Marcos 12

ghn (GHN) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ego za podalai vavakato pa vavakato vavapada tadiria i Jisu, ari za gua vei, <<Kolenana za maka tinoni za roitini maka inuma qurepi beto za bara varilivutaini. Za ruri kori vaoqili valolua aza za maka patu ketakoi mina tamuja teku za na kolona na qurepi, beto za vaturua aza za maka ruma gelegelena ketakoi mina takopu za na inuma qurepi. Beto za loi valao vadi ria kaki tinoni roiti ko qari roiti za pa inuma aza ko qari kopuni, beto za taloi keni pa maka guguzu zouna aza.
1 Então começou Jesus a falar-lhes por parábolas. Um homem plantou uma vinha, cercou-a com uma sebe, cavou um lagar, e edificou uma torre; depois arrendou-a a uns lavradores e ausentou-se do país.
2 Ego totonai za kamua za na totozo lokelokete nari za garunu vamulea na tinoni porenana inuma ani za maka nana pinauzu ko mi lao tadiria na tinoni kopu ko mi teku vani za na iana tonai mari lokelokete za gua.
2 No tempo próprio, enviou um servo aos lavradores para que deles recebesse do fruto da vinha.
3 Ba qari lao tu ria na tinoni kopu ketakoi ko qari aru tamania za na pinauzu aza ko qari maja vitivitigi pale beto qari iju vamule galegale paleni.
3 Mas estes, apoderando-se dele, o espancaram e o mandaram embora de mãos vazias.
4 Nari za garunu laoni mule na tinoni porenana inuma ani za maka goto pinauzu. Ba qari lao mutugu ria na tinoni kopu ko qari maja vapalepaleka pale za na batuna beto qari vakea vikevikere pale.
4 E tornou a enviar-lhes outro servo; e a este feriram na cabeça e o ultrajaram.
5 Ba za maka garunu laoni mutugu za maka goto pinauzu mule, ba tonai za qari vauke zozotoa aza. Ko na motadi ria za garunu laodi, ba zara tugu qari veidi, kaki qari piqoloria goto kaki qari vaukeria.
5 Então enviou ainda outro, e a este mataram; e a outros muitos, dos quais a uns espancaram e a outros mataram.
6 Ego maka moqamoqazana gu za kole jola, aza tugu na tuna za roquroqu vitivitigia. Ko liguligu betobeto, za garunu laoni aza tadiria qari kopu inuma za na tuna ani ura ari za roquroqu vei aza, <Na tuqu zozoto gu ara ani, ko pala aza mari pangagani,> za gua aza.
6 Ora, tinha ele ainda um, o seu filho amado; a este lhes enviou por último, dizendo: A meu filho terão respeito.
7 Ba totonai za ria na tinoni kopu inuma za ari qari variparanga vei, <Aza pala mina izongo vakarovoria na izizongo tana tamana ani! Mae, lame! Aria ko ta vai vauke pale aza, ko na izizongo tana tamana za tana teku vakarovoria nada gita!> qari gua.
7 Mas aqueles lavradores disseram entre si: Este é o herdeiro; vinde, matemo-lo, e a herança será nossa.
8 Ko qari aru tamania ko qari vauke paleni, beto qari gona votu paleni pa peguruna na inuma za na kobukobu tinina aza.
8 E, agarrando-o, o mataram, e o lançaram fora da vinha.
9 Ko zara za vei nari za na za mina roitini za na bangara porenana inuma ani? Pala ari gu mina roiti vei aza: mina kamu aza, ko mina vai vauke beto paledi ria na tinoni kopu inuma beto za mina vakarovo lao vadi mule ria kaki goto tinoni kopu za nana inuma qurepi ani.
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá e destruirá os lavradores, e dará a vinha a outros.
10 Ae vei gamu oqoro tugu tiro vakabekaberia gamu za aza za tapoja pa Kutikuti Tabuna? Ari za gua vei aza,
10 Nunca lestes esta escritura: A pedra que os edificadores rejeitaram, essa foi posta como pedra angular;
11 Na roiti tana Bangara ani
11 pelo Senhor foi feito isso, e é maravilhoso aos nossos olhos?
