Marcos 12
ghn (GHN) vs ACF
1 Ego za podalai vavakato pa vavakato vavapada tadiria i Jisu, ari za gua vei, <<Kolenana za maka tinoni za roitini maka inuma qurepi beto za bara varilivutaini. Za ruri kori vaoqili valolua aza za maka patu ketakoi mina tamuja teku za na kolona na qurepi, beto za vaturua aza za maka ruma gelegelena ketakoi mina takopu za na inuma qurepi. Beto za loi valao vadi ria kaki tinoni roiti ko qari roiti za pa inuma aza ko qari kopuni, beto za taloi keni pa maka guguzu zouna aza.
1 E começou a falar-lhes por parábolas: Um homem plantou uma vinha, e cercou-a de um valado, e fundou nela um lagar, e edificou uma torre, e arrendou-a a uns lavradores, e partiu para fora da terra.
2 Ego totonai za kamua za na totozo lokelokete nari za garunu vamulea na tinoni porenana inuma ani za maka nana pinauzu ko mi lao tadiria na tinoni kopu ko mi teku vani za na iana tonai mari lokelokete za gua.
2 E, chegado o tempo, mandou um servo aos lavradores para que recebesse, dos lavradores, do fruto da vinha.
3 Ba qari lao tu ria na tinoni kopu ketakoi ko qari aru tamania za na pinauzu aza ko qari maja vitivitigi pale beto qari iju vamule galegale paleni.
3 Mas estes, apoderando-se dele, o feriram e o mandaram embora vazio.
4 Nari za garunu laoni mule na tinoni porenana inuma ani za maka goto pinauzu. Ba qari lao mutugu ria na tinoni kopu ko qari maja vapalepaleka pale za na batuna beto qari vakea vikevikere pale.
4 E tornou a enviar-lhes outro servo; e eles, apedrejando-o, o feriram na cabeça, e o mandaram embora, tendo-o afrontado.
5 Ba za maka garunu laoni mutugu za maka goto pinauzu mule, ba tonai za qari vauke zozotoa aza. Ko na motadi ria za garunu laodi, ba zara tugu qari veidi, kaki qari piqoloria goto kaki qari vaukeria.
5 E tornou a enviar-lhes outro, e a este mataram; e a outros muitos, dos quais a uns feriram e a outros mataram.
6 Ego maka moqamoqazana gu za kole jola, aza tugu na tuna za roquroqu vitivitigia. Ko liguligu betobeto, za garunu laoni aza tadiria qari kopu inuma za na tuna ani ura ari za roquroqu vei aza, <Na tuqu zozoto gu ara ani, ko pala aza mari pangagani,> za gua aza.
6 Tendo ele, pois, ainda um seu filho amado, enviou-o também a estes por derradeiro, dizendo: Ao menos terão respeito ao meu filho.
7 Ba totonai za ria na tinoni kopu inuma za ari qari variparanga vei, <Aza pala mina izongo vakarovoria na izizongo tana tamana ani! Mae, lame! Aria ko ta vai vauke pale aza, ko na izizongo tana tamana za tana teku vakarovoria nada gita!> qari gua.
7 Mas aqueles lavradores disseram entre si: Este é o herdeiro; vamos, matemo-lo, e a herança será nossa.
8 Ko qari aru tamania ko qari vauke paleni, beto qari gona votu paleni pa peguruna na inuma za na kobukobu tinina aza.
8 E, pegando dele, o mataram, e o lançaram fora da vinha.
9 Ko zara za vei nari za na za mina roitini za na bangara porenana inuma ani? Pala ari gu mina roiti vei aza: mina kamu aza, ko mina vai vauke beto paledi ria na tinoni kopu inuma beto za mina vakarovo lao vadi mule ria kaki goto tinoni kopu za nana inuma qurepi ani.
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá, e destruirá os lavradores, e dará a vinha a outros.
