Marcos 14

ghn (GHN) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ego kori rane za kole beto mina kamua za na vavolo Alokata beto na vavolo Bereti Nake Kovuruna. Ko ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari kole nyaqonyaqoni zona ko mari aru tamania ko mari vaukea i Jisu qari gua.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Ari qari kole paraparanga vei zana, <<Nake totozo vavolo Alokata, tana arua, keta ta kole variperadi ria na tinoni,>> qari gua.
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Ego za korapa pa Betani i Jisu ko za korapa suvere pa ruma ti Saimone, aza na tinoni za rajai mae na poqupoqu perangaina. Ko tonai za korapa tekuteku i Jisu za pogozo kamuni maka reko za maka jagi patu alabasita za pugelia na oela liosona, na oela aza za taroiti pa suvege nadi ko za zae jola na vaina. Za lobitia aza za na jagi ani beto za vuvani pana batuna i Jisu.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Ba kaki ria qari suvere ketakoi za qari kole variparaparanga tagigiri makadi, ari qari gua vei, <<Koi, ae za vei ko za korapa tavuva vikevikere goboro vei zara za na oela vavaguana jola zana?
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 Bi boka vavaini ko bi tekuni jolani kue gogoto poata siliva za na oela ani beto ko bi vadi ria na tinoni golabadi za na poata!>> qari gua. Ko qari tagigiri vikevikereni za na reko aza.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 Ba za paranga i Jisu, <<Tari tu, loia! Ae za vei ko gamu korapa vatapatia? Maka roiti leana tugu za korapa roitini aza taqu.
6 Mas Jesus disse:
7 Ura ria na tinoni golaba varivasevidi za pala mari suvere tavitigamu doru totozo, ko tonai muna nyorogua tokadi za muna boka tokadi gu. Goto ara za manake suvere tavitigamu doru totozo.
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Na reko ani za korapa roitini za aza vei za bokai. Za vuvani oela omomanga lea za na tiniqu ara, ko za varoquroqu momoeni na golomoqu ara.
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 Ko ma poja zozotodigamu ara gamu: doru kota pa kasia guguzu mina tavavakato za na nongoro leleana ani za mina tavavakato tugu ko na varoquroquna na reko aza za na roiti za korapa roiti lameni aza pana taqu,>> za gua i Jisu.
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Ego i Jiudasi Isikarioti, maka ari ka manogori sepele, za taloi lao tadiria na kuta iama ko mina toka valao vadi aza i Jisu za gua.
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Ko totonai qari nongoria ria na parangana i Jiudasi za qari qera ko qari poja vakoleni ko pala mari vani na poata aza qari gua. Ko za podapodalai nyaqonyaqoa i Jiudasi za maka totozo leana tonai mina boka toka valao vadi i Jisu za gua.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Ego pa rane momoena na vavolo Bereti Nake Kovuruna, totonai qari kubokuboloria ria na lami vavolo Alokata, za qari nanazia ria nana sepele i Jisu, ari qari gua vei, <<Pae za na ia qu nyoroguani ao, ko mami vatana vanigo za na tekutekuna vavolo Alokata?>> qari guni.
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Nari za garunuria i Jisu ari kori nana sepele, ari za poja veidi, <<Mu lao pa guguzu lavata pa Jerusalema. Maka tinoni za korapa pogopogozianana maka bogu pie za pala mina gozorogamu. Muna tutia aza
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 ko ketakoi mina lao luge aza za muna parangia za na tinoni porenana ruma aza, ari muna guni vei, <Na mami Bangara za ari za gua vei, Pae za na lose ketakoi mana tekua na tekutekuna vavolo Alokata za ara beto ria na qua sepele? za gua,> muna guni.
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Ko aza pala mina ule vadigamu za maka lose lavata pa nulu za tori tavanaqiti vakole tu. Ketakoi za muna vatanani gamu za na tekutekuna tadigita,>> za gua i Jisu.