12 Ko qari gilagilai ria na kuta iama, na tinoni varivagigalai vavanau beto boko tiolata lavalavata za na vavakato vavapada ani za juturia gu ria qari gua, ko qari nyaqoni zona ko mari aru tamania qari gua. Ba qari matagutuni ria za na minete tinoni ko qari loia i Jisu ko qari kenidia gu.
12 Procuravam então prendê-lo, mas temeram a multidão, pois perceberam que contra eles proferira essa parábola; e, deixando-o, se retiraram.
13 Ego ria kaki Parese beto ria qari jukajukai i Herodi za qari tagarunu lao ti Jisu ko mari vagonai pa kaki paranga aza qari gua.
13 Enviaram-lhe então alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Ko qari lame tana ria ko ari qari guni vei aza, <<Tinoni varivagigalai, gami gilagilaimami gami za qu zotomua gu ao, beto kepore za maka tinoni qu matagutuni ao. Beto za kepore veveina tamu za na tuturuna tana tinoni, goto qu varivagigalaini gu ao za na zona zozotona tana Tamaza. Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za mina tatabara lao tana bangara Siza za na takisi, ba dai? Ko mami tabaria tugu gami za na mami takisi, ba mamike pavu tabaria?>> qari guni.
14 Aproximando-se, pois, disseram-lhe: Mestre, sabemos que és verdadeiro, e de ninguém se te dá; porque não olhas à aparência dos homens, mas ensinas segundo a verdade o caminho de Deus; é lícito dar tributo a César, ou não? Daremos, ou não daremos?
15 Ba za tori bati poai tu i Jisu za na dia sekeseke, ko ari za gudi vei, <<Ae za vei ko gamu korapa nyorogua vagonaziu ara za gamu? Valamea maka poata siliva ko ma dogoria ko,>> za gudi.
15 Mas Jesus, percebendo a hipocrisia deles, respondeu-lhes: Por que me experimentais? trazei-me um denário para que eu o veja.
16 Ko tonai qari pogozo laoni za maka nari ari za gudi vei, <<I zei na izumatana beto na izongona za pa poata ani?>> za gudi.
16 E eles lho trouxeram. Perguntou-lhes Jesus: De quem é esta imagem e inscrição? Responderam-lhe: De César.
17 Nari za paranga i Jisu, <<Ego mu vani i Siza aza ti Siza, beto mu vani na Tamaza aza tana Tamaza,>> za gudi.
17 Disse-lhes Jesus: Dai, pois, a César o que é de César, e a Deus o que é de Deus. E admiravam-se dele.
18 Ego qari lame ti Jisu ria na Sadusisi, ria na tinoni qarike vazozotoa na turumule pa uke, ko qari nanazia, ari qari guni vei,
18 Então se aproximaram dele alguns dos saduceus, que dizem não haver ressurreição, e lhe perguntaram, dizendo:
19 <<Tinoni varivagigalai, za kuti vakole vadigita i Mosese gita za vei mina uke loi paleni maka tinoni za na maqotana ba bi kepore na tuna, za mina elava sogai na taina marene za na naboko ani ko mina vapore vani na tuna vuana za na tugana za tori uke tu.
19 Mestre, Moisés nos deixou escrito que se morrer alguém, deixando mulher sem deixar filhos, o irmão dele case com a mulher, e suscite descendência ao irmão.
20 Ko koledia ari ka vitu tamatazi marene. Na tugadi pa moa za elavia za maka reko ba kepore na tuna vuana za na marene aza beto za ukenana.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou-se e morreu sem deixar descendência;
21 Ego ko za teku elavia na tuti vinaori za na naboko aza, ba kepore mutugu na tuna vuana beto za uke mutugu aza. Ko na taidi marene vinaue ba za vei mutugu.
21 o segundo casou-se com a viúva, e morreu, não deixando descendência; e da mesma forma, o terceiro; e assim os sete, e não deixaram descendência.
22 Ko ari ka vitu tamatazi doru za qari elavia za na reko nabonaboko aza, ba kepore beto tugu na tudi vuadi. Pa liguna qari uke beto ari ka vitu doru ari, beto za uke za na reko nabonaboko aza.
