, ari qari gua vei, <<Ae vei, nake ara za qu guniziu ao?>> qari gua.
19 Aflitos, eles protestaram: “Certamente não serei eu!”.
20 Nari za oe laoria i Jisu ria, <<Pala maka gu gamu ka manogori ari, aza za somana vavanoti bereti pa baolo tavitiziu ara.
20 Jesus respondeu: “É um dos Doze. É alguém que come comigo da mesma tigela.
21 Na Tuna na Tinoni za mina tavauke vei za tori pojai tu na Kutikuti Tabuna, ba mina gania na takulanga za na tinoni za gabala kanai na Tuna na Tinoni! Za leleana jola za bike pavu gu podo za na tinoni aza!>> za gua i Jisu.
21 Pois o Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
22 Ego totonai qari korapa tekuteku ria, azae za tekua i Jisu za na bereti ko za manani beto za kipakipai ko za iadi ria na sepele, beto ari za gua vei, <<Pia tekua, ani za na tiniqu,>> za gua.
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem, porque este é o meu corpo”.
23 Beto za tekua mule za na kapa vaini ko za paranga leana laoni tana Tamaza beto za vadi ko qari varibukuni ria doru.
23 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Beto za paranga vei ari, <<Ani za na orunguqu ara za nyoa ko na vulazadi ria na zoku tinoni ko na vamauruna na taringutinguti.
24 Então Jesus disse: “Este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício por muitos.
25 Ma poja zozotodigamu ara gamu: manake buku sogai ara za na vaini ani tinganai mina kamua na rane totonai mana bukua ara za na vaini korega pa binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
25 Eu lhes digo a verdade: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que beberei um vinho novo no reino de Deus”.
26 Beto qari kerani ria za maka kera, beto za qari taloi votu lao pa kubo pa Olive.
26 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
27 Ego beto za parangaria i Jisu ria, <<Gamu doru za pala muna uku loi paleniziu ara, ura za paranga za na Kutikuti Tabuna,
27 No caminho, Jesus disse: “Todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas serão dispersas’.
28 Ba pa liguna mana turu mule pa uke ara, za mana lao momoe adonogamu pa Qalili,>> za gua aza.
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
29 Nari za paranga lao pana tana i Pita, <<Goto ara za mari uku loi palenigo tu ria doru, ba ara za manake izongo loigo ao!>> za gua.
29 Pedro declarou: “Mesmo que todos os outros o abandonem, eu jamais farei isso”.
30 Nari za paranga lao pana tana i Jisu, <<Pita, ma poja zozotonigo ara ao: ao za pala pa bongi tugu ani totonai mina oqoro kiu vinaori na kokorako za muna kilu paleniziu kue totozo ara ao,>> za gua.
30 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”.
31 Ba za paranga vivivagana tugu i Pita, ari za gua vei, <<Ara vei mana uke tavitigo tugu ao ba manake izongo ozonigo tugu ao,>> za gua. Ko ria doru sepele ba qari paranga vei tugu zara.
31 Pedro, no entanto, insistiu enfaticamente: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
32 Ego totonai qari kamu ria pa maka ia na izongona pa Qetisemani, za ari za gudi vei i Jisu ria nana sepele, <<Mu suvere adono pani, goto ara ma lao varavara,>> za gua.
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse a seus discípulos: “Sentem-se aqui enquanto vou orar”.
33 Beto za tokaria gu ari Pita, i Jekopi, beto i Jone. Za tori podalai mamata na takulanga vitivitigi tu aza,
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João e começou a sentir grande pavor e angústia.
34 ko ari za gudi vei ari kue, <<Na takulanga pa buloqu za lavata jola ko mi vaukeziu za gua. Mu suvere pani ko mu suvere gelegele gamu,>> za gudi.
34 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem.”
35 Beto za rerege lao vazou iapeki i Jisu beto za opo gore pa pezo ko za varavara ko vei bi boka za bi tavarijo tu pana tana za na totozo vitigi ani za gua.
35 Ele avançou um pouco e curvou-se até o chão. Então orou para que, se possível, a hora que o esperava fosse afastada dele.
36 Beto ari za gua vei, <<Aba, Tamaqu. Kepore za maka zava za tapatigo ao. Mu varijo pale taqu za na totozo vitigi ani, ba nake aza vei qa nyoroguani ara za mi taroiti goto aza tu vei qu nyoroguani ao,>> za gua.
36 E clamou: “Aba, Pai, tudo é possível para ti. Peço que afastes de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
37 Totonai za beto varavara ko za mule lame nari za batiria qari korapa puta mumagedi tu, ko ari za guni vei i Pita, <<Saimone, qu korapa putagemu ao? Ae vei, quke boka zozoto tugu suvere gelegele maka aoa?
37 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Simão, você está dormindo?”, disse ele a Pedro. “Não pode vigiar comigo nem por uma hora?