10 Ae vei gamu oqoro tugu tiro vakabekaberia gamu za aza za tapoja pa Kutikuti Tabuna? Ari za gua vei aza,
10 Ainda não lestes esta Escritura:A pedra, que os edificadores rejeitaram,Esta foi posta por cabeça de esquina;
11 Na roiti tana Bangara ani
11 Isto foi feito pelo Senhor E é coisa maravilhosa aos nossos olhos?
12 Ko qari gilagilai ria na kuta iama, na tinoni varivagigalai vavanau beto boko tiolata lavalavata za na vavakato vavapada ani za juturia gu ria qari gua, ko qari nyaqoni zona ko mari aru tamania qari gua. Ba qari matagutuni ria za na minete tinoni ko qari loia i Jisu ko qari kenidia gu.
12 E buscavam prendê-lo, mas temiam a multidão; porque entendiam que contra eles dizia esta parábola; e, deixando-o, foram-se.
13 Ego ria kaki Parese beto ria qari jukajukai i Herodi za qari tagarunu lao ti Jisu ko mari vagonai pa kaki paranga aza qari gua.
13 E enviaram-lhe alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem nalguma palavra.
14 Ko qari lame tana ria ko ari qari guni vei aza, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za qu zotomua gu ao, beto kepore za maka tinoni qu matagutuni ao. Beto za kepore veveina tamu za na tuturuna tana tinoni, goto qu varivagigalaini gu ao za na zona zozotona tana Tamaza. Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za mina tatabara lao tana bangara Siza za na takisi, ba dai? Ko mami tabaria tugu gami za na mami takisi, ba mamike pavu tabaria?>> qari guni.
14 E, chegando eles, disseram-lhe: Mestre, sabemos que és homem de verdade, e de ninguém se te dá, porque não olhas à aparência dos homens, antes com verdade ensinas o caminho de Deus; é lícito dar o tributo a César, ou não? Daremos, ou não daremos?
15 Ba za tori bati poai tu i Jisu za na dia sekeseke, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu korapa nyorogua vagonaziu ara za gamu? Valamea maka poata siliva ko ma dogoria ko,>> za gudi.
15 Então ele, conhecendo a sua hipocrisia, disse-lhes: Por que me tentais? Trazei-me uma moeda, para que a veja.
16 Ko tonai qari pogozo laoni za maka nari ari za gudi vei, <<I zei na izumatana beto na izongona za pa poata ani?>> za gudi.
16 E eles lha trouxeram. E disse-lhes: De quem é esta imagem e inscrição? E eles lhe disseram: De César.
17 Nari za paranga i Jisu, <<Ego mu vani i Siza aza ti Siza, beto mu vani na Tamaza aza tana Tamaza,>> za gudi.
17 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Dai pois a César o que é de César, e a Deus o que é de Deus. E maravilharam-se dele.
18 Ego qari lame ti Jisu ria na Sadusisi, ria na tinoni qarike vazozotoa na turumule pa uke, ko qari nanazia, ari qari guni vei,
18 Então os saduceus, que dizem que não há ressurreição, aproximaram-se dele, e perguntaram-lhe, dizendo:
19 <<Tinoni varivagigalai, za kuti vakole vadigita i Mosese gita za vei mina uke loi paleni maka tinoni za na maqotana ba bi kepore na tuna, za mina elava sogai na taina marene za na naboko ani ko mina vapore vani na tuna vuana za na tugana za tori uke tu.
19 Mestre, Moisés nos escreveu que, se morresse o irmão de alguém, e deixasse a mulher e não deixasse filhos, seu irmão tomasse a mulher dele, e suscitasse descendência a seu irmão.
20 Ko koledia ari ka vitu tamatazi marene. Na tugadi pa moa za elavia za maka reko ba kepore na tuna vuana za na marene aza beto za ukenana.
20 Ora, havia sete irmãos, e o primeiro tomou a mulher, e morreu sem deixar descendência;
21 Ego ko za teku elavia na tuti vinaori za na naboko aza, ba kepore mutugu na tuna vuana beto za uke mutugu aza. Ko na taidi marene vinaue ba za vei mutugu.
21 E o segundo também a tomou e morreu, e nem este deixou descendência; e o terceiro da mesma maneira.
22 Ko ari ka vitu tamatazi doru za qari elavia za na reko nabonaboko aza, ba kepore beto tugu na tudi vuadi. Pa liguna qari uke beto ari ka vitu doru ari, beto za uke za na reko nabonaboko aza.