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 Ko tonai qari taloi keni ko qari lao kamu pa guguzu lavata ari kori nana sepele, za qari bati beto ria tugu vei za pojadi i Jisu, ko qari vatanai za na tekutekuna vavolo Alokata.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Ko totonai za gore za na veluvelu, i Jisu za lame tavitiria ari ka manogori nana sepele ko qari lao varikamu ketakoi.
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 Tonai qari varikamu ko qari korapa tekuteku, za paranga i Jisu, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: maka gamu gamu korapa tekuteku tavitiziu ara za pala mina gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Tonai za qari mamata ria na sepele ko qari okoto nanaza makamakai i Jisu, ari qari gua vei, <<Ae vei, nake ara za qu guniziu ao?>> qari gua.
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Nari za oe laoria i Jisu ria, <<Pala maka gu gamu ka manogori ari, aza za somana vavanoti bereti pa baolo tavitiziu ara.
20 Jesus respondeu:
21 Na Tuna na Tinoni za mina tavauke vei za tori pojai tu na Kutikuti Tabuna, ba mina gania na takulanga za na tinoni za gabala kanai na Tuna na Tinoni! Za leleana jola za bike pavu gu podo za na tinoni aza!>> za gua i Jisu.
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Ego totonai qari korapa tekuteku ria, azae za tekua i Jisu za na bereti ko za manani beto za kipakipai ko za iadi ria na sepele, beto ari za gua vei, <<Pia tekua, ani za na tiniqu,>> za gua.
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Beto za tekua mule za na kapa vaini ko za paranga leana laoni tana Tamaza beto za vadi ko qari varibukuni ria doru.
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 Beto za paranga vei ari, <<Ani za na orunguqu ara za nyoa ko na vulazadi ria na zoku tinoni ko na vamauruna na taringutinguti.
24 Então lhes disse:
25 Ma poja zozotodigamu ara gamu: manake buku sogai ara za na vaini ani tinganai mina kamua na rane totonai mana bukua ara za na vaini korega pa binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Beto qari kerani ria za maka kera, beto za qari taloi votu lao pa kubo pa Olive.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Ego beto za parangaria i Jisu ria, <<Gamu doru za pala muna uku loi paleniziu ara, ura za paranga za na Kutikuti Tabuna,
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Ba pa liguna mana turu mule pa uke ara, za mana lao momoe adonogamu pa Qalili,>> za gua aza.
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Nari za paranga lao pana tana i Pita, <<Goto ara za mari uku loi palenigo tu ria doru, ba ara za manake izongo loigo ao!>> za gua.
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Nari za paranga lao pana tana i Jisu, <<Pita, ma poja zozotonigo ara ao: ao za pala pa bongi tugu ani totonai mina oqoro kiu vinaori na kokorako za muna kilu paleniziu kue totozo ara ao,>> za gua.
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Ba za paranga vivivagana tugu i Pita, ari za gua vei, <<Ara vei mana uke tavitigo tugu ao ba manake izongo ozonigo tugu ao,>> za gua. Ko ria doru sepele ba qari paranga vei tugu zara.
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Ego totonai qari kamu ria pa maka ia na izongona pa Qetisemani, za ari za gudi vei i Jisu ria nana sepele, <<Mu suvere adono pani, goto ara ma lao varavara,>> za gua.
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Beto za tokaria gu ari Pita, i Jekopi, beto i Jone. Za tori podalai mamata na takulanga vitivitigi tu aza,
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 ko ari za gudi vei ari kue, <<Na takulanga pa buloqu za lavata jola ko mi vaukeziu za gua. Mu suvere pani ko mu suvere gelegele gamu,>> za gudi.
34 E lhes disse:
35 Beto za rerege lao vazou iapeki i Jisu beto za opo gore pa pezo ko za varavara ko vei bi boka za bi tavarijo tu pana tana za na totozo vitigi ani za gua.
