Marcos 10
ghn (GHN) vs ARC
1 Ego za taloi ketakoi i Jisu ko za gore vei pa guguguzu pa Jiudia beto pa maka kalena pa pie Jodani. Ko na minete tinoni mule za qari varikamu lame pana tana ko aza za varivagigalai vei tugu za tori manogai roroitidi tu doru totozo.
1 E, levantando-se dali, foi para o território da Judeia, além do Jordão, e a multidão se reuniu em torno dele; e tornou a ensiná-los, como tinha por costume.
2 Ego ko ria kaki Parese za qari nyorogua vagonai i Jisu ko qari lame nanazia, ari qari guni vei, <<Ae vei, na tavamalumuna tugu pana Vavanau za na tiolata marene za mina boka loi pale za na maqotana?>> qari gua.
2 E, aproximando-se dele os fariseus, perguntaram-lhe, tentando-o: É lícito ao homem repudiar sua mulher?
3 Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Na za za garunudigamu i Mosese gamu?>> za gudi.
3 Mas ele, respondendo, disse-lhes: Que vos mandou Moisés?
4 Nari za ari qari gua vei, <<I Mosese za vamalumia za na tiolata marene mina boka kutia maka pepa variloi beto mina boka vakeni paleni za na maqotana za gua,>> qari guni.
4 E eles disseram: Moisés permitiu escrever carta de divórcio e repudiar.
5 Ba za parangaria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ura koko vei tu za duviduvili na roqumiu gamu vei gu zara azae za kuti vadigamu i Mosese za na garunu aza.
5 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Pela dureza do vosso coração vos deixou ele escrito esse mandamento;
6 Goto pa podapodalaina na vinapodaka za na Tamaza za roiti vamarenia beto za varekoa za na tinoni.
6 porém, desde o princípio da criação, Deus os fez macho e fêmea.
7 Ko za vei aza za na marene za mina loiria na tamana beto na tinana, ko mina kole maka tana maqotana.
7 Por isso, deixará o homem a seu pai e a sua mãe e unir-se-á a sua mulher.
8 Ko ari kori za mari maka tinoni gu. Ko qarike pikataori goto qari maka gu ari kori.
8 E serão os dois uma só carne e, assim,
9 Ko aza za tori varipuku taridi tu na Tamaza, za na tinoni mike varipikataidi,>> za gua i Jisu.
9 Portanto, o que Deus ajuntou, não o separe o homem.
10 Ko tonai qari mule pa ruma za qari nanazani mule ria na sepele za na ginugua ani.
10 E em casa tornaram os discípulos a interrogá-lo acerca disso mesmo.
11 Nari za parangaria i Jisu ria, <<Na marene za loi pale na maqotana ko za elava sogai maka reko gotona mule za barabarata tugu aza.
11 E ele lhes disse: Qualquer que deixar a sua mulher e casar com outra adultera contra ela.
12 Ko na reko ba vei bi loi pale na marenena ko bi elava sogai maka goto marene mule za barabarata mutugu za na reko aza,>> za gua aza.
12 E, se a mulher deixar a seu marido e casar com outro, adultera.
13 Ego qari toka kamudi ria kaki tinoni ti Jisu ria na koburu ko mi vaopodi na limana aza qari gua, ba qari vatokedi ria na sepele.
13 E traziam-lhe crianças para que lhes tocasse, mas os discípulos repreendiam aos que lhas traziam.
14 Totonai za batiria i Jisu qari roiti vei zara za tagigiri ko ari za gudi vei, <<Mu vamalumuria ria na koburu ko mari lame pana taqu. Muke suquturia, ura tadiria tugu veveidi ari za na binangara tana Tamaza.
14 Jesus, porém, vendo isso, indignou-se e disse-lhes: Deixai vir os pequeninos a mim e não os impeçais, porque dos tais é o Reino de Deus.
15 Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni zake vei maka koburu peki pa tekuna na binangara tana Tamaza, za minake luge lao tugu aza,>> za gua aza.