22 Depois de todos, morreu também a mulher.
23 Ego ko pa rane turumule tonai mari turu mule ria na tinoni za pala i zei na maqotana za na reko ani? Ura ari ka vitu doru qari elavia aza,>> qari gua.
23 Na ressurreição, de qual deles será ela esposa, pois os sete por esposa a tiveram?
24 Nari ari za gudi vei i Jisu ria, <<Gamu sela za gamu! Ura gamuke gilagilai gamu za na Kutikuti Tabuna beto na neqi tana Tamaza!
24 Respondeu-lhes Jesus: Porventura não errais vós em razão de não compreenderdes as Escrituras nem o poder de Deus?
25 Ura tonai mari turu mule pa uke ria qari tori uke tu, za pala marike varielava lao lame ria na marene na reko, goto pala mari suvere vei gu ria na mateana pa noka za ria.
25 Porquanto, ao ressuscitarem dos mortos, nem se casam, nem se dão em casamento; pelo contrário, são como os anjos nos céus.
26 Na veveidi ria qari turu mule pa uke za gamu oqoro tu tiro vakaberia gamu pa buka za kutia i Mosese? Pana ia ketakoi za pojai na veveina na tokutoku toana za vuruvurungu, ketakoi za paranga ti Mosese za na Tamaza, ari za guni vei, <Ara za na Tamaza ti Ebarahami, na Tamaza ti Aisake, beto na Tamaza ti Jekopi,> za gua.
26 Quanto aos mortos, porém, serem ressuscitados, não lestes no livro de Moisés, onde se fala da sarça, como Deus lhe disse: Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó?
27 Ko aza za nake Tamaza tadiria na tinoni ukedi, goto tadiria tu na tinoni toadi. Ko gamu sela za gamu!>> za gua i Jisu.
27 Ora, ele não é Deus de mortos, mas de vivos. Estais em grande erro.
28 Ego maka tinoni za varivagigalaini na Vavanau za lame ko za nongororia tugu aza ria na zakazava qari variguani ria. Ko tonai za dogoria aza za oe valeanaria i Jisu ria na Sadusisi, nari za nanazia aza, ari za gua vei, <<Ae garunu za za momoe joladi ria doru?>> za guni.
28 Aproximou-se dele um dos escribas que os ouvira discutir e, percebendo que lhes havia respondido bem, perguntou-lhe: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 Nari za oe lao i Jisu, ari za guni vei, <<Na garunu za momoe za ani, <Vainongoro, gamu na tinoni Izireli! Na Bangara na nada Tamaza, na Bangara za maka moqamoqazana gu.
29 Respondeu Jesus: O primeiro é: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor.
30 Ko mu roquroqua na Bangara na mua Tamaza pa doruna bulomu, pa doruna mua toa, pa doruna roqumu, beto pa doruna mua neqi,> za gua.
30 Amarás, pois, ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu entendimento e de todas as tuas forças.
31 Na vinaori garunu za ani, <Mu roquroqua na goto tavitimu aza vei qu roquroqu veinigo makamu,> za gua. Kepore za maka garunu za poreveveina joladi kori garunu ari,>> za gua i Jisu.
31 E o segundo é este: Amarás ao teu próximo como a ti mesmo. Não há outro mandamento maior do que esses.
32 Tonai za paranga lao ti Jisu za na tinoni za varivagigalaini na Vavanau, ari za gua vei, <<Vavagua, tinoni varivagigalai! Qu zotomua gu za aza vei qu pojai maka moqamoqazana gu za na Tamaza, ko kepore za maka za vinaoria aza.
32 Ao que lhe disse o escriba: Muito bem, Mestre; com verdade disseste que ele é um, e fora dele não há outro;
33 Beto ko na tinoni za mina roquroqua na Tamaza pa doruna bulona, pa doruna nana gigalai, beto pa doruna nana neqi, beto mina roqua na goto tavitina vei za roquroqu veini makana. Mina tutiria na tinoni za kori garunu ari, za leana jolani mina valaoa na nana varivana beto nana vavavui tana Tamaza,>> za gua za na tinoni ani.