38 Mu suvere gelegele beto mu varavara ko muke lotu pa toketoke. Na ongongu za malumu ba na tini za munyala,>> za gua.
38 Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
39 Beto za maka gabala lao soga ko za varavara vei mutugu tonai za varavara momoe i Jisu.
39 Então os deixou novamente e fez a mesma oração de antes.
40 Tonai za mule lame soga nari za batiria qari korapa mutugu puta mumagedi, ura za ngaolo vitivitigiria na nyoro puta. Ko qarike gilagilai na za mari boka paranga laoni pana tana aza.
40 Quando voltou pela segunda vez, mais uma vez encontrou os discípulos dormindo, pois não conseguiam manter os olhos abertos. Eles não sabiam o que dizer.
41 Tonai za mule lame na vinaue totozo, nari ari za gudi vei, <<Gamu korapa tugu puta minyere valeanamiu za gamu? Koviria za pada gu! Dogoro, za kamu gu za na totozo mina tavalao pa limadi ria na tinoni seladi za na Tuna na Tinoni.
41 Ao voltar pela terceira vez, disse: “Vocês ainda dormem e descansam? Basta; chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
42 Aria, turu ko ta lao gozororia. Dogoro! Za kamu gu ani za na tinoni za gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
42 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
43 Ego ko totonai tugu za korapa paraparanga vei zara i Jisu za bola gu i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Za toka bolani aza za na puku minete tinoni qari pogozo benete varivarisobena beto na maja kubau. Ria na tinoni ari za na tagarunudi tadiria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata.
43 No mesmo instante, enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes, mestres da lei e líderes do povo.
44 Maka vinagilagila za tori poja vakoledi tu i Jiudasi na tinoni za gabala kanai za ria na minete za tokaria, za ari za gudi vei, <<Aza na tinoni mana lao aoia na paparana ara za aza za na tinoni muna lame aru tamania ko muna toka kenini,>> za gudi.
44 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo. Então poderão levá-lo em segurança”.
45 Ko aza tugu za bola kamu i Jiudasi nari za rerege tuvizi lao gu za ti Jisu, ko za paranga, <<Rabi!>> za gua, beto za aoa na paparana.
45 Assim que chegaram, Judas se aproximou de Jesus. “Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
46 Totonai tugu za qari lao ragata tekua ko qari aru tamania i Jisu.
46 Os outros agarraram Jesus e o prenderam.
47 Ba maka ria qari korapa turu ketakoi za saputu votuni za nana benete varivarisobena ko za maja teusu paleni za maka kale talingana na pinauzu tana kuta iama lavata.
47 Mas um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
48 Nari za paranga i Jisu, ari za gudi vei, <<Na tinoni raja ikikoqu ara ko gamu pogozo tariniziu na benete varivarisobena beto na maja kubau ko muna teku aru tamanaziu?
48 Jesus perguntou: “Por acaso sou um revolucionário perigoso, para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
49 Beko doru rane za qa kole gu suvere tavitigamu pa kakabarena na zelepade ko qa kole varivagigalai ba gamuke izongo aru tamanaziu gamu. Ba leana ko mi gore votu tugu za na Kutikuti Tabuna,>> za gua aza.
49 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias estive ali, no meio de vocês, ensinando. Mas estas coisas estão acontecendo para que se cumpra o que dizem as Escrituras”.
50 Ego tonai za qari uku loi paleni ria doru sepele aza.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Ego maka koburu marene korekoregana za pokopokoni maka tivitivi gu za somana tututia tugu i Jisu. Ko aza ba mari aru tamania tugu qari gua,
51 Um jovem que os seguia vestia apenas um lençol de linho. Quando a multidão tentou agarrá-lo,
52 nari za uele vadi gu nana poko beto na gadogadona gu za oqai na taba.
52 ele deixou para trás o lençol e escapou nu.
53 Ego ko qari toka laoni pana tana kuta iama lavata i Jisu, ko ria doru kuta iama, na tiolata matamata beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari varikamu beto ketakoi.
53 Levaram Jesus para a casa do sumo sacerdote, onde estavam reunidos os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei.
54 Ego i Pita za kole pekipeki tuti liguligu pa zouna tu ko za lao luge laonana pa sebesebe ruma tana kuta iama lavata. Ko ketakoi za lao nyumu varisomanai nana tadiria na nabulu kopu ko za davanganana pana keketai iku.
54 Pedro seguia Jesus de longe e entrou no pátio do sumo sacerdote. Ali, sentou-se com os guardas para se aquecer junto ao fogo.
55 Ko qari kole podepodeke nyaqo votuni ria na kuta iama beto ria doru tiolata pa kauniseli za vei bi kolenana maka vavakato vei mina boka uleni maka roiti ikikerena za roitini i Jisu ko mari boka vaukea i Jisu qari gua. Ba qarike boka batia kaki vavakato.