15 Em verdade vos digo que qualquer que não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
16 Beto za aru vakataparia aza ria na koburu ko za vaopodi na limana ko za manadi.
16 E, tomando-as nos seus braços e impondo-lhes as mãos, as abençoou.
17 Ego tonai za taloi keni ko za korapa lalaonana pa zona i Jisu, azae za abutu lame nyumu sori tungutunguna pa moena i Jisu za maka tinoni, ko za nanazia, ari za gua vei, <<Tinoni varivagigalai leleamu, na za za mana roitini ara beto mana teku izongia ara na toa jola?>> za gua aza.
17 E, pondo-se a caminho, correu para ele um homem, o qual se ajoelhou diante dele e lhe perguntou: Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
18 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Ae za vei ko qu gigalaniziu tu na leleaqu ara ao? Kepore za maka bi leleana, goto makana gu na Tamaza.
18 E Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém
19 Qu gilagilariamua ao ria na vavanau: <Muke varivai, muke barabarata, muke ikiko, muke jutu sekeseke, muke teku izizongo pa sekeseke, mu pangagadi na tinamu na tamamu,>' qari gua,>> za gua aza.
19 Tu sabes os mandamentos: Não adulterarás; não matarás; não furtarás; não dirás falsos testemunhos; não defraudarás alguém; honra a teu pai e a
20 Nari ari za gua vei za na tinoni ani, <<Tinoni varivagigalai, doru garunu vevei ria za toto vei na pekiqu tu qa podalai tutiria ara za ria,>> za gua.
20 Ele, porém, respondendo, lhe disse: Mestre, tudo isso guardei desde a minha mocidade.
21 Tonai za dogoro taria beto za roquroqua i Jisu aza, ko ari za guni vei, <<Maka zakazava gu za oqoro okotonigo ao. Mu lao ko mu vavaidi ria doru zakazava qu izongoria, ko mu iadi ria na tinoni golabadi ko mi kole na mua izizongo pa noka. Beto za mu lame tutiziu ara,>> za gua aza.
21 E Jesus, olhando para ele, o amou e lhe disse: Falta-te uma e terás
22 Tonai za paranga vei zara i Jisu nari za titigore aza, beto za tabekele ko za pogozo kenini aza za na bulo takulangana, ura na tinoni izizongo vitivitigi aza.
22 Mas ele, contrariado com essa palavra, retirou-se triste, porque possuía muitas propriedades.
23 Beto za dogoro varilivutai i Jisu beto ari za gudi vei ria nana sepele, <<Za tapata vitivitigi ko mari lugea ria na tinoni izizongo za na binangara tana Tamaza,>> za gua aza.
23 Então, Jesus, olhando ao redor, disse aos seus discípulos: Quão dificilmente entrarão no Reino de Deus os que têm riquezas!
24 Nari qari gabarani ria nana sepele za na paranga tana. Ba za paranga soga laoria mule i Jisu ria, <<Boko tuqu, za tapata jola na lugena za na binangara tana Tamaza!
24 E os discípulos se admiraram destas suas palavras; mas Jesus, tornando a falar, disse-lhes: Filhos, quão difícil é, para os que confiam nas riquezas, entrar no Reino de Deus!
25 Na manugu tapatana jola za na kameli mina sulingi lugea na lobogona na nila, ba za tapata jolani mutu aza za na tinoni izizongo mina lugea za na binangara tana Tamaza,>> za gua i Jisu.
25 É mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no Reino de Deus.
26 Ko tonai za qari gabara vitivitigi ria na sepele ko qari okoto varivarinanaza lao lame, ari qari gua vei, <<Ko mina vei za i zei gu za mina taalo?>> qari gua.
26 E eles se admiravam ainda mais, dizendo entre si: Quem poderá, pois, salvar-se?
27 Nari za dogoro laoria i Jisu ria beto ari za gua vei, <<Tana tinoni za tapata jola ani, ba tana Tamaza zake tapata. Ura kepore maka zakazava za tapatia na Tamaza,>> za gua aza.
27 Jesus, porém, olhando para eles, disse: Para os homens todas
28 Beto za paranga i Pita, ari za gua vei, <<Dogoro! Gami za gami tori loi vakole paledi tu za doru zakazava ko gami korapa tutigomami ao,>> za guni.
