Marcos 10

ghn (GHN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ego za taloi ketakoi i Jisu ko za gore vei pa guguguzu pa Jiudia beto pa maka kalena pa pie Jodani. Ko na minete tinoni mule za qari varikamu lame pana tana ko aza za varivagigalai vei tugu za tori manogai roroitidi tu doru totozo.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Ego ko ria kaki Parese za qari nyorogua vagonai i Jisu ko qari lame nanazia, ari qari guni vei, <<Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za na tiolata marene za mina boka loi pale za na maqotana?>> qari gua.
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Na za za garunudigamu i Mosese gamu?>> za gudi.
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 Nari za ari qari gua vei, <<I Mosese za vamalumia za na tiolata marene mina boka kutia maka pepa variloi beto mina boka vakeni paleni za na maqotana za gua,>> qari guni.
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 Ba za parangaria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ura koko vei tu za duviduvili na roqumiu gamu vei gu zara azae za kuti vadigamu i Mosese za na garunu aza.
5 Então Jesus disse:
6 Goto pa podapodalaina na vinapodaka za na Tamaza za roiti vamarenia beto za varekoa za na tinoni.
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 Ko za vei aza za na marene za mina loiria na tamana beto na tinana, ko mina kole maka tana maqotana.
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 Ko ari kori za mari maka tinoni gu. Ko qarike pikataori goto qari maka gu ari kori.
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 Ko aza za tori varipuku taridi tu na Tamaza, za na tinoni mike varipikataidi,>> za gua i Jisu.
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 Ko tonai qari mule pa ruma za qari nanazani mule ria na sepele za na ginugua ani.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na marene za loi pale na maqotana ko za elava sogai maka reko gotona mule za barabarata tugu aza.
11 E Jesus respondeu:
12 Ko na reko ba vei bi loi pale na marenena ko bi elava sogai maka goto marene mule za barabarata mutugu za na reko aza,>> za gua aza.
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Ego qari toka kamudi ria kaki tinoni ti Jisu ria na koburu ko mi vaopodi na limana aza qari gua, ba qari vatokedi ria na sepele.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Totonai za batiria i Jisu qari roiti vei zara za tagigiri ko ari za gudi vei, <<Mu vamalumuria ria na koburu ko mari lame pana taqu. Muke suquturia, ura tadiria tugu veveidi ari za na binangara tana Tamaza.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni zake vei maka koburu peki pa tekuna na binangara tana Tamaza, za minake luge lao tugu aza,>> za gua aza.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 Beto za aru vakataparia aza ria na koburu ko za vaopodi na limana ko za manadi.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 Ego tonai za taloi keni ko za korapa lalaonana pa zona i Jisu, azae za abutu lame nyumu sori tungutunguna pa moena i Jisu za maka tinoni, ko za nanazia, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai leleamu, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia ara na toa jola?>> za gua aza.
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ae za vei ko qu gigalaniziu tu na leleaqu ara ao? Kepore za maka bi leleana, goto makana gu na Tamaza.
18 Jesus respondeu:
19 Qu gilagilariamua ao ria na vavanau: <Muke varivai, muke barabarata, muke ikiko, muke jutu sekeseke, muke teku izizongo pa sekeseke, mu pangagadi na tinamu na tamamu,>' qari gua,>> za gua aza.
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 Nari ari za gua vei za na tinoni ani, <<Tinoni varivagigalai, doru garunu vevei ria za toto vei na pekiqu tu qa podalai tutiria ara za ria,>> za gua.
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 Tonai za dogoro taria beto za roquroqua i Jisu aza, ko ari za guni vei, <<Maka zakazava gu za oqoro okotonigo ao. Mu lao ko mu vavaidi ria doru zakazava qu izongoria, ko mu iadi ria na tinoni golabadi ko mi kole na mua izizongo pa noka. Beto za mu lame tutiziu ara,>> za gua aza.
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Tonai za paranga vei zara i Jisu nari za titigore aza, beto za tabekele ko za pogozo kenini aza za na bulo takulangana, ura na tinoni izizongo vitivitigi aza.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 Beto za dogoro varilivutai i Jisu beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Za tapata vitivitigi ko mari lugea ria na tinoni izizongo za na binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 Nari qari gabarani ria nana sepele za na paranga tana. Ba za paranga soga laoria mule i Jisu ria, <<Boko tuqu, za tapata jola na lugena za na binangara tana Tamaza!
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 Na manugu tapatana jola za na kameli mina sulingi lugea na lobogona na nila, ba za tapata jolani mutu aza za na tinoni izizongo mina lugea za na binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ko tonai za qari gabara vitivitigi ria na sepele ko qari okoto varivarinanaza lao lame, ari qari gua vei, <<Ko mina vei za i zei gu za mina taalo?>> qari gua.
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Nari za dogoro laoria i Jisu ria beto ari za gua vei, <<Tana tinoni za tapata jola ani, ba tana Tamaza zake tapata. Ura kepore maka zakazava za tapatia na Tamaza,>> za gua aza.