33 e que amá-lo de todo o coração, de todo o entendimento e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Ko tonai za nongoria i Jisu na tuvizina za na oe tana tinoni ani nari za ari za guni vei, <<Ao za quke zou pa binangara tana Tamaza,>> za guni. Ko pa liguna za paranga vei zara i Jisu qari pangaga nanazia mule ria aza.
34 E Jesus, vendo que havia respondido sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do reino de Deus. E ninguém ousava mais interrogá-lo.
35 Ego totonai za kole varivagigalai pa leo kakabarena na zelepade i Jisu za ari za paranga vei, <<Ae za vei ko qari varivagigalaini tu ria qari varivagigalaini na Vavanau za na Karisito za na tuna i Devita qari gua?
35 Por sua vez, Jesus, enquanto ensinava no templo, perguntou: Como é que os escribas dizem que o Cristo é filho de Davi?
36 I Devita makana za titai na Ongongu Tabuna za ari tu za paranga vei,
36 O próprio Davi falou, movido pelo Espírito Santo: Disse o Senhor ao meu Senhor: Assenta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos debaixo dos teus pés.
37 Makana i Devita za gigalani na <Bangara> tu aza, ko ae za vei mina boka tuna tu i Devita za na Karisito za vei?>> za gua i Jisu.
37 Davi mesmo lhe chama Senhor; como é ele seu filho? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Ko pa nana varivagigalai za ari za paranga vei i Jisu, <<Mu balaudi ria qari varivagigalaini na Vavanau, qari nyorogua pokopoko vakakaza beto qari lekoleko ko mari gozoro qeraqeradi ria na tinoni pa ia makemaketina qari gua.
38 E prosseguindo ele no seu ensino, disse: Guardai-vos dos escribas, que gostam de andar com vestes compridas, e das saudações nas praças,
39 Beto ko qari mijataria na nyumunyumuna poreveveidi pa leona na ruma varivarikamuna beto na nyumunyumuna tadiria na tinoni lavalavata pa ivata vavolo.
39 e dos primeiros assentos nas sinagogas, e dos primeiros lugares nos banquetes,
40 Qari ragaragata vakenidi na dia zakazava ria na nabonaboko, beto qari varavara vakakaza ko mari tabata tadiria na tinoni qari gua. Ba na vinakilasa mari tekua ria za mina lavatana jola,>> za gua i Jisu.
40 que devoram as casas das viúvas, e por pretexto fazem longas orações; estes hão de receber muito maior condenação.
41 Ego tonai za korapa nyumu nana pa moena na vavakoleni poatana pa kakabarena na zelepade i Jisu, za dogoro lao za batiria aza ria na minete tinoni qari okoto lao loiria na dia poata varivana. Ko ria kubo tinoni izizongo za qari okoto kole lao loloiria na dia baeke poata.
41 E sentando-se Jesus defronte do cofre das ofertas, observava como a multidão lançava dinheiro no cofre; e muitos ricos deitavam muito.
42 Beto za tuti lao za maka reko nabonaboko golagolabana ko za lao loia za kori poata kopa peki moqamoqazana, na padadi za maka pene gu.
42 Vindo, porém, uma pobre viúva, lançou dois leptos, que valiam um quadrante.
43 Pana totozo aza za kuku varikamudi i Jisu ria nana sepele ko ari za gudi vei, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: aza za loia na nabonaboko golagolabana ani za zoku jolani aza qari loia pa loloi poatana ria doru tinoni izizongo.
43 E chamando ele os seus discípulos, disse-lhes: Em verdade vos digo que esta pobre viúva deu mais do que todos os que deitavam ofertas no cofre;
44 Ura ria doru za qari teku gu pa dia zoku izizongo za qari valao, goto na nabonaboko ani za aza tugu doruna za izongia pa nana toa golaba ko bi toani za valao betoa gu,>> za gua i Jisu.
44 porque todos deram daquilo que lhes sobrava; mas esta, da sua pobreza, deu tudo o que tinha, mesmo todo o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.