28 E Pedro começou a dizer-lhe: Eis que nós tudo deixamos e te seguimos.
29 Nari za paranga i Jisu, ari za gua vei, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni za loiria nana ruma, na luluna marene na luluna reko, na tamana na tinana, na tuna babi na kobu pezo, pa ginuaqu ara beto na nongoro leana,
29 E Jesus, respondendo, disse: Em verdade vos digo que ninguém há, que tenha deixado casa,
30 za aza za mina tamo vazoku vani na Tamaza koviria. Ko pala mina izongoria zoku gogoto jola ruma, beto mina zoku gogoto luluna marene na luluna reko, na tinana, na tuna, na pezo, beto mina tangangangulu tugu vei aza. Beto pa totozo za korapa lame za mina izongia na toa jola za na tinoni aza.
30 que não receba cem vezes tanto, já neste tempo, em casas, e irmãos, e irmãs, e mães, e filhos, e campos, com perseguições, e, no século futuro, a vida eterna.
31 Ko ria na zoku qari momoe za mari na liguligu, beto ria na zoku qari liguligu za mari momoe,>> za gua aza.
31 Porém muitos primeiros serão derradeiros, e
32 Ego za tutia i Jisu beto ko ria nana sepele za na zona zaena pa Jerusalema ko i Jisu za momoedi. Ria na sepele qari gabara vitivitigini aza beto ko ria na tinoni qari tuti liguria ba qari matagutudia tugu. Ko za toka kaledi mule i Jisu ari ka manogori sepele ko za podalai pojadi ria na zakazava mina gozororia aza ketakoi,
32 E iam no caminho, subindo para Jerusalém; e Jesus ia adiante deles. E eles maravilhavam-se e seguiam-no atemorizados. E, tornando a tomar consigo os doze, começou a dizer-lhes as coisas que lhe deviam sobrevir,
33 ari za gudi vei, <<Mu vainongoro. Taqe korapa rerege zae pa Jerusalema za gita. Ketakoi za na Tuna na Tinoni za pala mina tavalao pa limadi ria na kuta iama beto ria qari varivagigalaini na Vavanau. Pala mina tajutu ko mina tavauke beto pala mari valaoa tadiria na tinoni karovodi aza
33 dizendo: Eis que nós subimos a Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes e aos escribas, e o condenarão à morte, e o entregarão aos gentios,
34 ko mari vavaledeni, mari tue taria beto mari piqolia ko mari vaukea aza, beto mina jola gu kue rane za mina turu mule aza,>> za gua i Jisu.
34 e o escarnecerão, e açoitarão, e cuspirão nele, e o matarão; mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
35 Ego qari lame ti Jisu ari Jekopi beto ko i Jone kori tuna marene i Jebeti, ko ari qari guni vei, <<Tinoni varivagigalai, gami nyoroguani ko na manugu babi tepanigo gami kori za bu roiti vadigami ao,>> qari guni.
35 E aproximaram-se dele Tiago e João, filhos de Zebedeu, dizendo: Mestre, queremos que nos faças o que pedirmos.
36 Nari ari za gua vei i Jisu, <<Na za gamu nyoroguani gamu kori ko ba roiti vadigamu ara qamuguni?>> za gudi.
36 E ele lhes disse: Que quereis que vos faça?
37 Nari qari oe lao ari kori, ari qari gua vei, <<Dai, mu vamalumugami gu ko tonai muna nyumua ao za na mua nyumunyumuna bangara pa mua binangara lavata, za maka gami kori mi nyumu keta pa kale matuamu goto maka keta pa kale merimu,>> qari guni.
37 E eles lhe disseram: Concede-nos que, na tua glória, nos assentemos, um à tua direita, e outro à tua esquerda.
38 Nari ari za gudi vei Jisu ari kori, <<Gamuke gilagilai gamu kori za na manugu gamu korapa tepai. Ae vei, muna boka lugeria tu gamu kori za na vitigi mana gozororia ara? Muna boka tapaputaisoni gamu kori za na paputaiso vitigi veveina mana gozororia ara?>> za gua aza.
38 Mas Jesus lhes disse: Não sabeis o que pedis; podeis vós beber o cálice que eu bebo e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado?