22 E tomaram-na os sete, sem, contudo, terem deixado descendência. Finalmente, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Ego ko pa rane turumule tonai mari turu mule ria na tinoni za pala i zei na maqotana za na reko ani? Ura ari ka vitu doru qari elavia aza,>> qari gua.
23 Na ressurreição, pois, quando ressuscitarem, de qual destes será a mulher? porque os sete a tiveram por mulher.
24 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Gamu sela za gamu! Ura gamuke gilagilai gamu za na Kutikuti Tabuna beto na neqi tana Tamaza!
24 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Porventura não errais vós em razão de não saberdes as Escrituras nem o poder de Deus?
25 Ura tonai mari turu mule pa uke ria qari tori uke tu, za pala marike varielava lao lame ria na marene na reko, goto pala mari suvere vei gu ria na mateana pa noka za ria.
25 Porquanto, quando ressuscitarem dentre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento, mas serão como os anjos que estão nos céus.
26 Na veveidi ria qari turu mule pa uke za gamu oqoro tu tiro vakaberia gamu pa buka za kutia i Mosese? Pana ia ketakoi za pojai na veveina na tokutoku toana za vuruvurungu, ketakoi za paranga ti Mosese za na Tamaza, ari za guni vei, <Ara za na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua.
26 E, acerca dos mortos que houverem de ressuscitar, não tendes lido no livro de Moisés como Deus lhe falou na sarça, dizendo: Eu sou o Deus de Abraão, e o Deus de Isaque, e o Deus de Jacó?
27 Ko aza za nake Tamaza tadiria na tinoni ukedi, goto tadiria tu na tinoni toadi. Ko gamu sela za gamu!>> za gua i Jisu.
27 Ora, Deus não é de mortos, mas sim, é Deus de vivos. Por isso vós errais muito.
28 Ego maka tinoni za varivagigalaini na Vavanau za lame ko za nongororia tugu aza ria na zakazava qari variguani ria. Ko tonai za dogoria aza za oe valeanaria i Jisu ria na Sadusisi, nari za nanazia aza, ari za gua vei, <<Ae garunu za za momoe joladi ria doru?>> za guni.
28 Aproximou-se dele um dos escribas que os tinha ouvido disputar, e sabendo que lhes tinha respondido bem, perguntou-lhe: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 Nari za oe lao i Jisu, ari za guni vei, <<Na garunu za momoe za ani, <Vainongoro, gamu na tinoni Izireli! Na Bangara na nada Tamaza, na Bangara za maka moqamoqazana gu.
29 E Jesus respondeu-lhe: O primeiro de todos os mandamentos é: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor.
30 Ko mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna mua toa, pa doruna roqumu, beto pa doruna mua neqi,> za gua.
30 Amarás, pois, ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, e de toda a tua alma, e de todo o teu entendimento, e de todas as tuas forças; este é o primeiro mandamento.
31 Na vinaori garunu za ani, <Mu roquroqua na goto tavitimu aza vei qu roquroqu veinigo makamu,> za gua. Kepore za maka garunu za poreveveina joladi kori garunu ari,>> za gua i Jisu.
31 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás o teu próximo como a ti mesmo. Não há outro mandamento maior do que estes.
32 Tonai za paranga lao ti Jisu za na tinoni za varivagigalaini na Vavanau, ari za gua vei, <<Vavagua, tinoni varivagigalai! Qu zotomua gu za aza vei qu pojai maka moqamoqazana gu za na Tamaza, ko kepore za maka za vinaoria aza.
32 E o escriba lhe disse: Muito bem, Mestre, e com verdade disseste que há um só Deus, e que não há outro além dele;
33 Beto ko na tinoni za mina roquroqua na Tamaza pa doruna bulona, pa doruna nana gigalai, beto pa doruna nana neqi, beto mina roqua na goto tavitina vei za roquroqu veini makana. Mina tutiria na tinoni za kori garunu ari, za leana jolani mina valaoa na nana varivana beto nana vavavui tana Tamaza,>> za gua za na tinoni ani.