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 Beto ari za gua vei, <<Aba, Tamaqu. Kepore za maka zava za tapatigo ao. Mu varijo pale taqu za na totozo vitigi ani, ba nake aza vei qa nyoroguani ara za mi taroiti goto aza tu vei qu nyoroguani ao,>> za gua.
36 E dizia:
37 Totonai za beto varavara ko za mule lame nari za batiria qari korapa puta mumagedi tu, ko ari za guni vei i Pita, <<Saimone, qu korapa putagemu ao? Ae vei, quke boka zozoto tugu suvere gelegele maka aoa?
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 Mu suvere gelegele beto mu varavara ko muke lotu pa toketoke. Na ongongu za malumu ba na tini za munyala,>> za gua.
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Beto za maka gabala lao soga ko za varavara vei mutugu tonai za varavara momoe i Jisu.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Tonai za mule lame soga nari za batiria qari korapa mutugu puta mumagedi, ura za ngaolo vitivitigiria na nyoro puta. Ko qarike gilagilai na za mari boka paranga laoni pana tana aza.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Tonai za mule lame na vinaue totozo, nari ari za gudi vei, <<Gamu korapa tugu puta minyere valeanamiu za gamu? Koviria za pada gu! Dogoro, za kamu gu za na totozo mina tavalao pa limadi ria na tinoni seladi za na Tuna na Tinoni.
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 Aria, turu ko ta lao gozororia. Dogoro! Za kamu gu ani za na tinoni za gabala kanaziu ara,>> za gua i Jisu.
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Ego ko totonai tugu za korapa paraparanga vei zara i Jisu za bola gu i Jiudasi, aza maka ari ka manogori sepele. Za toka bolani aza za na puku minete tinoni qari pogozo benete varivarisobena beto na maja kubau. Ria na tinoni ari za na tagarunudi tadiria na kuta iama, ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ko ria na tiolata matamata.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Maka vinagilagila za tori poja vakoledi tu i Jiudasi na tinoni za gabala kanai za ria na minete za tokaria, za ari za gudi vei, <<Aza na tinoni mana lao aoia na paparana ara za aza za na tinoni muna lame aru tamania ko muna toka kenini,>> za gudi.
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 Ko aza tugu za bola kamu i Jiudasi nari za rerege tuvizi lao gu za ti Jisu, ko za paranga, <<Rabi!>> za gua, beto za aoa na paparana.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Totonai tugu za qari lao ragata tekua ko qari aru tamania i Jisu.
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Ba maka ria qari korapa turu ketakoi za saputu votuni za nana benete varivarisobena ko za maja teusu paleni za maka kale talingana na pinauzu tana kuta iama lavata.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Nari za paranga i Jisu, ari za gudi vei, <<Na tinoni raja ikikoqu ara ko gamu pogozo tariniziu na benete varivarisobena beto na maja kubau ko muna teku aru tamanaziu?
48 Jesus lhes disse:
49 Beko doru rane za qa kole gu suvere tavitigamu pa kakabarena na zelepade ko qa kole varivagigalai ba gamuke izongo aru tamanaziu gamu. Ba leana ko mi gore votu tugu za na Kutikuti Tabuna,>> za gua aza.
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 Ego tonai za qari uku loi paleni ria doru sepele aza.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Ego maka koburu marene korekoregana za pokopokoni maka tivitivi gu za somana tututia tugu i Jisu. Ko aza ba mari aru tamania tugu qari gua,
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 nari za uele vadi gu nana poko beto na gadogadona gu za oqai na taba.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Ego ko qari toka laoni pana tana kuta iama lavata i Jisu, ko ria doru kuta iama, na tiolata matamata beto ria qari varivagigalaini na Vavanau za qari varikamu beto ketakoi.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Ego i Pita za kole pekipeki tuti liguligu pa zouna tu ko za lao luge laonana pa sebesebe ruma tana kuta iama lavata. Ko ketakoi za lao nyumu varisomanai nana tadiria na nabulu kopu ko za davanganana pana keketai iku.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Ko qari kole podepodeke nyaqo votuni ria na kuta iama beto ria doru tiolata pa kauniseli za vei bi kolenana maka vavakato vei mina boka uleni maka roiti ikikerena za roitini i Jisu ko mari boka vaukea i Jisu qari gua. Ba qarike boka batia kaki vavakato.