39 Nari ari qari gua vei ari kori, <<E, mami boka gu,>> qari gua.
39 E eles lhe disseram: Podemos. Jesus, porém, disse-lhes: Em verdade vós bebereis o cálice que eu beber e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado,
40 Ba nake ara mana mijatia za i zei za mina nyumu pa kale matuaqu beto pa kale meriqu. Goto na Tamaza tu mina vadi ria za tori vatana vadi tu za kori nyumunyumudi ari,>> za gua i Jisu.
40 mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence a mim concedê-lo, mas isso é para aqueles a quem está reservado.
41 Ego tonai qari nongoria ari ka manogaputa sepele za vei zara, za qari tagigiri vikevikeredi ari Jekopi i Jone.
41 E os dez, tendo ouvido isso, começaram a indignar-se contra Tiago e João.
42 Nari za kuku varikamudi i Jisu ria nana sepele, ko ari za gudi vei, <<Gamu gilagilaimiu gamu za ria qari tadogoro vei na bangaradi ria na tinoni karovodi za qari lalae betodi gu za na toa tadiria na dia tinoni, beto ria na tinoni za koleria na neqi za qari kole kuta uanadi za ria na tinoni pa kauraidi.
42 Mas Jesus, chamando-os a si, disse-lhes: Sabeis que os que julgam ser príncipes das gentes delas se assenhoreiam, e os seus grandes usam de autoridade sobre elas;
43 Ba gamu za munake roiti vei zara. Goto na tinoni za nyoroguani ko mina tinoni poreveveina za mina kole nabulu betodigamu tu za gamu doru.
43 mas entre vós não será assim; antes, qualquer que, entre vós, quiser ser grande será vosso serviçal.
44 Beto gamu za na tinoni za nyorogua momoedigamu za aza za mi pinauzu tadigamu doru tu aza.
44 E qualquer que, dentre vós, quiser ser o primeiro será servo de todos.
45 Ura na Tuna na Tinoni za zake lame ko mi porenana nabulu za gua, goto za nabulu tugu beto za vani tu nana toa ko za pajuku aloria ria na kubo tinoni,>> za gua aza.
45 Porque o Filho do Homem também não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate de muitos.
46 Ego qari gore kamu pa Jeriko ria. Ko tonai mi taloi pa Jeriko za gua i Jisu beto ria nana sepele beto ko na minete lavata, za maka tinoni zake batabata na izongona i Batimiasi, na tuna marene i Timiasi, za korapa nyumu tepatepa poata pa keketai zona.
46 Depois, foram para Jericó. E, saindo ele de Jericó com seus discípulos e uma grande multidão, Bartimeu, o cego, filho de Timeu, estava assentado junto ao caminho, mendigando.
47 Ko totonai za nongoroni aza i Jisu pa Nazareti za korapa rerege jola qari gua azae za podalai kuku votu, ari za gua vei, <<Jisu na Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
47 E, ouvindo que era Jesus de Nazaré, começou a clamar e a dizer: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
48 Nari ria zoku tinoni qari tokea ko mi nogoto qari guni. Ba totonai za vaiolo zaea mutu za nana kukuku, ari za gua vei, <<Jisu na Tuna i Devita! Mu roquroqu tokaniziu!>> za gua.
48 E muitos o repreendiam, para que se calasse; mas ele clamava cada vez mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
49 Nari za turu vanogoto i Jisu ko ari za gua vei, <<Mu kuku valamea,>> za gua.
49 E Jesus, parando, disse que o chamassem; e chamaram o cego, dizendo-lhe: Tem bom ânimo; levanta-te, que ele te chama.
50 Nari za teku vagore paleni za na poko za udeni, za soqolo turu ko za lame ti Jisu.
50 E ele, lançando de si a sua capa, levantou-se e foi ter com Jesus.
51 Nari za paranga laoa i Jisu aza, ari za guni vei, <<Na za qu nyoroguani ao ko mana tokanigo ara?>> za guni.
51 E Jesus, falando, disse-lhe: Que queres E o cego lhe disse: Mestre, que eu tenha vista.
52 Nari ari za guni vei i Jisu aza, <<Mu lao, na mua rangerange za tori salanigo tu ao,>> za guni. Pa totozo tugu aza za boka dogodogoro soga aza ko za somana tutianana i Jisu pa zona.
52 E Jesus lhe disse: Vai, a tua fé te salvou. E logo viu, e seguiu a Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.