Lucas 5
ghn (GHN) vs NTLH
1 Ego maka rane totonai za korapa turunana pa poanana pa nole pa ovuku Qenesareti i Jisu, za qari varijujuku upupele lao tana ria na minete tinoni, ko mari nongonongorodia pa paranga tana Tamaza qari gua.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Ko za dogoro vairia aza tonai za kori koaka qari korapa titidia pa keketai ovuku. Goto ria na tinoni abu poredia koaka za qari korapa valiosoria na dia vaqara.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Ko za lao zaea aza za maka, aza na koaka ti Saimone, beto za garunia i Saimone ko mi vaiolo zae iapeki pa kolona za guni. Ko za nyumu ketakoi i Jisu beto za kole varivagigalai paro tadiria na minete tinoni.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Ego tonai za beto parangaria na minete tinoni za ari za guni vei i Saimone, <<Mu vaiolo jola zaea pa lilisina za na koaka, beto za mu gonani ketakoi za na miu vaqara,>> za guni.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Nari za paranga i Saimone, ari za gua vei, <<Qokolo! Gami tori pavu talea tu na bongi doruna gami, ba kepore zozoto tugu maka za babi tekuamami! Ba qu paranga ao, ko leana ara ma lao tu ropi vagorea za na vaqara,>> za gua.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Ko totonai qari ipa goreni na vaqara za varivagabara za na igana qari gona, ko na vaqara ba iapeki bi taraqama tu.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Ko qari sipu laoria ria na tavitidi pa maka goto koaka ko mari lame tokadi qari gua. Ko qari makarai vapugeledi na igana ria za kori koaka ria, ko iapeki bari dururu tu.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Ego totonai za batia i Saimone Pita za na roiti za podo vei ari, za lao nyumu sori tungutungu aza pa moena i Jisu, beto ari za gua vei, <<Mu taloi taqu Bangara, ura na tinoni sela ara!>> za gua.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Ura za gabara vitivitigini i Pita beto ria doru qari tutia aza za na ae koi vei motadi na igana qari tekuria.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Ko ria na tinoni abu tavitina i Pita, ari Jekopi i Jone (kori tuna marene i Jebeti) ba qari gabara tugu. Nari ari za guni vei i Jisu i Saimone, <<Muke matagutu! Podalai koviria za muna abu tinoni ao,>> za guni.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Ko pa liguna qari juju vaparoria za na dia koaka, za qari loi vakole beto paledi ria doru dia zakazava ko qari tutiadia ria i Jisu.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Ego maka totozo tonai za korapa suvere pa maka guguzu i Jisu, za ani maka tinoni za vaia na poqupoqu. Ko totonai za batia aza i Jisu, za gona opo goreni pa pezo na izumatana, beto za tepa vitivitigi, ari za gua vei, <<Bangara, vei muna malumu ao, za muna boka tataloso valiosoziu gu ara!>> za guni.
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Nari za kaqama laoni na limana ko za ulia i Jisu aza, beto ari za gua vei, <<Qa malumu gu ara, ko mu lioso tu ao,>> za guni. Ko pa totozo tugu aza za tataloso valioso tana za na poqupoqu.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Beto za paranga vabalaua i Jisu aza, <<Munake lao vavavakatoni tadiria tinoni ani, goto mu rerege tuvizi lao gu tana iama ko mi dogoro vilovilotigo. Pa liguna aza za muna lao roitini na vavavui vulavulaza aza vei za varigarununi i Mosese, ko mari vazozotoa ria na tinoni za qu tori tavalioso tu ao mari gua,>> za guni aza.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Ba tonai zake mako gore na reregena za na nongorona i Jisu, ko ria na minete tinoni za qari varikamu lao tana ko mari nongonongorodia beto mari tasalanadia pa okoto dia vagauru qari gua.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Ba za tuturu rijo keninana pa qega i Jisu ko za kole varavaranana.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Ego maka rane totonai za korapa varivagigalai i Jisu, za na suveredi tugu ketakoi kaki Parese beto ria qari varivagigalaini na Vavanau, na lame veidi pa okoto guguzu pa Qalili, pa Jiudia, beto pa Jerusalema. Ko na neqi tana Bangara za tori kolenana tu ti Jisu ko mina boka varisalana.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Ego ko ani qari pala kamuni ria kaki tinoni pa nana lovu za maka tinoni za uke kale na tinina, ko qari podepodeke ko mari pogozo valugea pa leo ruma, ko mari vakolea pa moena i Jisu qari gua.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Ba qarike boka batia ria za na zona vei beto mari pala valugea, ura qari pugele ria na tinoni. Ko qari pogozo keza zaeni pa nare ruma ko qari kakelia za na arena na ruma, beto qari vasikulu gorea pa varikamu tinoni pa moena i Jisu za na tinoni aza tonai za korapa kolenana tugu pa lovu.