33 E que amá-lo de todo o coração, e de todo o entendimento, e de toda a alma, e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Ko tonai za nongoria i Jisu na tuvizina za na oe tana tinoni ani nari za ari za guni vei, <<Ao za quke zou pa binangara tana Tamaza,>> za guni. Ko pa liguna za paranga vei zara i Jisu qari pangaga nanazia mule ria aza.
34 E Jesus, vendo que havia respondido sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do reino de Deus. E já ninguém ousava perguntar-lhe mais nada.
35 Ego totonai za kole varivagigalai pa leo kakabarena na zelepade i Jisu za ari za paranga vei, <<Ae za vei ko qari varivagigalaini tu ria qari varivagigalaini na Vavanau za na Karisito za na tuna i Devita qari gua?
35 E, falando Jesus, dizia, ensinando no templo: Como dizem os escribas que o Cristo é filho de Davi?
36 I Devita makana za titai na Ongongu Tabuna za ari tu za paranga vei,
36 O próprio Davi disse pelo Espírito Santo:O Senhor disse ao meu Senhor:Assenta-te à minha direita Até que eu ponha os teus inimigos por escabelo dos teus pés.
37 Makana i Devita za gigalani na <Bangara> tu aza, ko ae za vei mina boka tuna tu i Devita za na Karisito za vei?>> za gua i Jisu.
37 Pois, se Davi mesmo lhe chama Senhor, como é logo seu filho? E a grande multidão o ouvia de boa vontade.
38 Ko pa nana varivagigalai za ari za paranga vei i Jisu, <<Mu balaudi ria qari varivagigalaini na Vavanau, qari nyorogua pokopoko vakakaza beto qari lekoleko ko mari gozoro qeraqeradi ria na tinoni pa ia makemaketina qari gua.
38 E, ensinando-os, dizia-lhes: Guardai-vos dos escribas, que gostam de andar com vestes compridas, e das saudações nas praças,
39 Beto ko qari mijataria na nyumunyumuna poreveveidi pa leona na ruma varivarikamuna beto na nyumunyumuna tadiria na tinoni lavalavata pa ivata vavolo.
39 E das primeiras cadeiras nas sinagogas, e dos primeiros assentos nas ceias;
40 Qari ragaragata vakenidi na dia zakazava ria na nabonaboko, beto qari varavara vakakaza ko mari tabata tadiria na tinoni qari gua. Ba na vinakilasa mari tekua ria za mina lavatana jola,>> za gua i Jisu.
40 Que devoram as casas das viúvas, e isso com pretexto de largas orações. Estes receberão mais grave condenação.
41 Ego tonai za korapa nyumu nana pa moena na vavakoleni poatana pa kakabarena na zelepade i Jisu, za dogoro lao za batiria aza ria na minete tinoni qari okoto lao loiria na dia poata varivana. Ko ria kubo tinoni izizongo za qari okoto kole lao loloiria na dia baeke poata.
41 E, estando Jesus assentado defronte da arca do tesouro, observava a maneira como a multidão lançava o dinheiro na arca do tesouro; e muitos ricos deitavam muito.
42 Beto za tuti lao za maka reko nabonaboko golagolabana ko za lao loia za kori poata kopa peki moqamoqazana, na padadi za maka pene gu.
42 Vindo, porém, uma pobre viúva, deitou duas pequenas moedas, que valiam meio centavo.
43 Pana totozo aza za kuku varikamudi i Jisu ria nana sepele ko ari za gudi vei, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: aza za loia na nabonaboko golagolabana ani za zoku jolani aza qari loia pa loloi poatana ria doru tinoni izizongo.
43 E, chamando os seus discípulos, disse-lhes: Em verdade vos digo que esta pobre viúva deitou mais do que todos os que deitaram na arca do tesouro;
44 Ura ria doru za qari teku gu pa dia zoku izizongo za qari valao, goto na nabonaboko ani za aza tugu doruna za izongia pa nana toa golaba ko bi toani za valao betoa gu,>> za gua i Jisu.
44 Porque todos ali deitaram do que lhes sobejava, mas esta, da sua pobreza, deitou tudo o que tinha, todo o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.