55 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam, sem sucesso, encontrar provas contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
56 Ura na mota joladi ria qari jutu tarini sekeseke i Jisu, ba na dia vavakato za qarike varivaritoto.
56 Muitas testemunhas falsas deram depoimentos, mas elas se contradiziam.
57 Beto qari soqolo turu ria kaki ko qari jutu tarini sekeseke i Jisu, ari qari gua vei,
57 Por fim, alguns homens se levantaram e apresentaram o seguinte testemunho falso:
58 <<Gami nongoriamami za ari za paranga vei zana, <Ara mana jegara paleni za na ruma zelepade madina qari roitini ria na tinoni, beto pa liguna kue rane gu za mana vaturu sogai ara za maka aza nake ria na tinoni qari roitini,> za gua,>> qari gua.
58 “Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos humanas’”.
59 Ba ria ba zake varivaritoto tugu za na dia vavakato.
59 Mas nem assim seus depoimentos eram coerentes.
60 Ego beto za turu pa moedi ria doru za na kuta iama lavata ko za nanazia i Jisu, ari za guni vei, <<Ae za vei munake oe ao? Na za ria na vavakato qari korapa jutu tarinigo ria ari?>> za gua aza.
60 Então o sumo sacerdote se levantou diante dos demais e perguntou a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
61 Ba zake vagala beto zake pojai tugu maka pakata paranga i Jisu.
61 Jesus, no entanto, permaneceu calado e não deu resposta alguma. Então o sumo sacerdote perguntou: “Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?”.
62 Totonai za oe i Jisu, <<Ara tugu. Beto pala muna batia gamu za na Tuna na Tinoni mina nyumu nana pa kale matuana na Tamaza vivana jola beto pala muna batia mina lagere vei pana lei pa noka,>> za gua.
62 “Eu sou”, disse Jesus. “E vocês verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu.”
63 Tonai za paranga vei zara i Jisu nari za bako rikata paleni na kuta iama lavata za nana poko, beto ari za gua vei, <<Na vavakato vinazozoto za mule za taqe korapa adonia gita?
63 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Que necessidade temos de outras testemunhas?
64 Gamu tori nongoriamiu tugu gamu za za vamoroania na Tamaza za na tinoni ani. Ko na za za gua na miu roquroqu za gamu?>> za gua aza.
64 Todos ouviram a blasfêmia. Qual é o veredicto?”. E todos o julgaram culpado e o condenaram à morte.
65 Pana totozo tugu aza za ria kaki za qari podalai tue taria i Jisu, beto qari ude pikoni poko na izumatana beto qari piqolia beto za ari qari guni vei, <<Ego mu uleni moko za i zei za majago!>> qari guni. Beto za qari saputu tekua ria na nabulu kopu aza ko qari kole popoaria.
65 Então alguns deles começaram a cuspir em Jesus. Vendaram seus olhos e lhe deram socos. “Profetize para nós!”, zombavam. E os guardas lhe davam tapas enquanto o levavam.
66 Totonai za korapa suverenana pa kakabarena pa kauruna na ruma i Pita, azae za rerege tata lao za maka nabulu reko tana kuta iama lavata.
66 Enquanto isso, Pedro estava lá embaixo, no pátio. Uma das criadas que trabalhava para o sumo sacerdote passou por ali
67 Ko tonai za batia aza i Pita za korapa davanganana, za dogoro taria beto za parangia, <<Ao tugu za maka qu somasomana tutia na tinoni Nazareti zana?>> za guni.
67 e viu Pedro se aquecendo junto ao fogo. Olhou bem para ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus de Nazaré”.
68 Ba za kilu pale aza, ari za gua vei, <<Ara qake izongo vagilagilai beto qake vakaberia aza qu korapa pojai ao zana,>> za gua aza. Beto za peki rijo votu laonana pana atakamanana na kakabarena na ruma.
68 Ele, porém, negou. “Não faço a menor ideia do que você está falando!”, disse, e caminhou em direção à saída. Naquele instante, o galo cantou.
69 Ego za bati sogai mutugu na nabulu reko ketakoi aza, ko za ule vadi ria qari kole turu tavitia aza ketakoi, ari za gudi vei, <<Aza tugu za maka ria qari tututi tana!>> za gua.
69 Quando a criada o viu ali, começou a dizer aos outros: “Este homem com certeza é um deles!”.
70 Ba za kilu pale mutugu aza.
70 Mas Pedro negou novamente. Um pouco mais tarde, alguns dos que estavam por lá confrontaram Pedro, dizendo: “Você deve ser um deles, pois é galileu”.
71 Ba tonai za maulu tarini makana na leveleve i Pita, ari za gua vei, <<Qake izongo gilagila podekia tugu ara za na tinoni gamu korapa pojai gamu zana!>> za gua.
71 Ele, porém, começou a praguejar e jurou: “Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!”.
72 Totonai tugu aza za kiu vinaori gu za na kokorako. Nari za roquroqu kamua i Pita za aza za paranga veini i Jisu tonai ari za guni vei, <<Mina oqoro kiu vinaori na kokorako za pala muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za guni. Ko tonai tugu za takakoto gu ko za vodangia na lukana i Pita.
72 E, no mesmo instante, o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”. E começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.