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 Beto za paranga i Pita, ari za gua vei, <<Dogoro! Gami za gami tori loi vakole paledi tu za doru zakazava ko gami korapa tutigomami ao,>> za guni.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Nari za paranga i Jisu, ari za gua vei, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za loiria nana ruma, na luluna marene na luluna reko, na tamana na tinana, na tuna babi na kobu pezo, pa ginuaqu ara beto na nongoro leana,
29 Jesus respondeu:
30 za aza za mina tamo vazoku vani na Tamaza koviria. Ko pala mina izongoria zoku gogoto jola ruma, beto mina zoku gogoto luluna marene na luluna reko, na tinana, na tuna, na pezo, beto mina tangangangulu tugu vei aza. Beto pa totozo za korapa lame za mina izongia na toa jola za na tinoni aza.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 Ko ria na zoku qari momoe za mari na liguligu, beto ria na zoku qari liguligu za mari momoe,>> za gua aza.
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 Ego za tutia i Jisu beto ko ria nana sepele za na zona zaena pa Jerusalema ko i Jisu za momoedi. Ria na sepele qari gabara vitivitigini aza beto ko ria na tinoni qari tuti liguria ba qari matagutudia tugu. Ko za toka kaledi mule i Jisu ari ka manogori sepele ko za podalai pojadi ria na zakazava mina gozororia aza ketakoi,
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 ari za gudi vei, <<Mu vainongoro. Taqe korapa rerege zae pa Jerusalema za gita. Ketakoi za na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pa limadi ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau. Pala mina tajutu ko mina tavauke beto pala mari valaoa tadiria na tinoni karovodi aza
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 ko mari vavaledeni, mari tue taria beto mari piqolia ko mari vaukea aza, beto mina jola gu kue rane za mina turu mule aza,>> za gua i Jisu.
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 Ego qari lame ti Jisu ari Jekopi beto ko i Jone kori tuna marene i Jebeti, ko ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai, gami nyoroguani ko na manugu babi tepanigo gami kori za bu roiti vadigami ao,>> qari guni.
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Na za gamu nyoroguani gamu kori ko ba roiti vadigamu ara qamuguni?>> za gudi.
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 Nari qari oe lao ari kori, ari qari gua vei, <<Dai, mu vamalumugami gu ko tonai muna nyumua ao za na mua nyumunyumuna bangara pa mua binangara lavata, za maka gami kori mi nyumu keta pa kale matuamu goto maka keta pa kale merimu,>> qari guni.
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 Nari ari za gudi vei Jisu ari kori, <<Gamuke gilagilai gamu kori za na manugu gamu korapa tepai. Ae vei, muna boka lugeria tu gamu kori za na vitigi mana gozororia ara? Muna boka tapaputaisoni gamu kori za na paputaiso vitigi veveina mana gozororia ara?>> za gua aza.
38 Jesus respondeu:
39 Nari ari qari gua vei ari kori, <<E, mami boka gu,>> qari gua.
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Ba nake ara mana mijatia za i zei za mina nyumu pa kale matuaqu beto pa kale meriqu. Goto na Tamaza tu mina vadi ria za tori vatana vadi tu za kori nyumunyumudi ari,>> za gua i Jisu.
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 Ego tonai qari nongoria ari ka manogaputa sepele za vei zara, za qari tagigiri vikevikeredi ari Jekopi i Jone.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 Nari za kuku varikamudi i Jisu ria nana sepele, ko ari za gudi vei, <<Gamu gilagilaimiu gamu za ria qari tadogoro vei na bangaradi ria na tinoni karovodi za qari lalae betodi gu za na toa tadiria na dia tinoni, beto ria na tinoni za koleria na neqi za qari kole kuta uanadi za ria na tinoni pa kauraidi.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Ba gamu za munake roiti vei zara. Goto na tinoni za nyoroguani ko mina tinoni poreveveina za mina kole nabulu betodigamu tu za gamu doru.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 Beto gamu za na tinoni za nyorogua momoedigamu za aza za mi pinauzu tadigamu doru tu aza.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Ura na Tuna na Tinoni za zake lame ko mi porenana nabulu za gua, goto za nabulu tugu beto za vani tu nana toa ko za pajuku aloria ria na kubo tinoni,>> za gua aza.
45 Porque até o
46 Ego qari gore kamu pa Jeriko ria. Ko tonai mi taloi pa Jeriko za gua i Jisu beto ria nana sepele beto ko na minete lavata, za maka tinoni zake batabata na izongona i Batimiasi, na tuna marene i Timiasi, za korapa nyumu tepatepa poata pa keketai zona.
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 Ko totonai za nongoroni aza i Jisu pa Nazareti za korapa rerege jola qari gua azae za podalai kuku votu, ari za gua vei, <<Jisu na Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Nari ria zoku tinoni qari tokea ko mi nogoto qari guni. Ba totonai za vaiolo zaea mutu za nana kukuku, ari za gua vei, <<Jisu na Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 Nari za turu vanogoto i Jisu ko ari za gua vei, <<Mu kuku valamea,>> za gua.
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 Nari za teku vagore paleni za na poko za udeni, za soqolo turu ko za lame ti Jisu.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 Nari za paranga laoa i Jisu aza, ari za guni vei, <<Na za qu nyoroguani ao ko mana tokanigo ara?>> za guni.
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Mu lao, na mua rangerange za tori salanigo tu ao,>> za guni. Pa totozo tugu aza za boka dogodogoro soga aza ko za somana tutianana i Jisu pa zona.
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.