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 Ura na mota joladi ria qari jutu tarini sekeseke i Jisu, ba na dia vavakato za qarike varivaritoto.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Beto qari soqolo turu ria kaki ko qari jutu tarini sekeseke i Jisu, ari qari gua vei,
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 <<Gami nongoriamami za ari za paranga vei zana, <Ara mana jegara paleni za na ruma zelepade madina qari roitini ria na tinoni, beto pa liguna kue rane gu za mana vaturu sogai ara za maka aza nake ria na tinoni qari roitini,> za gua,>> qari gua.
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Ba ria ba zake varivaritoto tugu za na dia vavakato.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Ego beto za turu pa moedi ria doru za na kuta iama lavata ko za nanazia i Jisu, ari za guni vei, <<Ae za vei munake oe ao? Na za ria na vavakato qari korapa jutu tarinigo ria ari?>> za gua aza.
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Ba zake vagala beto zake pojai tugu maka pakata paranga i Jisu.
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Totonai za oe i Jisu, <<Ara tugu. Beto pala muna batia gamu za na Tuna na Tinoni mina nyumu nana pa kale matuana na Tamaza vivana jola beto pala muna batia mina lagere vei pana lei pa noka,>> za gua.
62 Jesus respondeu:
63 Tonai za paranga vei zara i Jisu nari za bako rikata paleni na kuta iama lavata za nana poko, beto ari za gua vei, <<Na vavakato vinazozoto za mule za taqe korapa adonia gita?
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 Gamu tori nongoriamiu tugu gamu za za vamoroania na Tamaza za na tinoni ani. Ko na za za gua na miu roquroqu za gamu?>> za gua aza.
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Pana totozo tugu aza za ria kaki za qari podalai tue taria i Jisu, beto qari ude pikoni poko na izumatana beto qari piqolia beto za ari qari guni vei, <<Ego mu uleni moko za i zei za majago!>> qari guni. Beto za qari saputu tekua ria na nabulu kopu aza ko qari kole popoaria.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Totonai za korapa suverenana pa kakabarena pa kauruna na ruma i Pita, azae za rerege tata lao za maka nabulu reko tana kuta iama lavata.
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 Ko tonai za batia aza i Pita za korapa davanganana, za dogoro taria beto za parangia, <<Ao tugu za maka qu somasomana tutia na tinoni Nazareti zana?>> za guni.
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Ba za kilu pale aza, ari za gua vei, <<Ara qake izongo vagilagilai beto qake vakaberia aza qu korapa pojai ao zana,>> za gua aza. Beto za peki rijo votu laonana pana atakamanana na kakabarena na ruma.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Ego za bati sogai mutugu na nabulu reko ketakoi aza, ko za ule vadi ria qari kole turu tavitia aza ketakoi, ari za gudi vei, <<Aza tugu za maka ria qari tututi tana!>> za gua.
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Ba za kilu pale mutugu aza.
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Ba tonai za maulu tarini makana na leveleve i Pita, ari za gua vei, <<Qake izongo gilagila podekia tugu ara za na tinoni gamu korapa pojai gamu zana!>> za gua.
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Totonai tugu aza za kiu vinaori gu za na kokorako. Nari za roquroqu kamua i Pita za aza za paranga veini i Jisu tonai ari za guni vei, <<Mina oqoro kiu vinaori na kokorako za pala muna kilu paleniziu ara kue totozo ao,>> za guni. Ko tonai tugu za takakoto gu ko za vodangia na lukana i Pita.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.