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Ko totonai za batia i Jisu za na dia rangerange, za parangia aza za na tinoni za mo, <<Qua tinoni, qari tori taleozo tu ria na mua sela,>> za guni.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Nari qari podalai varipera paranga makadi ria qari varivagigalaini na Vavanau beto ria na Parese, <<Ae tinoni veveina ani! Za korapa vamoroania na Tamaza za na tinoni ani! Kepore za maka tinoni mina boka taleozoni na sela, goto makana gu na Tamaza!>> qari gua.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Ba za tori livutia tu i Jisu aza vei qari kole variperani paranga ria, ko ari za gudi vei ria, <<Na za gamu kole variperani pa bulomiu gamu?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Ae za munyala na pojana? <Qari tori taleozo tu ria na mua sela!> bi gua, ba <Mu tatakole ko mu rerege!> bi gua?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ba ma vadogorodigamu ara za na Tuna na Tinoni za kolenana nana neqi pa pezo ko mina taleozodi na sela,>> za gua. Beto za ari za guni vei za na tinoni za uke maka kale tinina, <<Qa parangaigo ara ao, mu turu, mu pogozia na mua lovu, ko mu mule laomua pa mua ruma!>> za guni.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Nari pa totozo tugu aza za soqolo turu pa moedi ria doru tinoni za na tinoni ani, za pogozia nana lovu aza za koleni, ko za mule keninana pa nana ruma, beto za vatarazaea aza za na Tamaza.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Ko qari gabara beto ria doru tinoni totonai qari batia za vei zara. Qari vatarazaea ria za na Tamaza, beto qari matagutu tugu vei ko qari varivariparanga, <<Koi, na zakazava varivagabaradi za taqe batiria gita pa ngenari!>> qari gua.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Ego liguna aza za taloi ketakoi i Jisu, ko za lao dogoria za maka tinoni tekuteku takisi na izongona i Livai, za korapa nyumunana pa ruma tekuteku takisi. Ko za parangia i Jisu aza, <<Lame tutiziu,>> za guni.
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Nari za turu loi paledi tugu i Livai za doru nana zakazava, ko za lao tutia i Jisu.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Beto za roitini i Livai pa nana ruma za maka vavolo lavata ko za tekuteku tavitia i Jisu. Ko na motadi ria na tinoni tekuteku takisi tavitina beto ria kaki tinoni mule qari tasoru ko qari somana tekuteku.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Ba ria na Parese beto ria na dia tinoni qari varivagigalaini na Vavanau za qari qumiqumidi ria na sepele ti Jisu, ko ari qari gua vei ria, <<Ae za vei ko gamu tekuteku tavitiria tu ria na tinoni tekuteku takisi beto na tinoni seladi za gamu?>> qari gua.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ria na tinoni toa valeanadi za qarike nyaqoa za na tinoni za varisalana, goto ria gu qari mo.
31 Jesus respondeu:
32 Qake lame ara ko ma kukuria na tinoni tuvizidi qa gua, goto ria tu na tinoni seladi ko mari gabala qa gua!>> za gua i Jisu.
32 Eu não vim para
33 Beto za qari nanazia ria na Parese beto ria na dia tinoni qari varivagigalaini na Vavanau i Jisu, ari qari guni vei, <<Ae za vei ko ria na sepele ti Jone beto ko ria na sepele tadiria na Parese za qari tabutabu ganigani beto qari varavara zoku totozo, goto ria na sepele tamu za qari kole gu tekuteku beto buku laodia gu?>> qari guni.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Nari ari za gudi vei i Jisu, <<Ae vei, muna boka vatabutabu ganiganiria tu ria na tinoni tasorudi mari somanani na vavolo varielava totonai za korapa suvere tavitirianana na tinoni varielava? Dai!
34 Jesus respondeu:
35 Ba qari korapa lame ria na rane tonai mina tateku varijo tadiria za na tinoni za varielava. Ko pa totozo tu aza za mari tabutabu ganigani ria,>> za gua aza.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Beto za pojadi mutugu i Jisu za na vinakabere ani, <<Kepore za maka tinoni mina boka rikata tekua maka rikata poko koregana, ko mina piti valaoni pa maka poko leluna. Mina roiti vei za pala mina tarikata za na poko koregana, beto ko na poko leluna za minake lao totoa za na poko tuvatuvaka koregana.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Beto kepore mutugu za maka tinoni mina toto laoni na vaini koregana za na tototona vaini leluna. Ura mina taroiti vei za pala mina tapokatanana za na tototoni vaini leluna ko mina tavuva vikerenana za na vaini, beto ko na tototoni vaini ba mina taaru vikere tugu.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Goto na vaini koregana za mina tatoto valao tugu pa tototona koregana.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Ko kepore za maka tinoni za bukubuku vaini leluna bi nyorogua bukua za na vaini koregana. Ura za paranga za na tinoni aza, <Na vaini leluna tu za giropo!> za gua,>> za gua i Jisu.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.